Open Access

Karolina Riječka – primjer mogućeg city branda kao rodnog stereotipa u kontekstu identitetskih vrijednosti postmoderne i kapitalističke ideologije ; Karolina Riječka – an Example of a Potential City Brand as Gender Stereotype in the Context of Identity Values of the Post-Modern and Capitalist Ideology (2015)

Abstract

Prema postmodernističkim shvaćanjima, identitet je promjenjiva kategorija koja se sukladno tome razmatra sve fragilnije i fragmentiranije. On je ponajprije racionalni konstrukt, a kultura se najčešće promatra kao glavno uporište tvorbe i razumijevanja identiteta. Kultura je, interpretirana kao opći komunikacijski proces, neizbježno izložena imperativima ekonomskih i globalizacijskih trendova. Grad je jedan od osnovnih okvira izgradnje zavičajnog identiteta. Za opstanak u tržišnoj utakmici primarno se nastoje izgraditi gradski identiteti, tj. nastoji se pronaći gradski brand koji bi u masovnoj ponudi ostao prepoznatljiv. Interpretacije zavičajne povijesti služe upravo za konstrukciju identiteta grada kojim se on predstavlja na tržištu. Grad Rijeka, u potrazi za vlastitim identitetom, stvara mogući gradski brand Karolinu Riječku na temeljima površne interpretacije lokalne povijesti i bez sigurnih utemeljenja u povijesnim vrelima. U sklopu kapitalističkih ekonomskih i tržišnih vrijednosti iskonstruirao se identitet gradske heroine kao žene koja ne može utjecati na povijesna zbivanja ni na koji drugi način već vlastitom seksualnošću. Na taj se način potiče stereotipizacija, vulgarizacija i jednodimenzionalnost identiteta grada te se direktno i neodgovorno utječe na masovna razumijevanja ljudskih odnosa i povijesnih događanja. ; According to the post-modern view, identity is a modifiable category, which is accordingly addressed in an ever more fragile and fragmented manner. It is first and foremost a rational construction, while culture is most frequently looked upon as the main point of reference in creating and understanding identity. Culture, interpreted as general communication process, is inevitably exposed to imperatives of economic and globalisation trends. City is one of the principal frames for building native identity. In order to survive market competition, it is primarily endeavoured to form city identities, i.e. to find such a city brand that would remain recognisable within the mass offer. Interpretations of native history serve directly the creation of city identity, which might represent it on the market. The city of Rijeka, searching for its own identity, has formed its potential city brand – Karolina Riječka – on the foundations of a rather shallow interpretation of local history, without solid confirmation in historical sources. Within the framework of capitalistic economic and market values, the identity of the city heroine as a woman, whose only potential to influence the historical sequence of events lies in her own sexuality, has been constructed. In this way, stereotypisation, vulgarisation and one-dimensionality of city identity are stimulated; moreover, a direct and irresponsible impact on the mass understanding of human relations and historical events is exercised.