Suchergebnisse
Filter
Elections in Africa. A Data Handbook
In: Politicka misao, Band 37, Heft 2, S. 207-208
Državne granice kao prepreka razvoju Afrike ; State borders as barriers for the development of Africa
Pedeset godina nakon stjecanja neovisnosti države Afrike su i dalje u lošijoj ekonomskoj situaciji nego ostatak svijeta. Cilj ovog rada je analizom dostupnih znanstvenih radova i literature ocijeniti predstavljaju li državne granice prepreku ekonomskom razvoju Afrike. Granice koje su ucrtavali kolonijalni vladari uzrok su brojnim ratnim sukobima. Brojni narodi u Africi su dolaskom kolonizatora izgubili svoje države i kraljevstva. Važan segment kulturnog identiteta nekog naroda je granica. Granice su podijelile narode između dviju ili više država te im znatno otežale položaj u novostvorenim državama. Afričko rudno bogatstvo predstavlja problem u pograničnim područjima, gdje je nerijetko dolazilo do ratnih sukoba. Međunarodni sud pravde je u zadnjih pedeset godina riješio brojne granične sporove, no brojni su ostali neriješeni. Na prostoru Afrike djeluje mnogo međunarodnih i regionalnih ekonomskih organizacija koje pokušavaju potaknuti ekonomski rast i razvoj Afrike. Sadržaj diplomskog rada dobra je podloga nastavnicima geografije za pripremu i izvedbu nastavnih sati za realizaciju ishoda u četvrtom razredu gimnazije o državnim granicama. ; Fifty years after independence, African countries are still in a worse economic situation than the rest of the world. The aim of this paper is to analyze the available scientific papers and literature to assess whether state borders are an obstacle to the economic development of Africa. The borders drawn by the colonial rulers are the cause of numerous war conflicts. Numerous peoples in Africa lost their states and kingdoms with the arrival of the colonizers. An important segment of a nation's cultural identity is the border. Borders divided peoples between two or more states and made their position in the newly created states much more difficult. African mineral wealth is a problem in border areas, where war conflicts have often occurred. The International Court of Justice has resolved several border disputes in the last fifty years, but unfortunately there are still many ...
BASE
POSLOVNI BONTON ZEMALJA AFRIKE : Diplomski rad ; BUSINESS PRACTISE IN AFRICA : Graduate paper
Afrika je najsiromašniji svjetski kontinent, a glavna odrednica afričkog gospodarstva slaba je razvijenost. Obiluje prirodnim bogatstvima i resursima poput nafte koji su danas vrlo važni i cijenjeni u cijelome svijetu. Ubraja se u najmanje naseljene kontinente. Najveća zaposlenost je u sektoru poljoprivrede. Gospodarski je najrazvijeniji sjever sa najvišim životnim standardom, a razlog tomu je blizina Europe. Južnoafrička Republika smatra se razvijenijom u odnosu na ostale zemlje, posebice po ekonomskoj infrastrukturi i cjelokupnom gospodarskom razvoju. U poslovnoj komunikaciji koriste engleski jezik i vrijeme je veoma bitno. Sastanci su prijateljskog karaktera, a posebice vole razgovarati o prirodnim ljepotama zemlje domaćina i kulturi. Važna im je neverbalna komunikacija, a pregovori se odvijaju za objedom. Egipat je smješten u sjeveroistočnom dijelu Afrike, a glavni grad je Kairo. U poslovnoj kulturi treba izbjegavati dogovaranje sastanaka za vrijeme Ramazana. Za vrijeme poslovnih ručkova neprimjereno je pojesti sve s tanjura. Rukuju se prilikom susreta i nakon sastanka. Važne su titule i kontakt očima. Egipćani vole puno pričati i koriste pretjerane izraze. Maroko je poznat po nazivu Zapadna kraljevina, a glavni grad je Rabat. Marokanci sastanke dogovaraju u popodnevnim satima, te izbjegavaju petak za poslovne sastanke. Uobičajeno je rukovanje i iskazivanje srdačnosti. Veoma je važno uspostavljanje povjerenja između poslovnih partnera. Tempo poslovnih sastanaka je spor, te sastanci znaju biti kaotični. Marokanci ne podnose dobro kritike. Nakon prvog sastanka razmjena poklona nije česta pojava. Nigerija je najveća afrička zemlja, a glavni grad je Abuja. U poslovnoj komunikaciji ne upotrebljavaju telefon ili email. Ne vole kašnjenje i više cijene starije poslovne pregovarače. Također, poslovni pregovori traju dugo i nisu skloni kompromisima. Često se pretjerano hvale te su skloni prijevarama. Veoma im je važna neverbalna komunikacija. Žene su poprilično neovisne te sudjeluju u politici i vode vlastite poslove. ...
BASE
POSLOVNI BONTON ZEMALJA AFRIKE : Diplomski rad ; BUSINESS PRACTISE IN AFRICA : Graduate paper
Afrika je najsiromašniji svjetski kontinent, a glavna odrednica afričkog gospodarstva slaba je razvijenost. Obiluje prirodnim bogatstvima i resursima poput nafte koji su danas vrlo važni i cijenjeni u cijelome svijetu. Ubraja se u najmanje naseljene kontinente. Najveća zaposlenost je u sektoru poljoprivrede. Gospodarski je najrazvijeniji sjever sa najvišim životnim standardom, a razlog tomu je blizina Europe. Južnoafrička Republika smatra se razvijenijom u odnosu na ostale zemlje, posebice po ekonomskoj infrastrukturi i cjelokupnom gospodarskom razvoju. U poslovnoj komunikaciji koriste engleski jezik i vrijeme je veoma bitno. Sastanci su prijateljskog karaktera, a posebice vole razgovarati o prirodnim ljepotama zemlje domaćina i kulturi. Važna im je neverbalna komunikacija, a pregovori se odvijaju za objedom. Egipat je smješten u sjeveroistočnom dijelu Afrike, a glavni grad je Kairo. U poslovnoj kulturi treba izbjegavati dogovaranje sastanaka za vrijeme Ramazana. Za vrijeme poslovnih ručkova neprimjereno je pojesti sve s tanjura. Rukuju se prilikom susreta i nakon sastanka. Važne su titule i kontakt očima. Egipćani vole puno pričati i koriste pretjerane izraze. Maroko je poznat po nazivu Zapadna kraljevina, a glavni grad je Rabat. Marokanci sastanke dogovaraju u popodnevnim satima, te izbjegavaju petak za poslovne sastanke. Uobičajeno je rukovanje i iskazivanje srdačnosti. Veoma je važno uspostavljanje povjerenja između poslovnih partnera. Tempo poslovnih sastanaka je spor, te sastanci znaju biti kaotični. Marokanci ne podnose dobro kritike. Nakon prvog sastanka razmjena poklona nije česta pojava. Nigerija je najveća afrička zemlja, a glavni grad je Abuja. U poslovnoj komunikaciji ne upotrebljavaju telefon ili email. Ne vole kašnjenje i više cijene starije poslovne pregovarače. Također, poslovni pregovori traju dugo i nisu skloni kompromisima. Često se pretjerano hvale te su skloni prijevarama. Veoma im je važna neverbalna komunikacija. Žene su poprilično neovisne te sudjeluju u politici i vode vlastite poslove. ...
BASE
Južnoafrička Republika: od aparthejda do postsegregacijske tranzicije ; South Africa: From Apartheid to Post-Segregational Transition
Premda su u 20. stoljeću i druge države prolazile kroz dramatične društvene i političke promjene, i to od totalitarizma do konsolidirane demokracije, Južnoafrička Republika slučaj je za sebe. Poziciju sui generis najjužnija afrička država dobila je zbog rigorozne rasne segregacije i diskriminacije koju je režim sustavno provodio prema domicilnom stanovništvu.Vrhunac te politike bilo je uvođenje aparthejda 1950. godine, koji je uz kontinuiranu represiju i istodobnu međunarodnu izolaciju potrajao do 1990. i početka demokratske i postsegregacijske tranzicije. Nakon tri ciklusa višerasnih kompetitivnih izbora Južnoafrička Republika danas je država čiju uspješno započetu tranziciju obilježavaju relativno visok stupanj unutarnje stabilnosti i aktivna uloga u međunarodnoj zajednici, ali i potpuno novi izazovi, od side i porasta kriminala do regionalnih suparništava i opasnosti od pojave "obrnutog" rasizma. ; In the 20th century a number of countries went through dramatic social and political changes, passing from totalitarianism to consolidated democracy, but South Africa is in a league of its own. The southernmost African state has acquired a sui generis position due to the fact that its regime sistematically exercised rigorous racial segregation and discrimination against the natives. The peak of that policy was the introduction of apartheid in 1950 which was characterised by sustained repression and simultaneous international isolation. Apartheid came to an end in 1990 with the beginning of democratic and post-segregational transition. After three cycles of multirace competitive elections, South Africa is today a state whose successfully launched transition is marked by a relatively high degree of internal stability and an active role in the international community, but also by completely new challenges, such as AIDS and an increase in crime, regional rivalries and the threat of emergence of an "inverse" racism.
BASE
Pregled dinamike i strukture migracija iz sjeverne Afrike u Europsku uniju ; Overview of the dynamics and structure of migration from north Africa to the European Union
Cilj ovog diplomskog rada je dati pregled dinamike afričko-europskih migrantskih ruta u zadnjem desetljeću te na osnovi dostupnih statističkih podataka analizirati postojeće i buduće trendove na promatranim migrantskim rutama. Pritom su korištene metode deskripcije, kompilacije, komparacije, analize i sinteze, indukcije i dedukcije te kvantitativne metode u sklopu obrade statističkih podataka. Neki od iskorištenih sekundarnih izvora podataka su baze podataka Eurostata, International Organization for Migration (IOM) i The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Unatoč uvjerenju kako su afričke migracije stihijske u naravi i izvanredne u odnosu na one u ostatku svijeta, moderan teorijski okvir nudi kvalitetniju sliku motivacija afričkog stanovništva na migraciju te identifikaciju relevantih push i pull faktora. Većina afričkih migracija, posebno onih usmjerenih prema Europi, motivirana je željom za obrazovanjem, obiteljskim i poslovnim motivima, a ne oružanim sukobima ili nestašicama hrane ili pitke vode. Naime, push faktori, bilo oni socio-političke, ekonomske ili ekološke naravi ne mogu biti glavni argument u objašnjenju afričko-europskih migracija. Konstantan pritisak na povećanje direktnih stranih investicija u zemlje afričkog kontinenta je, u najmanju ruku, nedostatni alat za usporavanje migracija te je, s obzirom na puno veći pozitivni učinak radničkih doznaka emigrantskog afričkog stanovništva, krivo identificirani indikator i alat u makroekonomskim težnjama za razvojem zemalja afričkog kontinenta. Europska javnost se ne osjeća ugodno sa sve većim brojem stranih imigranata, što stvara pritisak na kreatore politika te institucije EU da razmišljaju dugoročno i kreiraju robusni sustav koji će se moći nositi sa sadašnjim i budućim pritiscima na vanjske granice EU. ; The aim of this thesis is to give an overview of the dynamics of African-European migrant routes in the last decade, and on the basis of available statistics to analyze existing and future trends in the observed migrant ...
BASE
Utjecaj ljudskih resursa na produktivnost: empirijsko istraživanje zdravlja i visokog obrazovanja u Južnoj Africi ; Productivity effects of human capital: an empirical investigation of health and higher education in South Africa
Enormna opterećenost bolestima, lošim ishodima učenja u visokom obrazovanju u Južnoj Africi i njihova interakcija u smislu utjecaja na produktivnost ljudskih resursa iziskuju istraživanja za konkretne smjernice u okviru politike. U tom smislu, svrha ovog rada je istražiti ovaj odnos, zajedno s drugim čimbenicima, promatrajući ljudske resurse iz perspektive zdravlja, upisa u visoko obrazovanje (HEE) i diplomiranih studenata visokog obrazovanja (HEG). U istraživanju se primjenjuje model vremenskih serija s autoregresijskim distribuiranim pomacima (ARDL) s podacima koji obuhvaćaju razdoblje od 1980. do 2015. godine. Studija je pokazala da, dok BDP raste, stope zaposlenosti i HEE imaju pozitivan učinak na produktivnost u Južnoj Africi; kapital i životni vijek su inverzni u odnosu na produktivnost. Naime, rezultati ovog istraživanja potvrđuju hipotezu da bez odgovarajućeg školskog sektora usmjerenog na potrebne vještine, široko rasprostranjena antiretroviralna terapija u prevenciji HIV-a stanovništva, a s tim i njihovo preživljavanje, negativno utječe na produktivnost. Nadalje, rezultati potvrđuju da uključivanje u obrazovanje djeluje pozitivno na produktivnost, jer obuhvaća pojedince koji su djelomično vješti u programima potrebnim gospodarstvu. Naposljetku, potvrđena je i hipoteza da su ishodi učenja diplomskih studija negativni u odnosu na produktivnost zbog neusklađenosti vještina diplomanata i potreba gospodarstva. Stoga se predlaže da se u okviru politike za povećanje produktivnosti u Južnoj Africi, poduzmu zajednički napori u školskom i zdravstvenom sektoru. ; The huge burden of diseases, poor higher educational outcomes in South Africa and their interaction on affecting productivity of human capital requires investigation for a context –specific policy advice. To this effect, the purpose of this paper is to investigate this relationship, alongside other factors, viewing human capital from the perspective of health, higher education enrolment (HEE) and higher education graduates (HEG). The study adopts time series autoregressive distributive lag (ARDL) with data covering the period 1980 - 2015. The study has found that, while GDP grows, employment rates and HEE have a positive impact on productivity in South Africa; capital stock and life expectancy exhibited an inverse relationship with productivity. These findings support the hypothesis that widespread antiretroviral therapy and resulting survival, without corresponding school sector focus on needed skills, relate negatively to productivity. The findings further support that enrolments affect positively productivity because they comprise individuals who are partly skilled in programs needed by the economy. Finally, they support the hypothesis that graduate outputs relate negatively to productivity because of mismatch of graduation skills and the economy's need. As a policy suggestion, combined effort at school and health sector is needed in South Africa for increased productivity.
BASE
Afrika i socijalizam: panorama socijalističkih opredjeljenja u zemljama crne Afrike
In: Antologije
Utjecaj africke institucionalne slabosti na medunarodnu Sigurnost
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Band 11, Heft 3, S. 39-52
ISSN: 1332-4756
Stabilita mieroveho procesu v hlboko rozdelenych spolocnostiach a faktory, ktore ju ovplyvnuju: pripad Liberie
In: Politologicky Casopis, Band 20, Heft 2, S. 157-175
This article deals with the issue of the peace-building process in countries with long-standing civil wars and the factors that might influence such processes. Based on my analysis, I identify two types of factors that might influence the peace process: power-sharing arrangements as an institutional factor, and attitudes of internal actors of the peace process as an agency factor. In this article I analyze the peace-building process in the West African country of Liberia. The peace-building process is analyzed through the study of the two main peace treaties signed to end the Liberian civil war in the 1990s: the Treaties of Abuja and Accra. In the analysis, I focus mainly on the extent to which the peace treaties incorporate the elements of power-sharing as well as the motivations, decision-making, and behavior of internal actors involved in the peace building process during the implementation of the peace treaties. The goal of this analysis is to reveal which dominant factor influenced the stability of the peace-building process in Liberia. Adapted from the source document.
TALIJANSKI KOLONIJALIZAM U ERITREJI KRAJEM 19. STOLJECA - POVIJESNI PREGLED
In: Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira ; journal of interdisciplinary research on war and peace, Band 14, Heft 27, S. 113-131
ISSN: 1331-5595