Suchergebnisse

Uz pomoć relevantne literature u radu se analiziraju društveni aspekti starenja i obolijevanja. Autor zaključuje da ni jedna znanstvena teorija izdvojeno ne sadrži ključ rješenja za istraživanja tih složenih procesa i položaja osoba starije životne dobi u suvremenom društvu te da je najprimjereniji interdisciplinarni pristup. Da bi se ostvario zadani cilj ovoga članka, u tekstu se raspravlja: a) o teorijama koje pomažu upoznavanju starosti i starenja te omogućuju definiranje socijalne i zdravstvene politike u konkretnim uvjetima, što izravno utječe na odnos pojedinca, obitelji i društva prema sve većoj grupi starijih i bolesnih osoba, te b) o spoznaji starosti i starenja kroz prošlost i sadašnjost koja pomaže afirmaciji onih obrazaca ponašanja i aktivnosti koji su alternativa jednostranom, stigmatiziranom, ponekada i segregacijskom odnosu prema osobama starijim od 65 godina. To može pomoći da institucionalno vođene reforme socijalne skrbi i zdravstvenoga sustava omoguće kvalitativno drukčiji, u nekim segmentima i posve različit odnos prema starijima kako se taj dio društva ne bi osjećao suvišnim i odbačenim od obitelji i društva u inače teškim uvjetima tranzicije te kako bi se našli odgovori na sve složenija i aktualnija socijalna, zdravstvena, pravna, ekonomska i etička pitanja koja su u nas: a) aktualna, b) nedovoljno obrađena, c) bez sustavnoga i sveobuhvatnoga prikaza. ; With the help of relevant literature the paper analyses social aspects of ageing and getting ill. The author concludes that none of the scientific theories by themselves hold the solution for studying these complex processes and the position of old people in the modern society, and that the interdisciplinary approach is the best. To accomplish the set goal, the article discusses: a) theories that help us understand old age and ageing, and allow us to define social and healthcare policies in everyday conditions, which directly affects the attitude of individuals, families and the society towards the constantly growing group of old and ill ...

In the first part of the paper the author makes observations about the demographic processes and ageing of the population. In the second part some basic data about ageing that determines prolongation of life cycle are presented on one hand, and the decreased rates of demographic reproduction on the other. The second part of the paper outlines the projections about the ageing of the population in Croatia and Europe in the following decades. In the third part of the paper public policies focused on overcoming and mitigating consequences of the population ageing are discussed. These include the concept of active ageing, reforms in pension and health systems and the system of the care for the elderly. Finally, the author reflects on some aspects of the future intergenerational contract that should be based on the paradigm adjusted with the changes of circumstances in which people live nowadays. ; U prvom dijelu rada autor iznosi zapažanja o demografskim procesima i starenju stanovništva. U drugom dijelu prezentirani su osnovni podaci o starenju koje determinira produljenje ljudskog vijeka, s jedne, te smanjene stope demografske reprodukcije, s druge strane. U nastavku se iznose projekcije o starenju stanovništva u Hrvatskoj i Europi u narednim desetljećima. U trećem dijelu raspravlja se o javnim politikama usmjerenim na prevladavanje i ublažavanje posljedica starenja stanovništva. Riječ je o konceptu aktivnog starenja, reformama u mirovinskom i zdravstvenom sustavu te sustavu skrbi o starima. Na kraju, autor se osvrće na neke aspekte budućeg međugeneracijskog sporazuma koji se treba temeljiti na paradigmi usklađenoj s promjenama okolnosti u kojima ljudi danas žive.

Polarizacijski procesi započeti u Hrvatskoj 1950-ih rezultirali su nejednakim društveno-ekonomskim razvojem i prostornim prerazmještajem stanovništva, te koncentracijom stanovništva, radnih mjesta i stanova u gradskim naseljima. Obalni gradovi kao polovi i nositelji društveno-gospodarskog razvoja u svojim regijama postaju žarišta koncentracije stanovništva, a otoci i zaleđe prostori populacijskoga pražnjenja i starenja. Intenzivno doseljavanje pozitivno se odrazilo na demografski razvitak većih obalnih gradova, pa oni postaju nositelji bioreprodukcije i sve do posljednjega međupopisnoga razdoblja (1991.-2001.) bilježe dinamičan populacijski rast. Političke i gospodarske promjene te posljedice rata produbile su i ubrzale ionako nepovoljne demografske procese, što se ogleda u ukupnoj depopulaciji te pogoršanju struktura stanovništva obalnih jadranskih gradova. Smanjenje rodnosti, starenje stanovništva te promjene životnih vrijednosti i novi životni stil dovode do transformacije obitelji i promjena u veličini kućanstava i odnosa među članovima. Opća je tendencija postupno smanjivanje broja višečlanih kućanstava i neprestani rast udjela dvočlanih i samačkih kućanstava. ; Polarisation processes, which began in Croatia in the 1950's, resulted in disparate socio-economic development, in an uneven spatial distribution of the population, and in a concentration of people, jobs and housing in urban settlements. Coastal cities, as hubs and agents of socio-economic development, in their regions became focal points for the concentration of the population, while islands and hinterland areas suffered depopulation and demographic ageing. Intense in-migration had a positive influence on the demographic development of coastal cities. They became hotbeds of bioreproduction and up to the most recent intercensus period (1991–2001) displayed dynamic population growth. However political and economic changes in this recent period, together with the effects of the war, deepened and accelerated increasingly unfavourable demographic processes, which were reflected in an overall reduction of the population of coastal Adriatic cities, as well as in a deterioration of its structure. Decreasing fertility, demographic ageing and changes in life values brought about a transformation of the family, and hence changes in the size of households and in the relations among family members. The general trend today involves a gradual reduction in the number of household members, and a continuous increase in the number of two and one-member households.

Glavni je cilj rada utvrđivanje suvremenih promjena sastava stanovništva Srednje Like prema dobi i prema sektoru djelatnosti. U tu svrhu provedene su prostorna i demogeografska analiza korištenjem popisnih podataka za godine 1971. i 2011. na prostornoj razini jedinice lokalne samouprave (kao i njihovih sjedišta) te za Srednju Liku u cjelini, a opažanja na terenu pridonijela su razumijevanju utjecaja utvrđenih procesa na prostor, odnosno krajolik Srednje Like. Također, kako bi se dobio bolji uvid, provedena je analiza kretanja ukupnog broja stanovnika Srednje Like u razdoblju od druge polovine 20. stoljeća. Promatrajući dob stanovništva, rezultati istraživanja su pokazali kako je u promatranom razdoblju na svim promatranim razinama došlo do značajnog starenja stanovništva čime dobno-spolna piramida poprima oblik urne. Pri tome je za obje promatrane godine najveća ostarjelost stanovništva zabilježena u Općini Lovinac, a najmanja u Gradu Gospiću. Nadalje, u promatranom je razdoblju zbog starenja stanovništva na području Srednje Like opća stopa aktivnosti sve niža. Također, došlo je do prestrukturiranja stanovništva prema djelatnostima tercijarnog i kvartarnog sektora uz napuštanje tradicionalnih primarnih djelatnosti. S obzirom na trenutačne okolnosti, u narednim popisima stanovništva očekuje se na analiziranom području daljnji nastavak izrazito nepovoljnih demografskih i ekonomskih procesa. ; The main goal of this paper is to discuss the modern developments in the population composition of Central Lika according to the population's age and economic sector of activity. For this purpose, a spatial and a demo- -geographic analysis were conducted by using census data from the years 1971 and 2011, both on the spatial level of local government units (and their seats), as well as Central Lika as a whole. Field observations helped understand the influence of established processes on the space, or rather the landscape of Central Lika. Additionally, in order to gain better insight, an analysis of the total population number trend for Central Lika was conducted, covering the time frame from the second half of the 20th century until now. By taking a closer look at the age of the population, the results of the research have shown that, in the covered time frame, a significant population ageing trend can be noted on all observed levels. This has led to the population pyramid taking the shape of an urn. For both studied years, the highest rate of population ageing has been noted in the Lovinac municipality, and the lowest in the Town of GospiÊ. Furthermore, in the observed time frame, the general rate of activity in the Central Lika area is lower due to the ageing of the population. Moreover, there has been an economic sector restructuring in the population, with a stark shift toward the tertiary and quaternary sector, and the population abandoning traditional activities of the primary sector. Considering the current circumstances, in the upcoming population census, a continuation of severely adverse demographic and economic processes is expected in the analysed area.

Starenje stanovništva jedna je od najvećih strukturnih promjena koje trenutno utječu na razvoj svih europskih socijalnih država. Različite države se suočavaju s tim promjenama na različite načine. Kao odgovor na svjetsku gospodarsku krizu, mnoge su države reformirale svoje mirovinske sustave i način na koji odgovaraju na rastuće potrebe za skrbi. Te promjene znatno utječu na stavove ljudi o perspektivi socijalne države i na njihova očekivanja u budućnosti vezano uz buduću raspodjelu odgovornosti u pružanju skrbi za starije osobe. Temelj za analizu su podatci prikupljeni u poredbenom europskom projektu uz metodu korištenje demokratskih foruma. Stavove i očekivanja sudionika – kao i razloge i argumente koje su iznijeli – upotrijebili smo kako bismo rasvijetlili čimbenike koji će vjerojatno oblikovati buduće oblike skrbi za starije osobe i mjere mirovinske politike. Analizirali smo četiri države koje imaju različite socijalne režime – Norvešku, Sloveniju, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo – i usredotočili se na podjelu odgovornosti između države, tržišta i obitelji, kao i na sličnosti i razlike u prioritetima i proizlazeće argumente iznesene u te četiri države. ; Population ageing is one of the biggest structural changes currently affecting the development of all European welfare states. Countries have tackled these changes in different ways. In reaction to the global economic crisis, many countries have reformed their old-age pension systems and how they address the rising care needs. These changes are bound to influence how citizens view the welfare state's prospects and what they expect from it in the future in relation to policies for the elderly. The paper explores citizens' attitudes and expectations with regard to the future division of responsibilities for the provision of welfare for the elderly. The basis for the analysis is data gathered in a comparative European project adopting coordinated democratic forums as a methodology. We use the participants' views and expectations – as well as the reasons and arguments they presented – to shed light on the factors likely to shape future elderly care and old-age pension policies. We analyse four countries – Norway, Slovenia, Germany and the UK – belonging to four different welfare regimes and focus on the division of responsibilities between the state, the market and the family and the differences and similarities in priorities and subsequent arguments put forward in the four countries.

Starije osobe predstavljaju specifičnu skupinu s vrlo različitim potrebama, ovisno o svom fizičkom i psihičkom zdravstvenom statusu. Udio osoba starije dobi u cjelokupnoj populaciji raste, što nazivamo demografskim starenjem, a posljedica je pada nataliteta i produljenja životnog vijeka uslijed napretka medicine i poboljšanja kvalitete života. Istovremeno se povećava i broj onih kojima je potrebna dugotrajna skrb ili potpora, zbog nemogućnosti samostalnog života. Ključnu ulogu u tom procesu imaju neformalni njegovatelji, koji su u većini slučajeva članovi uže obitelji. Stoga je cilj istraživanja bio utvrditi sociodemografska obilježja neformalnih njegovatelja starijih osoba te obilježja njege koju pružaju. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku 342 neformalna njegovatelja na području grada Zagreba. Rezultati su pokazali da su njegovatelji najčešće udane i zaposlene žene, u srednjoj životnoj dobi. Utvrđeno je i da uglavnom njeguju svoje roditelje, koji su u dubokoj starosti, uz prisutnost multimorbiditeta. Čak trećina njegovatelja obavlja skrb 24 sata dnevno, više od 5 godina. Aktivnosti u kojima najčešće pomažu su njega oboljelog i kućanske aktivnosti. Iskazali su veću potreba za pomoći i njegom u kući, patronažnom službom, gerontološkim centrom i stacionarom. Navedeni rezultati pokazuju veliku opterećenost jednog dijela obiteljskih njegovatelja što ukazuje na potrebu promišljanja boljih zakonskih rješenja koja se odnose na socijalnu politiku prema starijim osobama kao i prema njihovim njegovateljima. ; Older people represent a specific group with very different needs, depending on their physical and mental health status. The share of older people in the overall population is growing, which is called demographic ageing. That process is a result of the decline in birth rate and increase of life expectancy due to the advancement of medicine and improved quality of life in general. At the same time the number of those who need long-term care or support is also increasing, because of their inability to live independently. Informal caregivers, who in most cases are close family members, play a key role in this process. Therefore, the aim of this research was to identify sociodemographic features of the informal caregivers of older people and the features of the care they provide. The survey was carried out on a convenient sample of 342 informal caregivers from the Zagreb city area. The results showed that caregivers are most often middle-aged married and employed women. It has also been found that they generally care for their parents, who lived to a ripe old age, with the presence of multimorbidity. Even one third of caregivers have provided care for 24 hours a day, during an average period of five years or more. Activities in which they most often provide help are care for the sick and household chores. They expressed a greater need for help and care in homes, patronage services, gerontology centres and infirmaries. The results showed that family caregivers bear a heavy burden, which points to the need to consider better legal solutions related to social policy towards old people as well as their caregivers.