Suchergebnisse

Rad promišlja i prikazuje interakciju globalizacije i kulture kao sustava značenja koji reguliraju društveni život, odnosno na općoj razini skicira i analizira neke teze glede odnosa kulture i globalizacije. Globalizacija je društvena, ekonomska, politička i kulturna činjenica suvremenog društva, totalni fenomen. Ona je sveprisutna pojava današnje epohe i ostavlja upečatljive tragove svoje nazočnosti u svim prostorima u kojima se odvija. Osnovni aspekti globalizacije su ekonomski i politički odnosi koji se razvijaju između zemalja i regija i sve više čine okvir nekoj vrsti kulturnoga međusobnog približavanja u kojemu izvjestan broj istih vrijednosti prolazi krozviše zemalja s tendencijom prema kulturnoj jednakosti.Globalizacijski proces uključuje sve veći broj kulturnih elemenata, proširuje prostorne, kvantitativne i kvalitativne dimenzije kulture, a uključivanjem sve većega broja ljudi potiče aktivno djelovanje kulture. U prošlosti i danas dodiri kultura su se skladno prožimali, ali i iskazivali dramatične i često konfliktne oblike. Istinsko življenje trebalo bi biti međusobno razumijevanje i poštovanje, sporazumijevanje i ravnopravna suradnja jer smisao čovjeka ogleda se u humanosti. ; This paper represents an analysis and an account of the interaction between globalization and culture as systems of meaning that regulate social life. In other words, the paper provides a general outline and insight into certain thesis regarding the relationship between culture and globalization. Globalization is a social, economic, political, and cultural fact of modern society, an absolute phenomenon. It is an omnipresent occurrence of today's epoch leaving significant traces of its presence wherever it occurs. The basic aspects of globalization refer to economic and political relations that develop between countries and regions and that increasingly represent a framework for closer cultural contacts within which a certain number of the same values pass through many countries with a tendency towards cultural equality.The globalization process includes an increasing number of cultural elements, it broadens the spatial, quantitative and qualitative dimensions of culture, and, by including an increasing number of people, promotes active functioning of culture. In past and at present cultural contacts have harmoniously interfused, but they have also taken dramatic and often conflicting forms. True living should consist of mutual understanding and respect, agreement and equal cooperation because the meaning of man is reflected in humanity.

Nacija predstavlja oblik političke organizacije povezan s modernosti. Nacionalne države su gradile standardne jezike i obrazovne sustave kako bi se formirala nacionalna identifikacije, budući da država teško može postojati bez nekog oblika kulturne bliskosti među svojim građanima. Bez zajedničkog identiteta, društvo je često podijeljeno i nedostaje mu solidarnosti. Europska unija je izgrađena na ekonomskim i političkim temeljima; no pokušava krivotvoriti osjećaj zajedničke pripadnosti i identiteta. Kao u slučaju nacionalne integracije, postoje dvije mogućnosti - europski identitet na temelju zajedničke kulture i europski identitet temeljen na zajedničkim političkim načelima. Prvi tip identiteta je teško krivotvoriti, s obzirom na europske kulturne i jezične raznolikosti. Drugi tip identiteta teško može biti osnova političke zajednice, a također se teško može postići zbog nepostojanja europskog medijskog prostora i zajedničkog javnog mnijenja. Stoga, autori ovog rada zaključuju da se Europska unija temelji na nestabilnim osnovama. ; Nation represents a form of political organization connected with modernity. National states had been building standard languages and educational systems in order to form national identification, since a state can hardly exist without some form of cultural closeness between its citizens. Without a common identity, a society is often divided and lacks solidarity. European Union was built on economical and political grounds; however it tries to forge a sense of common belonging and identity. As in the case of national integration, there are two possibilities – European identity based on the common culture, and European identity based on common political principles. The first type of identity is hard to forge, due to European cultural and linguistic diversity. The second type of identity can hardly form a basis of spolitical community, and also can hardly be achieved due to non-existence of European media space and common public opinion. Therefore, the authors of this paper conclude that European Union is based on unstable grounds.

The paper presents the results of research exploring the relationship between democratic school leadership and democratic school culture in primary schools. The research is based on the present knowledge that points to the significant role of principals in the process of developing and changing school culture (Fullan, 2005). The aim of the research was to determine the extent of primary teachers' perception regarding the level of development of selected characteristics of democratic school leadership and its connection to their estimate of the level of development of selected characteristics of democratic school culture. The research comprised 651 teachers from the City of Zagreb and Zagreb County. The research was conducted by means of a survey using a questionnaire containing two instruments: the Instrument for the measurement of characteristics of democratic school leadership (designed for the research) and the Instrument for the measurement of characteristics of democratic school culture (adopted from Spajić-Vrkaš, 2016). According to the teachers' perception, principals in the City of Zagreb and Zagreb County implement characteristics of democratic school leadership to a significant degree. They perceive the level of characteristics of democratic school culture as moderate. In addition, the research has determined a statistically significant high positive correlation between characteristics of democratic school leadership and democratic school culture. ; U radu je prikazano istraživanje u kojem je provjeren odnos između demokratskoga školskog vođenja i demokratske školske kulture u osnovnim školama. Istraživanje se temelji na dosadašnjim spoznajama koje upućuju na značajnu ulogu ravnatelja u razvoju i mijenjanju školske kulture (Fullan, 2005). Svrha je istraživanja utvrditi je li i u kojoj mjeri procjena učitelja osnovnih škola o stupnju razvij enosti odabranih obilježja demokratskoga školskog vođenja povezana s njihovom procjenom stupnja razvijenosti odabranih obilježja demokratske školske kulture. U istraživanju je sudjelovao 651 učitelj iz grada Zagreba i Zagrebačke županije. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem u kojem je korišten upitnik koji je sadržavao Instrument za mjerenje obilježja demokratskoga školskog vođenja (izrađen za potrebe istraživanja) i Instrument za mjerenje obilježja demokratske školske kulture (preuzet od Spajić-Vrkaš, 2016.). Prema percepciji učitelja ravnatelji u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u značajnoj mjeri implementiraju obilježja demokratskoga školskog vođenja te percipiraju da u školama postoji osrednja razina prisutnosti obilježja demokratske školske kulture. Nadalje, istraživanjem je utvrđena statistički značajna visoka pozitivna povezanost između obilježja demokratskoga školskog vođenja i demokratske školske kulture.