Suchergebnisse

Predmet istraživanja ovog rada su modernizacijski razvojni procesi u gradu Splitu i uloga ekoloških stavova i percepcija urbanog okoliša u tim procesima. Rad je utemeljen na kombiniranom pristupu proizašlom iz sociologije okoliša i modernizacijskih teorija. Osnovni je postulat suvremene ekološke sociologije, proizašao iz tradicije "nove ekološke paradigme", da se društvo i okoliš ispituju u interakciji, s povratnim vezama između obje razine. Istraživanje se djelomično temeljilo na ovom pristupu, s obzirom da mu je cilj ispitati na koji se način odnose sociokulturne determinante ekoloških stavova i kvaliteta urbanog okoliša. Ovako orijentirano istraživanje ne zadovoljava strogi Durkheimov postulat o tumačenju društvenih činjenica (isključivo) drugim društvenim činjenicama, ali je usklađen s proširenom istraživačkom paradigmom sociologije okoliša koja teži eksplikaciji međusobnih odnosa društvene i okolišne razine. Drugi dio konceptualnog utemeljenja rada odnosi se na teorijske pristupe koji ekološke orijentacije smještaju u širu sociokulturnu matricu društvenih odnosa. U ovoj su tradiciji posebno prominentna tri pristupa: teorija društva rizika, teorija refleksivne modernizacije i Inglehartova teorija modernizacije. Iz ovih su pristupa proizašle brojne studije o odnosu bogatstva, postmaterijalističkih vrijednosnih orijentacija i okolišnih stavova, koje su se odvijale ili na makro razini nacionalnih država ili na mikro razini individualnih stavova. U posljednjih desetak godina istraživanja proizašla iz ove tradicije bilježe veliki napredak zbog konceptualnih poboljšanja, uz koje slijede i važne metodološke inovacije. U skladu s odgovarajućim nacrtima, istraživanja se provode na individualnoj razini, ali se analiziraju i na individualnoj i na agregiranoj razini, što je urodilo sadržajno bogatijim zaključcima nego studije koje su se zadržale na (odvojenoj) mikro ili makro jedinici analize. U radu opisano istraživanje potaknuto je idejom da se istraživanja odnosa okoliša i stavova moraju baviti i entitetima koji se nalaze između ovih dviju razina. Kao odgovarajuća prostorna mezo-razina nametnuo se prostor opsega srednje velikog grada, a kao reprezentativni primjer ovakvog područja izabran je grad Split. Kvaliteta urbanog okoliša je identificirana kao čimbenik koji je od neposrednog značaja za svakodnevni život stanovnika Splita te se očekuje da će imati moderirajući utjecaj na ekološke stavove, uz prije spomenute sociokulturne čimbenike koji proizlaze iz teorija modernizacije. Cilj je istraživanja bio na odgovarajući način izmjeriti kvalitetu urbanog okoliša i potom utvrditi postoji li interakcija između ekoloških stavova, postmaterijalizma i kvalitete okoliša na individualnoj razini, razini gradske četvrti i razini grada Splita. Istraživanjem provedenim na uzorku građanki i građana Splita utvrđeno je da nema empirijske podrške za tezu o prevlasti sociokulturnih determinanti ekoloških stavova u razvijenim društvima. Raširenost ekoloških orijentacija može se bolje objasniti tezom o njihovom općem prihvaćanju među stanovnicima Splita, u skladu s hipotezom o globalizaciji brige za okoliš. Empirijski uočene varijacije u ekološkim stavovima su više povezane sa sociodemografskim karakteristikama i partikularnim elementima modernizacijskog procesa poput političkog sudjelovanja nego sa širokim konceptom postmaterijalizma. Vezu između ekoloških stavova i modernizacijskih tendencija u gradu Splitu moderira kvaliteta okoliša, čiji je utjecaj na navedenu povezanost analiziran na razini gradskih zona. Istraživanje je pokazalo da u različitim zonama grada postoje bitno različiti obrasci povezanosti percepcije okoliša i ekoloških stavova. U pojedinim je dijelovima grada ova povezanost negativna, a u nekim pozitivna, što implicira da se s razlikama u kvaliteti okoliša pojedinih dijelova grada fundamentalno mijenja i struktura ekoloških stavova. Znanstveni je doprinos provedenog istraživanja detaljni opis strukture ekoloških stavova te utvrđivanje obrazaca veza između ekoloških stavova i (post)modernizacijskih vrijednosti, sociodemografskih varijabli i dodatnih čimbenika poput političke participacije na razini grada Splita. Nalaz da u pojedinim dijelovima grada na ekološke stavove djeluju percepcije okoliša u različitim smjerovima i intenzitetima ne bi bilo moguće utvrditi korištenjem samo uobičajenih - mikro ili makro - analitičkih razina i bez ciljanog prikupljanja podataka na razini urbane cjeline. ; Subject of this thesis are the modernization processes in the city of Split, in the context of environmental attitudes and the perception of urban environment in those processes. The thesis is based on the hybrid approach stemming from the environmental sociology and the modernization theories. Furthermore, it is based on the basic assumption of the modern environmental sociology, that society and the environment should be researched interactively, taking into account the links among both levels. The research was partly based on such approach, as its goal was to describe the links between sociocultural determinants of the environmental attitudes and the urban environmental quality. Such research does not fulfill the strict Durkheim's proposal on the explanations of the social facts using (exclusively) other social facts. It is in line, however, with the extended research paradigm of the environmental sociology which aims to make explicit the interrelations between the social and the environmental aspects. The second part of the conceptualization deals with the theoretical approaches which place the ecological orientations into the wider matrix of the social relations. In this tradition, we find three especially prominent approaches: risk society theory, reflexive modernization theory and Ronald Inglehart's version of modernization theory. Many studies analyzing the interrelations between wealth, postmaterialist values and environmental attitudes were based upon these approaches; they were however based either on the macro level of nation states or the micro level of individuals. In the last ten years, conceptual and methodological advances have been made in the environmental attitudes research. In accordance with the appropriate research designs, data has been collected at the individual level, but they are analyzed simultaneously both on the individual and the aggregated level. This has led to the richer conclusions than have been possible in the studies which dealt with the data analyzed separately on the micro and the macro level. The research design described in the following thesis has been motivated by the need to study entities beyond micro and macro levels. Thus, meso level unit in the form of a middle-sized city of Split was chosen. Urban environmental quality was identified as an important factor in the day-to-day lives of the citizens of Split. It is expected that the environmental quality will have a moderating effect in the link between the sociocultural factors and environmental attitudes. Research goal was thus to measure appropriately urban environmental quality and then determine the extent of the interaction between the environmental attitudes, postmaterialism and environmental quality on the 3 levels: individual-, neighborhood- and city-level. Research results, based on the sample of citizens of Split, indicate that there is no empirical support for the hypothesis of sociocultural factors being the most important predictor of environmental attitudes in the developed societies. Variations in environmental orientations are better explained using the globalization hypothesis. In other words, those variations are more closely linked with sociodemographic variables and some particular modernization elements such as political participation, than with a broad postmaterialism concept. The association between the environmental attitudes and the modernization tendencies in Split is moderated by the environmental quality, which was analyzed at the city-zones level. Study results show that there are markedly different patterns of association among the environmental quality perception and the environmental attitudes. The association is negative in some parts of the city, while it is positive in others, implying that differences in environmental quality fundamentally change the structure of environmental attitudes. Scientific contribution of the study is twofold. First, the structure of environmental attitudes is described in detail. Second, the associations in the city of Split among the environmental attitudes, (post)modernization values, sociodemographic variables and additional factors like political participation are disentangled. The main finding - that the perception of environmental quality affects environmental attitudes differently in various city zones - could not be established using only traditional (micro and macro) levels of analysis and without data gathered at the level of the urban settlement.

Predmet istraživanja ovog rada su modernizacijski razvojni procesi u gradu Splitu i uloga ekoloških stavova i percepcija urbanog okoliša u tim procesima. Rad je utemeljen na kombiniranom pristupu proizašlom iz sociologije okoliša i modernizacijskih teorija. Osnovni je postulat suvremene ekološke sociologije, proizašao iz tradicije "nove ekološke paradigme", da se društvo i okoliš ispituju u interakciji, s povratnim vezama između obje razine. Istraživanje se djelomično temeljilo na ovom pristupu, s obzirom da mu je cilj ispitati na koji se način odnose sociokulturne determinante ekoloških stavova i kvaliteta urbanog okoliša. Ovako orijentirano istraživanje ne zadovoljava strogi Durkheimov postulat o tumačenju društvenih činjenica (isključivo) drugim društvenim činjenicama, ali je usklađen s proširenom istraživačkom paradigmom sociologije okoliša koja teži eksplikaciji međusobnih odnosa društvene i okolišne razine. Drugi dio konceptualnog utemeljenja rada odnosi se na teorijske pristupe koji ekološke orijentacije smještaju u širu sociokulturnu matricu društvenih odnosa. U ovoj su tradiciji posebno prominentna tri pristupa: teorija društva rizika, teorija refleksivne modernizacije i Inglehartova teorija modernizacije. Iz ovih su pristupa proizašle brojne studije o odnosu bogatstva, postmaterijalističkih vrijednosnih orijentacija i okolišnih stavova, koje su se odvijale ili na makro razini nacionalnih država ili na mikro razini individualnih stavova. U posljednjih desetak godina istraživanja proizašla iz ove tradicije bilježe veliki napredak zbog konceptualnih poboljšanja, uz koje slijede i važne metodološke inovacije. U skladu s odgovarajućim nacrtima, istraživanja se provode na individualnoj razini, ali se analiziraju i na individualnoj i na agregiranoj razini, što je urodilo sadržajno bogatijim zaključcima nego studije koje su se zadržale na (odvojenoj) mikro ili makro jedinici analize. U radu opisano istraživanje potaknuto je idejom da se istraživanja odnosa okoliša i stavova moraju baviti i entitetima koji se nalaze između ovih dviju razina. Kao odgovarajuća prostorna mezo-razina nametnuo se prostor opsega srednje velikog grada, a kao reprezentativni primjer ovakvog područja izabran je grad Split. Kvaliteta urbanog okoliša je identificirana kao čimbenik koji je od neposrednog značaja za svakodnevni život stanovnika Splita te se očekuje da će imati moderirajući utjecaj na ekološke stavove, uz prije spomenute sociokulturne čimbenike koji proizlaze iz teorija modernizacije. Cilj je istraživanja bio na odgovarajući način izmjeriti kvalitetu urbanog okoliša i potom utvrditi postoji li interakcija između ekoloških stavova, postmaterijalizma i kvalitete okoliša na individualnoj razini, razini gradske četvrti i razini grada Splita. Istraživanjem provedenim na uzorku građanki i građana Splita utvrđeno je da nema empirijske podrške za tezu o prevlasti sociokulturnih determinanti ekoloških stavova u razvijenim društvima. Raširenost ekoloških orijentacija može se bolje objasniti tezom o njihovom općem prihvaćanju među stanovnicima Splita, u skladu s hipotezom o globalizaciji brige za okoliš. Empirijski uočene varijacije u ekološkim stavovima su više povezane sa sociodemografskim karakteristikama i partikularnim elementima modernizacijskog procesa poput političkog sudjelovanja nego sa širokim konceptom postmaterijalizma. Vezu između ekoloških stavova i modernizacijskih tendencija u gradu Splitu moderira kvaliteta okoliša, čiji je utjecaj na navedenu povezanost analiziran na razini gradskih zona. Istraživanje je pokazalo da u različitim zonama grada postoje bitno različiti obrasci povezanosti percepcije okoliša i ekoloških stavova. U pojedinim je dijelovima grada ova povezanost negativna, a u nekim pozitivna, što implicira da se s razlikama u kvaliteti okoliša pojedinih dijelova grada fundamentalno mijenja i struktura ekoloških stavova. Znanstveni je doprinos provedenog istraživanja detaljni opis strukture ekoloških stavova te utvrđivanje obrazaca veza između ekoloških stavova i (post)modernizacijskih vrijednosti, sociodemografskih varijabli i dodatnih čimbenika poput političke participacije na razini grada Splita. Nalaz da u pojedinim dijelovima grada na ekološke stavove djeluju percepcije okoliša u različitim smjerovima i intenzitetima ne bi bilo moguće utvrditi korištenjem samo uobičajenih - mikro ili makro - analitičkih razina i bez ciljanog prikupljanja podataka na razini urbane cjeline. ; Subject of this thesis are the modernization processes in the city of Split, in the context of environmental attitudes and the perception of urban environment in those processes. The thesis is based on the hybrid approach stemming from the environmental sociology and the modernization theories. Furthermore, it is based on the basic assumption of the modern environmental sociology, that society and the environment should be researched interactively, taking into account the links among both levels. The research was partly based on such approach, as its goal was to describe the links between sociocultural determinants of the environmental attitudes and the urban environmental quality. Such research does not fulfill the strict Durkheim's proposal on the explanations of the social facts using (exclusively) other social facts. It is in line, however, with the extended research paradigm of the environmental sociology which aims to make explicit the interrelations between the social and the environmental aspects. The second part of the conceptualization deals with the theoretical approaches which place the ecological orientations into the wider matrix of the social relations. In this tradition, we find three especially prominent approaches: risk society theory, reflexive modernization theory and Ronald Inglehart's version of modernization theory. Many studies analyzing the interrelations between wealth, postmaterialist values and environmental attitudes were based upon these approaches; they were however based either on the macro level of nation states or the micro level of individuals. In the last ten years, conceptual and methodological advances have been made in the environmental attitudes research. In accordance with the appropriate research designs, data has been collected at the individual level, but they are analyzed simultaneously both on the individual and the aggregated level. This has led to the richer conclusions than have been possible in the studies which dealt with the data analyzed separately on the micro and the macro level. The research design described in the following thesis has been motivated by the need to study entities beyond micro and macro levels. Thus, meso level unit in the form of a middle-sized city of Split was chosen. Urban environmental quality was identified as an important factor in the day-to-day lives of the citizens of Split. It is expected that the environmental quality will have a moderating effect in the link between the sociocultural factors and environmental attitudes. Research goal was thus to measure appropriately urban environmental quality and then determine the extent of the interaction between the environmental attitudes, postmaterialism and environmental quality on the 3 levels: individual-, neighborhood- and city-level. Research results, based on the sample of citizens of Split, indicate that there is no empirical support for the hypothesis of sociocultural factors being the most important predictor of environmental attitudes in the developed societies. Variations in environmental orientations are better explained using the globalization hypothesis. In other words, those variations are more closely linked with sociodemographic variables and some particular modernization elements such as political participation, than with a broad postmaterialism concept. The association between the environmental attitudes and the modernization tendencies in Split is moderated by the environmental quality, which was analyzed at the city-zones level. Study results show that there are markedly different patterns of association among the environmental quality perception and the environmental attitudes. The association is negative in some parts of the city, while it is positive in others, implying that differences in environmental quality fundamentally change the structure of environmental attitudes. Scientific contribution of the study is twofold. First, the structure of environmental attitudes is described in detail. Second, the associations in the city of Split among the environmental attitudes, (post)modernization values, sociodemographic variables and additional factors like political participation are disentangled. The main finding - that the perception of environmental quality affects environmental attitudes differently in various city zones - could not be established using only traditional (micro and macro) levels of analysis and without data gathered at the level of the urban settlement.

U ovom se radu istražuju determinante životnog zadovoljstva na uzorku od 135 zemalja. Osnovni se doprinos rada sastoji u ispitivanju osjetljivosti životnog zadovoljstva na okolišne i društvene eksternalije. Rezultati analize, pritom, imaju implikacije i za nosioce javnih politika. Naime, oni pokazuju da neki faktori konzistentno utječu na razinu životnog zadovoljstva građana, bez obzira jesu li okolišne ili društvene eksternalije uključene u analizu. Postoji, međutim, i skup faktora čiji utjecaj na razinu životnog zadovoljstva oscilira ako se spomenute eksternalije uključe u analizu. Rezultati analize također pokazuju da je razina životnog zadovoljstva u tranzicijskim zemljama, uz ostale nepromijenjene uvjete, niža u odnosu na druge zemlje iz uzorka, upućujući na zaključak da u ovim zemljama nisu ostvarena ranija očekivanja građana. ; Using recent cross-country data for 135 nations, this paper examines the determinants of life satisfaction. The main contribution lies in examining the sensitivity of satisfaction to externalities, both social and environmental. Besides contributing to the literature, the findings also have some implications for public policy. The results show that some factors consistently affect life satisfaction whether or not externalities are considered, while others are sensitive to such considerations. Even under each category of spillovers, the influence in satisfaction varies. Further, other things being the same, satisfaction was lower in transition nations, perhaps signifying that these countries were somehow failing to meet the expectations of their citizens.

Značenje pojma sigurnosti kroz povijest se mijenjalo i širilo. Izazovi 21. stoljeća ne mogu se savladati ako se sigurnost ne prilagodi prijetnjama koje nemaju granicu. To je u prvom redu ekološka sigurnost koja je dugo bila zanemarivana. Ona je globalna pojava koja ne podliježe nacionalnim granicama. Države moraju uvrstiti pojam i pojavu ekološke sigurnosti u svoje sigurnosne sustave. Ukoliko to ne naprave, potrošiti će se resursi na prijetnje koje su samo fiktivne, a trajno se narušiti čovjekov okoliš. Zato se u radu istražuje transformacija sigurnosti do danas, te se onda gleda primjena i inkorporiranost ekološke sigurnosti u zakonima, sporazumima i drugim dokumentima. Za primjer analize uzeta je Republike Hrvatske i sve njene susjedne zemlje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Italija, Mađarska, Slovenija i Srbija). Od svake zemlje analiziralo se zakonodavstvo i institucije koje su usko vezane uz sigurnost (npr. ministarstvo obrane, strategija nacionalne sigurnosti) i koje su vezane uz zaštitu okoliša (npr. ministarstvo okoliša, zakon o zaštiti okoliša). Rezultati su pokazali da ekološka sigurnost još uvijek nije dovoljno priznata. Za kraj, donosi se pregled suradnje Republike Hrvatske i susjednih zemalja u bilateralnom i multilateralnom obliku. Ekološka sigurnost je na nivou zajedničkih sporazuma slabo zastupljena. S druge strane, ima dosta regionalnih instrumenata koji se bave sigurnosti i ekološkom sigurnosti, ali upravo to zamagljuje odgovornosti i vrši mnoga dupliciranja i preklapanja. Ekološka sigurnost je još uvijek nepoznanica za većinu sigurnosnih sustava na području jugoistične Europe. Često se miješa sa zaštitom okoliša, pa je to postalo zamjena za nju. Ovaj rad je jedan od prvih prikaza Republike Hrvatske i svih susjednih zemalja, te njihove povezanosti na području ekološke sigurnosti, a ne isključivo "tradicionalne" sigurnosti. Sve zemlje obiluju prirodnim bogatstvima, pa je zato još važnije da se poradi na tom području. Budući da je ekološka sigurnost slabo zastupljena u sigurnosnom diskursu, ...

Using The White Paper (by which the EU has been trying to help the CEEC countries to bring their legislative activities in line with the EU regulation), the author looks into the regulation of genetically modified (GM) products & the ways in which risks from GM products can be minimized. The essay includes a review of the existing regulations & an analysis of the changes in the political & economic circumstances that require the corresponding changes in the existing by-laws. The prime movers in the arena in which the GM products policy is designed are scattered intercontinentally: the multinational corporations of the US agro-industrial complex, the individual farmers & their associations on both sides of the Atlantic, & the European agro-industrial businesses & governments. The disagreement among these protagonists was made apparent during the process preceding the adoption of the Protocol on Bio-Security, envisaged as the framework for the new regulation. The communique of the EU Commission as a sequel to the Cartagena Protocol on Bio-Security illustrates the EU's approach to the application of the caution principle, which is particularly appropriate in the situations in which science is not able to take in all the risks connected with the GM products. The process of the modification of the EU regulation on GM products is an indication of the complexity of the interests involved. This is the reason the process has not been completed. However, this does not justify the delay in the launching of this process in Croatia, which could use the regulation of other countries, briefly summarized at the end of the essay. Adapted from the source document.

Using The White Paper (by which the EU has been trying to help the CEEC countries to bring their legislative activities in line with the EU regulation), the author looks into the regulation of genetically modified (GM) products & the ways in which risks from GM products can be minimized. The essay includes a review of the existing regulations & an analysis of the changes in the political & economic circumstances that require the corresponding changes in the existing by-laws. The prime movers in the arena in which the GM products policy is designed are scattered intercontinentally: the multinational corporations of the US agro-industrial complex, the individual farmers & their associations on both sides of the Atlantic, & the European agro-industrial businesses & governments. The disagreement among these protagonists was made apparent during the process preceding the adoption of the Protocol on Bio-Security, envisaged as the framework for the new regulation. The communique of the EU Commission as a sequel to the Cartagena Protocol on Bio-Security illustrates the EU's approach to the application of the caution principle, which is particularly appropriate in the situations in which science is not able to take in all the risks connected with the GM products. The process of the modification of the EU regulation on GM products is an indication of the complexity of the interests involved. This is the reason the process has not been completed. However, this does not justify the delay in the launching of this process in Croatia, which could use the regulation of other countries, briefly summarized at the end of the essay. Adapted from the source document.

U današnje vrijeme sve više raste važnost održivog poslovanja. Razlog tome su klimatske promjene koje dolaze kao posljedica zagađivanja okoliša. Upravo su poduzeća jedni od najvećih zagađivača, a među njima se ističu naftna poduzeća. Industrija nafte svojim poslovanjem ispušta štetne emisije u okoliš, doprinosi gomilanju otpada te utječe na živote ljudi i životinja. Budući da su naftne tvrtke jedne od najvećih i najprofitabilnijih u svijetu, imaju veliku odgovornost da svojim poslovanjem doprinose socijalnom i ekološkom blagostanju. Neki predviđaju da se naftnoj industriji bliži skori kraj, ali mi se ne slažemo sa tom tezom. Treba još puno napora i novaca uložiti u istraživanje i razvoj kako bi se našao savršeni supstitut nafti. Isto tako, pretpostavke su da rezervi nafte ima na raspolaganju do kraja ovog stoljeća. Također, naftne kompanije sve više ulažu u proizvodnju alternativnih oblika energije. Dakle, iako se nafta iscrpi, kompanije će lako prijeći na alternativu. Upravo zbog svojih velikih profita one su jedne od rijetkih koje imaju mogućnost uložiti u istraživanje i razvoj obnovljivih oblika energije te su kao takve već u startu u prednosti. Zbog svjesnosti svoga utjecaja, naftne kompanije sve više ulažu u programe i projekte koji smanjuju zagađenje okoliša i povećavaju dobrobit lokalne zajednice. Da bi se takvi ciljevi nastavili realizirati potrebno je oblikovati strategiju koja usklađuje vrijednosti koje privlače kupce, dobit i motiviranost radnika. Odnosno, potrebno je uskladiti bio/fizičku, ekonomsku, socijalnu i tehnološku održivost. Ulaganje u tehnologiju može omogućiti učinkovitiju upotrebu goriva na bazi nafte, ali i osmisliti rješenja koja pristupaju drugim izvorima energije. Hrvatska industrija nafte je na dobrom putu da postigne takvu vrstu održivosti. U 2019. godini poduzeća su poduzela razne akcije kako bi doprinijela postizanju ekonomske, ekološke i socijalne održivosti. Znamo da se pri postizanju ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva, mora se postići i četvrti cilj: dobra vladavina. To ...

Globalizacija kao proces povezivanja svijeta na gospodarskoj, političkoj, kulturalnoj i ekološkoj razini započeo je s idejom ostvarenja mira, sigurnosti i stabilnosti u svijetu te gospodarskog boljitka svih. Razvojem i jačanjem multinacionalnih kompanija osnovna ideja pokretanja procesa globalizacije je zamijenjena drugim najvažnijim ciljem, ostvarivanjem profita. Pod utjecajem globalnih procesa i integracija osnovane su brojne međunarodne i regionalne organizacije. Europska unija kao jedna od najznačajnijih regionalnih organizacija predstavlja ujedinjenje europskih zemalja na temeljima gospodarske suradnje. Njezina opstojnost, gospodarski razvoj i stabilnost ovisi o međusobnoj suradnji i međuovisnosti njezinih zemalja članica te suradnji njezinih institucija s ostalim regionalnim, međunarodnim i gospodarskim organizacijama. ; Globalization as a process of connecting the world on an economic, political, cultural and environmental level began with the idea of achieving peace, security and stability in the world and the economic well-being of all. With the development and strengthening of multinational companies, the basic idea of starting the process of globalization has been replaced by the second most important goal, making a profit. Under the influence of global processes and integration, numerous international and regional organizations have been established. The European Union, as one of the most important regional organizations, represents the unification of European countries on the basis of economic cooperation. Its survival, economic development and stability of interdependence on mutual cooperation and interdependence of its member states and cooperation of its institutions with other regional, international and economic organizations.

Globalizacija kao proces povezivanja svijeta na gospodarskoj, političkoj, kulturalnoj i ekološkoj razini započeo je s idejom ostvarenja mira, sigurnosti i stabilnosti u svijetu te gospodarskog boljitka svih. Razvojem i jačanjem multinacionalnih kompanija osnovna ideja pokretanja procesa globalizacije je zamijenjena drugim najvažnijim ciljem, ostvarivanjem profita. Pod utjecajem globalnih procesa i integracija osnovane su brojne međunarodne i regionalne organizacije. Europska unija kao jedna od najznačajnijih regionalnih organizacija predstavlja ujedinjenje europskih zemalja na temeljima gospodarske suradnje. Njezina opstojnost, gospodarski razvoj i stabilnost ovisi o međusobnoj suradnji i međuovisnosti njezinih zemalja članica te suradnji njezinih institucija s ostalim regionalnim, međunarodnim i gospodarskim organizacijama. ; Globalization as a process of connecting the world on an economic, political, cultural and environmental level began with the idea of achieving peace, security and stability in the world and the economic well-being of all. With the development and strengthening of multinational companies, the basic idea of starting the process of globalization has been replaced by the second most important goal, making a profit. Under the influence of global processes and integration, numerous international and regional organizations have been established. The European Union, as one of the most important regional organizations, represents the unification of European countries on the basis of economic cooperation. Its survival, economic development and stability of interdependence on mutual cooperation and interdependence of its member states and cooperation of its institutions with other regional, international and economic organizations.

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Svrha diplomskog rada je učiniti pregled teorijskih djela i empirijskih istraživanja posvećenim zelenim političkim strankama i njihovim biračima te ispitati koje su sociodemografske odrednice, političke preferencije i sklonost postmaterijalističkim vrijednosti zelenih birača u Hrvatskoj. Glavna obilježja zelenih stranaka ukratko se mogu opisati kroz davanje prioriteta ekološkim problemima te želja za rješavanjem nejednakosti u društvu kroz borbu protiv spolne, seksualne i nacionalne diskriminacije te širenje socijalnih usluga države. Ključni čimbenici koji utječu na politički uspjeh zelenih političkih opcija su zastupljenost ekoloških pitanja u javnoj sferi, ekonomsko stanje države, institucionalni okviri provođenja izbora. Opisane su i regionalne razlike u Europi u uspjehu zelenih stranka te utjecaj postsocijalističkog nasljeđa i problema nastali nakon tranzicije zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Zelene stranke u Hrvatskoj tek nedavno ostvaruju veći politički uspjeh i reprezentaciju u Saboru, što je znatno otežalo provedbu analize na hrvatskim zelenim biračima. Provedene analize su pokazale da su ekološkim stavovima sklonije visokoobrazovane žene sklone lijevoj političkoj orijentaciji koje visoko vrednuju demokraciju i imaju blagu sklonost postmaterijalističkim vrijednostima. Također, političke preferencije su se pokazale znatno snažnijim prediktorom ekološke orijentacije i sklonosti zelenoj opciji nego sociodemografski čimbenici. Iako analize provedene na potencijalnim glasačima stranke Možemo!, zbog problema nedostatka podataka, nisu prigodne za generalizacije zbog malog broja uključenih prediktora i slabe moći objašnjavanja, pristupi u radu predstavljaju dobru osnovu za buduća istraživanja i ukazuju na područja koja je potrebno dodatno istražiti. ; The purpose of this master thesis is to review theoretical papers and empirical research dedicated to green political parties and their voters, but also to test what are the socio-demographic determinants, political preferences and values orientation of green ...

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ustanovljena 1962.god. je najznačajnija javna politika na koju odlazi velik dio proračuna Europske unije. Nakon 30 godina stabilnosti, ZPP prolazi kroz prvu značajnu reformu 1992., poznatijom kao MacSharryjeva reforma. Zatim slijede Agenda 2000 (1999.), Srednjoročni pregled (eng. Mid-Term Review, MTR 2003.), Zdravstveni pregled (eng. Health-Check, 2008.), Reforma ZPP-a 2013.-2020. i Reforma nakon 2020. Početkom 1990.-ih, kroz trgovinske pregovore u sklopu GATT-a (današnjeg WTO-a) na međunarodnoj razini se postiže dogovor, Sporazum o poljoprivredi, čime su se postavile prihvatljive i neprihvatljive mjere agrarne politike. Promjenom stavova društva o poljoprivredi i njezinom financiranju, unazad 30-ak godina, mijenjali su se i ciljevi agrarne politike, te oni sada obuhvaćaju zaštitu okoliša, krajobraz, dobrobit životinja, kvalitetu i sigurnost hrane. ; The Common Agricultural Policy (CAP) established in 1962 is the most important public policy to which a large part of the European Union budget goes. After 30 years of stability, the CAP is undergoing its first significant reform in 1992, better known as the MacSharry reform. This is followed by Agenda 2000 (1999), Mid-Term Review (MTR 2003), Health-Check (2008), CAP reform 2013-2020. and CAP post 2020 reform. In the early 1990s, through trade negotiations under the GATT (today's WTO), an agreement was reached at the international level, the Agreement on Agriculture, which set out acceptable and unacceptable agricultural policy measures. With the change in society's attitudes towards agriculture and its financing, over the past 30 years, the goals of agricultural policy have changed, and they now include environmental protection, landscape, animal welfare, quality and food safety.

From the field of cartography and geoinformation, there are journal's article extracts given which are not cartographic first and whose complete texts are on the Internet, accessible to the members of Croatian academic and research community. Most journals can be accessed through the PERO browser (http://knjiznica.irb.hr/pero/index.php). For the journals not found through this browser, the complete texts of the mentioned articles are available for free on the given web-address. Next to every jo­urnal headline, in the brackets, it is noted which prominent bibliographic and quotation bases it is placed in: CC (Current Contents), SCIE (Science Citati­­on Index Expanded), and SSCI (Social Sc­­­i­ence Citation Index). It should be noted that, for some journals accessible through PERO browser, there is a delay of 6, 12 and even 18 months in accessing the newest issues. This number is given in the brackets next to the journal's headline.Bullettin of the GSI (Geospatial Information Authority of Japan)http://www.gsi.go.jp/ENGLISH/page_e30092.htmlK. Kawase: A general formula for calculating meridian arc length and its application to coordinate conversion in the Gauss-Krüger projection, Vol. 59, December 2011.K. Kawase: Concise derivation of extensive coordinate conversion formulae in the Gauss-Krüger pro­jection, Vol. 60, December 2012.Coordinates (A monthly magazine on positioning, navigation and beyond) http://mycoordinates.orgT. Nagayama, K. Inaba, T. Hayashi, H: Nakai: Responding to the great east Japan earthquake, 2012, 12.J. SF Fabic: Data integration and sharing for disaster management, 2012, 12.D. Ampatzidis: Datum transformations using exclusively geodetic curvilinear coordinates without height information, 2012, 12.Geomatics and Environmental Engineeringhttp://journals.bg.agh.edu.pl/GEOMATICS/index.phpR. Cellmer, A. Senetra, A. Szczepanska: Land value maps of naturally valuable areas, 2012, 3.Geopolitics (CC, SSCI) (12)J. Strandsbjerg: Cartopolitics, geopolitics and boundaries in the Arctic, 2012, 4.International Journal of Geographical Information Science (CC, SCIE, SSCI) (12)H. Fan, L. Meng: A three-step approach of simplifying 3D buildings modeled by CityGML, 2012, 6.D. Hardy, J. Frew, M. F. Goodchild: Volunteered geographic information production as a spatial process, 2012, 7.P. Taillandier, J. Gaffuri: Improving map generalisation with new pruning heuristics, 2012, 7.ISPRS International Journal of Geo-Informationhttp://www.mdpi.com/journal/ijgiP. Neis, A. Zipf: Analyzing the contributor activity of a volunteered geographic information project — The case of OpenStreetMap, 2012, 2.P. Neis, M. Goetz, A. Zipf: Towards automatic vandalism detection in OpenStreetMap, 2012, 3.ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing (CC, SCIE)http://www.sciencedirect.com/science/journal/09242716J-H. Haunert: A symmetry detector for map generalization and urban-space analysis, Vol. 74, November 2012.Journal of Historical Geography (CC, SSC) (12)D. Fedman, C. Karacas: A cartographic fade to black: mapping the destruction of urban Japan during World War II, 2012, 3.M. Yilmaz: Historical mosque orientation in Turkey: Central-Western Anatolia Region, 1150‒1590, 2012, 4.Landscape Ecology (CC, SCIE)http://link.springer.com/journal/10980J. Liang: Mapping large-scale forest dynamics: a geospatial approach, 2012, 8.Naše morehttp://hrcak.srce.hr/nase-moreI. Pavić: Geografsko-informacijski sus­tav i model razvoja pomorskoga ka­tastra, 2012, 5-6.Remote Sensing of Environment (CC, SCIE)N. Levin, A. Heimowitz: Mapping spatial and temporal patterns of Mediterranean wildfires from MODIS, Vol. 126 November 2012.Tehnički vjesnik (SCIE)http://hrcak.srce.hr/tehnicki-vjesnik R. Župan, D. Sruk, S. Frangeš: Experiment for determination of map graphics segment standard for handheld crisis maps management, 2012, 4.URISA Journalhttp://www.urisa.org/PSS_journal_archivesM. Martin, B. Peters, J. Corbett: Participatory asset mapping in the Lake Victoria Basin of Kenya, 2012, 2.P. A. Johnson, R. E. Sieber: Increasing access to and use of geospatial data by municipal government and citizens: the process of "Geomatization" in rural Québec, 2012, 2.A. Poplin: Web-based PPGIS for Wilhelmsburg, Germany: An integration of interactive GIS-based maps with an online questionnaire, 2012, 2. ; Dan je izbor članaka iz područja kartografije i geoinformacija iz časopisa, koji nisu u prvom redu kartografski, a kojima su cjeloviti tekstovi dostupni na internetu članovima hrvatske akademske i istraživačke zajednice. Većina časopisa dostupna je preko pretraživača PERO (http:// knjiznica.irb.hr/pero/index.php). Za časopise koji nisu dostupni preko tog pretraživača cjeloviti tekstovi navedenih članaka slobodno su pristupačni na upisanoj web-adresi. Uz svaki je časopis u zagradi naznačeno u koje je ugledne bibliografske i citatne baze uvršten: CC (Current Contents), SCIE (Science Citation Index Expanded), SSCI (Social Science Citation Index). Treba naglasiti da za neke časopise, dostupne preko pretraživača PERO, postoji odgoda pristupa najnovijim brojevima od 6, 12, a ponekad i 18 mjeseci. Taj broj je naveden u zagradi uz naslov časopisa. Bullettin of the GSI (Geospatial Information Authority of Japan)http://www.gsi.go.jp/ENGLISH/page_e30092.htmlK. Kawase: A general formula for calculating meridian arc length and its application to coordinate conversion in the Gauss-Krüger projection, Vol. 59, December 2011.K. Kawase: Concise derivation of extensive coordinate conversion formulae in the Gauss-Krüger pro­jection, Vol. 60, December 2012.Coordinates (A monthly magazine on positioning, navigation and beyond) http://mycoordinates.orgT. Nagayama, K. Inaba, T. Hayashi, H: Nakai: Responding to the great east Japan earthquake, 2012, 12.J. SF Fabic: Data integration and sharing for disaster management, 2012, 12.D. Ampatzidis: Datum transformations using exclusively geodetic curvilinear coordinates without height information, 2012, 12.Geomatics and Environmental Engineeringhttp://journals.bg.agh.edu.pl/GEOMATICS/index.phpR. Cellmer, A. Senetra, A. Szczepanska: Land value maps of naturally valuable areas, 2012, 3.Geopolitics (CC, SSCI) (12)J. Strandsbjerg: Cartopolitics, geopolitics and boundaries in the Arctic, 2012, 4.International Journal of Geographical Information Science (CC, SCIE, SSCI) (12)H. Fan, L. Meng: A three-step approach of simplifying 3D buildings modeled by CityGML, 2012, 6.D. Hardy, J. Frew, M. F. Goodchild: Volunteered geographic information production as a spatial process, 2012, 7.P. Taillandier, J. Gaffuri: Improving map generalisation with new pruning heuristics, 2012, 7.ISPRS International Journal of Geo-Informationhttp://www.mdpi.com/journal/ijgiP. Neis, A. Zipf: Analyzing the contributor activity of a volunteered geographic information project — The case of OpenStreetMap, 2012, 2.P. Neis, M. Goetz, A. Zipf: Towards automatic vandalism detection in OpenStreetMap, 2012, 3.ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing (CC, SCIE)http://www.sciencedirect.com/science/journal/09242716J-H. Haunert: A symmetry detector for map generalization and urban-space analysis, Vol. 74, November 2012.Journal of Historical Geography (CC, SSC) (12)D. Fedman, C. Karacas: A cartographic fade to black: mapping the destruction of urban Japan during World War II, 2012, 3.M. Yilmaz: Historical mosque orientation in Turkey: Central-Western Anatolia Region, 1150‒1590, 2012, 4.Landscape Ecology (CC, SCIE)http://link.springer.com/journal/10980J. Liang: Mapping large-scale forest dynamics: a geospatial approach, 2012, 8.Naše morehttp://hrcak.srce.hr/nase-moreI. Pavić: Geografsko-informacijski sus­tav i model razvoja pomorskoga ka­tastra, 2012, 5-6.Remote Sensing of Environment (CC, SCIE)N. Levin, A. Heimowitz: Mapping spatial and temporal patterns of Mediterranean wildfires from MODIS, Vol. 126 November 2012.Tehnički vjesnik (SCIE)http://hrcak.srce.hr/tehnicki-vjesnikR. Župan, D. Sruk, S. Frangeš: Experiment for determination of map graphics segment standard for handheld crisis maps management, 2012, 4.URISA Journalhttp://www.urisa.org/PSS_journal_archivesM. Martin, B. Peters, J. Corbett: Participatory asset mapping in the Lake Victoria Basin of Kenya, 2012, 2.P. A. Johnson, R. E. Sieber: Increasing access to and use of geospatial data by municipal government and citizens: the process of "Geomatization" in rural Québec, 2012, 2.A. Poplin: Web-based PPGIS for Wilhelmsburg, Germany: An integration of interactive GIS-based maps with an online questionnaire, 2012, 2.

Politika ruralnog razvoja za svoj glavni cilj ima poboljšanje životnog standarda ljudi koji žive u ruralnim područjima. Ulaskom u Europsku uniju, sve zemlje dobivaju mogućnost korištenja sredstava koje EPFRR (Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj). Cilj ovog rada je prikazati iskoristivost EPFRR-a za zemlje srednje i istočne Europe u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Sam cilj EFRR je smanjiti gospodarske razlike između regije kroz razvoj poljoprivrede. Mjere EPFRR odnose se na investiranje u poljoprivredne aktivnosti, potpore slabije razvijenim područjima, u ljudske resurse, zaštitu okoliša i slično. A te mjere još su upotpunjene mjerama za šumarstvo, te mjerama promocije razvoja ruralnih područja. To je napravljeno kroz analizu dokumenata Europske unije, ponajviše ključnih odluka i planova. U radu su dati primjeri na zemljama srednje i istočne Europe, s detaljnijim pregledom iskoristivosti EPFRR u Republici Hrvatskoj, kao i Estoniji, Rumunjskoj i Poljskoj. Kroz komparativnu analizu odabranih zemalja Europske unije prikazuju se korištena sredstava EPFRR-a te i prikaz same poljoprivrede tih zemalja i njihovo pozicioniranje u Europskoj uniji. ; Rural development as its main objective has to improve the living standards of people living in rural areas. By joining the European Union, all countries, together with Croatia, get the opportunity to use the funds that are offered. One of the options which got available is the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD). The aim of this pape is to demonstrate the usefulness of EAFRD for the countries of Central and Eastern Europe in the period from 2014 to 2020. The Fund's goal is to reduce economic disparities between the regions through agricultural development. The EAFRD measures themselves relate to investment in agricultural activities, support for less developed areas, human resources, environmental protection and the like. And these measures are further complemented by measures for forestry, and measures to promote the development of rural ...