Utjecaj Europskog semestra na politike zapošljavanja u Hrvatskoj, 2013-2016. ; The Influence of the European Semester on Employment Policy in Croatia, 2013 – 2016
Članak analizira učinke Europskog semestra, okvira EU-a za socijalno-ekonomsku koordinaciju, na promjenu politike zapošljavanja u Hrvatskoj. Slučaj Hrvatske treba ilustrirati kako, pod kojim uvjetima i u kojoj mjeri arhitektura Europskog semestra utječe na politike zapošljavanja u Hrvatskoj. U žarištu su analize dvije stavke javnih politika: Garancija za mlade i dob za umirovljenje. Nalazi vezani za Garanciju za mlade podržavaju očekivanje prema kojemu pojačani nadzor i obveze izvještavanja pridonose promjeni nacionalnih javnih politika. Koristeći intervjue kao izvore podataka, auto pronalazi dva ključna elementa utjecaja: administrativni pritisak i slabu upoznatost s načinom rada Europske komisije u sklopu Europskog semestra. Istodobno, Hrvatska je opetovano zanemarivala preporuke za usklađivanjem dobi umirovljenja za muškarce i žene. Razlozi slaba utjecaja Europskog semestra na tom području mogu se pronaći u ograničavajućem efektu sastava koalicijske vlade, krutosti javne politike, suprotstavljenih uvjerenja i vrlo neizvjesne političke situacije. Ti su uvjeti bili čimbenici odvraćanja od promjene javnih politika, unatoč mogućim sankcijama EU-a. ; This paper analyzes the effects of the European Semester, EU's framework for socio-economic policy coordination, on change of Croatian employment policy. The case of Croatia is used to illustrate in what manner, under which conditions and to what extent the European Semester architecture actually influences Croatian employment policies. The focus is on two policy items: the Youth Guarantee and the retirement age provision. The findings on the Youth Guarantee lend crucial support to the expectation that intensified monitoring and reporting obligations will contribute to domestic policy change. Drawing on interview data, the author identifies administrative pressure and low familiarity with the European Commission's modus operandi within the European Semester as two crucial elements of influence. On the other hand, Croatia repeatedly neglected EU's recommendation to step up the harmonization of female and male retirement age. Reasons for low European Semester impact on this issue can be found in a number of constraining conditions that were at play: coalition politics, the stickiness of the policy issue, opposite policy beliefs and a highly uncertain political situation. These factors acted as factors from policy change despite potential EU sanctions down the pike.