Suchergebnisse

Suvremeni mediji promijenili su današnji svijet u mnogim aspektima. Svijet je postao znatno manjim, a komunikacija je postala brza kao nikada do sada. Tradicionalne društvene veze i vrijednosti polako nestaju, a time i obiteljske vrijednosti koje su njegovane stoljećima. Uloge roditelja nisu iste kao i prije, a sve veći broj roditelja nailazi na mnoge prepreke uzrokovane medijskim djelovanjem i modernim načinom života. Odgojni stilovi često odlaze u krajnosti poput prevelike kontrole ili pak prevelikog popuštanja, a idealni tip odgoja, demokratsko-autoritativni, teško se postiže. Roditeljima je stoga nužna pomoć pri suzbijanju negativnih posljedica medija, a u tome im moraju pri ruci biti nastavnici i pedagozi. Cilj je rada pojasniti zašto je potrebno uvođenje medijskog odgoja i obrazovanjakako za djecutako i za roditelje.

Pravno uređenje imovinskih odnosa u obitelji znatno se razlikuje u pojedinačnim europskim pravnim sustavima. Prvi će dio rada stoga biti posvećen analizi imovinskih odnosa u braku, u izvanbračnim zajednicama te u životnim partnerstvima osoba istog spola u hrvatskome obiteljskom pravu s ciljem određivanja pravnog okvira. Nadalje, pokušat će se odgovoriti na pitanje jesu li na imovinskopravna rješenja djelovala određena poredbenopravna rješenja i/ili izvori soft lawa, poput Načela europskoga obiteljskog prava u području imovinskih odnosa bračnih drugova. U drugom će se dijelu rada nastojati razmotriti kako bi sekundarno pravo EU-a moglo utjecati na domaće obiteljsko pravo nakon što se u Republici Hrvatskoj budu primjenjivale Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima i Uredba Vijeća (EU) 2016/1104 o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava. Na kraju, autorica će ponuditi završna razmatranja glede usporedbe između postojećih nacionalnih pravnih rješenja i europskih trendova u području imovinskih odnosa u obiteljskom pravu. ; The legal regulation of patrimonial relations in the family differs from one European legal system to another. The first part of the paper will be dedicated to the analysis of the patrimonial relations in the marriage, in the de facto cohabitations and in the same-sex registered partnerships in the Croatian family law in order to define the legal framework. The paper will go on to deal with the question of whether the national family law has been influenced by some legal solutions from other legal systems or by sources of soft law such as the Principles of European Family Law regarding Property Relations between Spouses. The second part of the paper will deal with the possible impact of the EU secondary legislation on the national family law after the ...

Kroz prikaz povijesti plemićke obitelji Adamović Čepinski tekst pridonosi poznavanju kulturne, gospodarske i političke povijesti prostora današnje Hrvatske, ali i Slovenije, Srbije, Austrije te Bosne i Hercegovine. Adamovići su početkom 18. stoljeća upravljali Valpovačkim vlastelinstvom, a potom u Slavoniji i Podunavlju posjedovali imanja Čepin, Tenje, Aljmaš, Erdut, Bačko Novo Selo. S vremenom se obitelj podijelila na čepinsku i tenjsku granu. U tekstu se donose manje poznati podatci iz povijesti tenjske grane obitelji Adamović, koja je od sredine 19. stoljeća posjedovala imanje sa sjedištem u Velenju (Slovenija), a obiteljskim vezama bila u bliskim odnosima s brojnim plemićkim obiteljima Austro-Ugarske Monarhije. Uz sintezu dosadašnjih publiciranih istraživanja, rad se temelji na informacijama i arhivskom gradivu nasljednika ove obitelji koji su i danas povezani s Hrvatskom. ; The noble family of Adamović Čepinski was from the 18th century in possession of the Čepin, Tenje, Aljmaš and Erdut estates in Slavonia and Podunavlje as well as of some estates in Bačka; over the course of time, it split into the Čepin and Tenje factions. This text provides less known and yet unexplored data on the history of the Tenje family faction which from the 19th century owned an estate that had its seat in Velenje (Slovenia). They left significant traces in economic, cultural and political life and constituted a connection between present-day eastern Croatia and Slovenia at the time when these areas belonged to the Austro-Hungarian Monarchy, i.e. to the same constitutional and cultural circle. Although they sold the Tenje estate in the late 19th century, they remained connected to the estates in Erdut, Bačko Novo Selo and Ostrožac; after they sold Velenje, they continued to live there up until World War II. They strengthened their social position additionally through marital ties between notable families the relations of which reached to the Viennese Court, the Russian Imperial Court and the Court of Victorian England. A significant family bond was created with the politician and landlord Ervin Cseh de Szent-Katolna, the grand prefect of the Syrmia County. His stepson Ivan Albrecht Baron Adamović of Čepin was also prefect of the Syrmia and subsequently the Virovitica County. After World War II the family was deprived of all its estates in then Yugoslavia; however, after decades in exile the heirs were able to reclaim their estates in Croatia in part.

U radu je prikazano iskustvo medijatora u procesu obiteljske medijacije u slučajevima partnerskog nasilja na temelju rezultata istraživanja provedenog u sedam centara za socijalnu skrb u kojem je sudjelovalo dvanaest stručnih radnika s odgovarajućom edukacijom za provođenje obiteljske medijacije. Svrha istraživanja je bila opisati i analizirati iskustva medijatora u procesu obiteljske medijacije s partnerima koji su imali iskustvo nasilja te utvrditi mogućnost njene primjene u takvim slučajevima. Korišten je kvalitativni pristup, a pri analizi prikupljenih podataka primijenjen je postupak tematske analize. Rezultati istraživanja pokazuju da medijatori ističu neke specifičnosti upravljanja procesom medijacije s partnerima koji su imali iskustvo nasilja po pitanju sigurnosti procesa, uspostave ravnoteže moći i konstruktivnog dijaloga strana u medijaciji, što zahtijeva od medijatora primjenu određenih tehnika i vještina. Također, rezultati istraživanja govore u prilog tome da medijatori percipiraju mogućnost provođenja obiteljske medijacije s partnerima koji su imali iskustvo nasilja pri čemu pored temeljnih pretpostavki za provođenje medijacije ističu nužnost uvažavanja i specifičnih pretpostavki poput vremenske distance od nasilja, utjecaja nasilja na žrtvu, stvaranja sigurnih uvjeta, dobre educiranosti medijatora te primjene nekih procedura koje bi trebalo provesti po pitanju procjene nasilja, sigurnosti i odabira modela medijacije. ; The paper presents the experience of mediators in the family mediation process in the cases of violence in partner relationships based on the results of a research conducted in seven social welfare centres in which twelve experts adequately trained for the implementation of family mediation participated. The aim of the research was to describe and analyse the experience of the mediators in the family mediation process with the partners who had experienced violence and to determine the possibility of its application in such cases. The qualitative approach was used, and the procedure of topic analysis was used. The research results show that the mediators point out some specific features of the management of the mediation process with the partners who have experienced violence with regard to the safety of the process, establishment of the balance of power and a constructive dialogue of the parties in mediation, which demands the mediators to apply certain techniques and skills. Additionally, the results of the research indicate that the mediators perceive the possibility to implement family mediation with the partners who have experienced violence and that, apart from the basic prerequisites for the implementation of mediation, they emphasise the necessity to recognise the specific prerequisites, such as the time distance from violence, the influence of violence on the victim, creation of safe conditions, good level of the mediators' education and the application of some procedures which should be conducted in terms of the assessment of violence, safety and selection of the mediation model

Ljudska prava su temeljni standardi koje država mora jamčiti i osigurati svakom pojedincu. Osim zadovoljavanja bioloških potreba ona uključuju i sve druge uvjete života koji svakom pojedincu omogućuju da u potpunosti razvije i rabi svoje potencijale te da zadovoljava svoje društvene potrebe. Ljudima je trebalo puno vremena da prihvate činjenicu kako se ljudska prava odnosena sva ljudska bića, bez iznimke. I dijete je ljudsko biće i kao takvo treba uživati sva prava kao i odrasla osoba; djeca ih ne moraju "posebno" zaslužiti, i ona im se ne moraju "posebno" dati. No s obzirom na tjelesnu i psihičku nezrelost nametnula se potreba isticanja posebnih prava djeteta na zaštitu koja proizlaze upravo iz te činjenice. Obitelj je bila i ostala primarna zajednica čija je zadaća osigurati optimalne uvjete za rast i razvoj djeteta. Otuda njena važnost i nezamjenjivost sa stajališta pojedinca, ali i sa stajališta čitave društvene zajednice. Naravno, iz toga proizlazi da je obiteljska uloga najvažnija i u dječjem oblikovanju stavova i uvjerenja o njihovim pravima. Da bi se razumjela ljudska prava, a time i osposobilo za bolji život, potrebno je obrazovanje za ljudska prava koje treba započeti od najranije dobi. U tome bi se trebalo krenuti od prava djeteta, s obzirom na to da su ta prava djeci i mladima bliža. Obrazovanje za ljudska prava, učenje je koje razvija znanje i vještine, kao i vrijednosti za ljudska prava. Samo osobe koje razumiju ljudska prava radit će na osiguranju i obrani svojih i tuđih ljudskih prava.Empirijski dio rada odnosi se na rezultate koji su dobiveni istraživanjem kako adolescenti procjenjuju poštivanje svojih prava u obitelji, i to na uzorku od 104 ispitanika polaznika Ekonomsko-birotehničke škole u Splitu. Ukupno gledajući, dobiveni su rezultati pokazali da su mladi zadovoljni razinom poštivanja njihovih prava u obitelji. ; Human rights are the basic standards which government has to guarantee and provide to each individual. Except satisfying biological needs, human rights include all other life conditions that enable every individual complete development and ability to use their potentials in order tosatisfy their social needs.People needed a lot of time to accept the fact that human rights relate to every human being with no exceptions. Children are human beings, and as such should have the benefits of rights as the adults; neither do children have to deserve them nor should the rights be given to them.But, in a view of children's physical and psychological immaturity, the necessity of emphasizing special children's rights for protection imposed and rights derived exactly from that fact. The family was and is the primary community with the task of ensuring optimal conditions for child's growth and development. Therefore derives its significance and irreplaceability form individual's point of view, but also from community's point of view. Of course, it follows from this that the family's role is the most important in shaping children's attitudes and beliefs about their rights. In order to understand human rights, and thus enable better life it is necessary to start with the human rights education from an early age. It should start with children's rights, considering that these rights are closer to children and young people. Education for human rights is a study which develops knowledge, skills and values for human rights. Only people who understand human rights will work to secure and defend their own and others' human rights.The empirical part of the work refers to the results, which were obtained in a study that dealt with adolescents' assessment of respect for their rights within the family taken on a sample of 104 respondents who are students of Economic-administrative school in Split. Overall, obtained results showed that young people are satisfied with the level of respect for their rights in the family.

New challenges that welfare states cope with brought to changed priorities in the area of social policies and the growing promotion of the dual-breadwinner model in European countries. As patterns of behaviour of men and women in the labour market are not just a reflection of the economic situation, the cultural context and individual beliefs, but also of the existing institutional arrangements in the area of social policies, work-family policies are becoming increasingly important and the area of growing intervention in many countries. Variations in work-family policies and economic activity, and the characteristics of the employment of parents in European countries bring the issue of their effect on the outcomes of parents at the labour market in the focus of interest of political and scientific debates, and efforts have been particularly made to answer the question which schemes of work-family policies really contribute to larger employment rates of parents and their better outcomes at the labour market, which is the central question of this paper as well. After a brief insight into the position of parents at the labour market in EU countries, particularly focusing on the gender differences and the differences between parents and childless individuals, the paper presents a detailed review of the results of the research dealing with the effects of different institutional context, i.e. work-family policies, on the outcomes of the parents at the labour market. The final part of the paper contains a brief discussion about the implications of the presented results of comparative studies on the situation and the development of measures in the area of work-family policies in Croatia, which clearly indicate the need for reforms. ; Novi izazovi s kojima se nose socijalne države doveli su do promijenjenih prioriteta na području socijalnih politika te rastuće promocije modela dvostrukog hranitelja u europskim zemljama. Kako obrasci ponašanja muškaraca i žena na tržištu rada nisu tek odraz ekonomske situacije te kulturnog konteksta i individualnih uvjerenja, već i postojećih institucionalnih uređenja na području socijalnih politika, upravo politike usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada postaju višestruko važne te područje rastuće intervencije u mnogim zemljama. Varijacije u politikama usklađivanja i ekonomskoj aktivnosti te obilježjima zaposlenosti roditelja u europskim zemljama dovode pitanje njihova učinka na ishode roditelja na tržištu rada u središte interesa javnopolitičkih i znanstvenih rasprava, a posebice se pokušava dati odgovor na pitanje kakve sheme politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada stvarno i doprinose većim stopama zaposlenosti roditelja i njihovim boljim ishodima na tržištu rada, što je središnje pitanje i ovog rada. Nakon kratkog uvida u položaj roditelja na tržištu rada u zemljama EU-a, posebice se fokusirajući na rodne razlike te razlike između roditelja i pojedinaca bez djece, daje se detaljan pregled rezultata istraživanja koja su se bavila djelovanjem različitog institucionalnog konteksta, odnosno politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada, na ishode roditelja na tržištu rada. U zaključnom se dijelu kratko raspravljaju implikacije prikazanih rezultata komparativnih studija za stanje i razvoj mjera na području politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada u Hrvatskoj, a koje jasno ukazuju na nužnost reformi.

Obitelj je oduvijek bila u interakciji s društvenim, gospodarskim, kulturnim i drugim povijesnim tekovinama. U posljednjih 50 godina dolazi do povećanja broja žena na tržištu rada, a dvohraniteljske obitelji postaju normativ u razvijenim zemljama. Ipak, velik broj žena iz takvih obitelji ima poteškoća u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života, posebno što se tiče skrbi za djecu, što upućuje na dvostruku ulogu žena u suvremenoj obitelji. Dakle, status žene se u društvu promijenio, no njezina uloga u obitelji, briga o djeci i teret kućanskih poslova ostaju isti kao u prošlosti kad je žena bila vezana za kuću. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove studenata Sveučilišta u Zadru prema dvostrukoj ulozi žena u obitelji u Hrvatskoj, odnosno prema položaju žene na tržištu rada i njezinim obiteljskim obvezama te utvrditi u kojoj mjeri ocjenjuju ponuđene mjere pomoći ženama u usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza te poboljšanja njihovog položaja u društvu efikasnima. U istraživanju je korišten prigodan uzorak od 181 ispitanika, od kojeg 91 čine žene, a 90 muškarci. Studenti općenito pokazuju umjereno egalitaran stav prema ovom problemu, a kao što je i pretpostavljeno, dobivene su razlike u stavovima, u smjeru da žene, kojima je majka stalno zaposlena te ispitanici kojima je majka obrazovanija, s jedne strane, izražavaju egalitarnije stavove od muškaraca, kojima je majka domaćica te niže obrazovana, s druge strane. Razlika se najviše očituje u vidu usklađivanja obiteljske i poslovne uloge žene te utjecaja ženine zaposlenosti na dijete. Također, analizom rezultata dobiven je podatak da ispitanici/e koji pokazuju veću osjetljivost prema pitanju dvostruke uloge žene u obitelji, kao korijen problema vide u zakonu i društvenim vrijednostima, dok rješenje za pomirenje obiteljske i profesionalne uloge žene i poboljšanja njezinog položaja u društvu vide u dosljednom primjenjivanju zakona, obrazovanju te promjeni svijesti o ravnopravnosti spolova. ; Family has always interacted with social, economic, cultural and other historical changes. In the last 50 years women have increasingly been represented in the labor market, and dual-earner families have become the norm in developed countries. Nevertheless, a great number of women from those families experience difficulties in balancing work and family life, which suggests the dual role of women in contemporary families. The status of women in society has changed, but their role in the family, childcare and household responsibilities have remained the same as when they were primarily tied to the house. The aim of this paper was to examine the attitudes of students of the University of Zadar towards the dual role of women in Croatian families, i.e. towards women's market position and family obligations, as well as to determine the extent to which students evaluate the efficiency of the offered measures that could help women with balancing work and family obligations and improve their status in society. The research was conducted on a convenient sample of 181 participants, 91 of which were women, and 90 of which were men. Students generally showed moderately egalitarian attitude towards this issue. However, as it was assumed, the results showed a difference in attitudes according to independent variables, where women, participants from humanities and social sciences, those whose mothers are employed and more educated, on the one hand, showed more egalitarian attitudes than men, participants from technical field of study, those whose mothers are homemakers and less educated, on the other hand. This difference in attitude was most evident in terms of women's balancing between work and family obligations, and the effect of their employment on the child's wellbeing. Moreover, data analysis showed that the participants who express more sensitivity towards the issue of the dual role of women, think that the root of the problem lies in the law and social values, and that a solution for the reconciliation of women's work and family obligations should be consistent gender equality law enforcement, education and the increasing of gender issue awareness.

Ovaj je rad usmjeren na reforme obiteljske politike u četiri europske zemlje – Austriji, Finskoj, Portugalu i Sloveniji – između 2008. i 2015. godine. Te su godine obilježile "velika recesija" i uspon perspektive socijalnog ulaganja. Međutim, socijalno ulaganje je opći pojam i pomalo je dvosmislen. Ovaj rad razlučuje između različitih varijanti socijalnog ulaganja koje proizlaze iz usredotočenosti na interakcije socijalnog ulaganja i alternativnih perspektiva socijalne politike, i to socijalne zaštite i štednje. U radu se identificiraju različite varijante u smislu stupnja socijalnog ulaganja: od sveobuhvatnog, preko istiskivanja do "skromnijih" oblika socijalnog ulaganja. To je dovelo do oštrih rezova u obiteljskim novčanim davanjima, dok su se područja javne skrbi i roditeljskog dopusta pokazala otpornijima u analiziranim zemljama. Ovi su zaključci indikativni u sadašnjoj pandemiji COVID-19, kada se zemlje suočavaju s novom, možda i većom gospodarskom krizom. ; The focus of this article is on family policy reforms in four European countries – Austria, Finland, Portugal, and Slovenia – between 2008 and 2015. These years were marked by the 'Great Recession', and by the rise of the social-investment perspective. Social investment is an umbrella concept, though, and it is also somewhat ambiguous. This article distinguishes between different social-investment variants, which emerge from a focus on its interaction with alternative social-policy perspectives, namely social protection and austerity. We identify different variants along the degree of social-investment: from comprehensive, over crowding out, towards lean forms. While the empirical analysis highlights variation, it also shows how there is a specific crisis context, which may lead to 'crowding out' of other policy approaches and 'leaner' forms of social investment. This has led to strong cutbacks in family cash benefits, while public childcare and parental leaves have proved more resilient in the investigated countries. Those findings are revelatory in the current Covid-19 pandemic, where countries are entering a next, possibly larger economic crisis.

Family policy in Bosnia and Herzegovina's entities (Federation of Bosnia and Herzegovina and the Republic Srpska) is incoherent, with its different elements being scattered across different ministries and levels of government. The system is found to be inapt to respond to the needs of families, thus enhancing gender inequalities in the labour market and within families. As a country aspiring to join the European Union, Bosnia and Herzegovina, together with other countries of the Western Balkans region, participates in regular policy dialogue with the European Union institutions. The latest European Commission assessment of the country's Economic Reform Programme identifies low employment of women as one of the key challenges and implicitly calls for the country to develop an employment-oriented family policy. By analysing the system of family policy and its recent policy developments, the article assesses the country's capacity to respond to the recommendation and create conditions for greater participation of women in the labour market. The question is whether the European Union's conditionality and recommendations have the potential to transform the current family policy arrangements in the entities. ; Obiteljska politika u entitetima Bosne i Hercegovine (Federacija Bosne i Hercegovine i Republike Srpske) je nedosljedna, s različitim elementima raspršenim diljem različitih ministarstava i razina vlasti. Sustav nije sposoban odgovoriti na potrebe obitelji čime se povećavaju rodne nejednakosti na tražištu rada i unutar obitelji. Kao država koja stremi pridruživanju Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina, zajedno s drugim državama regije Zapadnog Balkana, sudjeluje u redovnim dijalozima o politikama s institucijama Europske unije. Posljednja procjena Europske komisije u pogledu Programa gospodarske reforme države identificirala je nisku zasposlenost žena kao jedan od glavnih izazova i neizravno zatražila da država razvije obiteljsku politiku usmjerenu na zapošljavanje. Analizirajući sustav obiteljske politike i nedavni razvoj mjera unutar njega, ovaj rad procjenjuje kapacitet države da reagira na preporuke i stvori uvjete za veću participaciju žena na tržištu rada. Pitanje je imaju li uvjetovanost i preporuke Europske unije potencijal za transformaciju sadašnjih mehanizama obiteljske politike u entitetima.

Područja srednje i istočne Bosne, kojim su krajem 14. i u prvoj polovini 15. stoljeća gospodarili Pavlovići, osnovno obilježje vjerske pripadnosti bilo je krstjanstvo i pripadnost Crkvi bosanskoj. Gotovo svi članovi ove obitelji bili su pripadnici Crkve bosanske osim, privremeno i kratkotrajno, vojvode Ivaniša Pavlovića. Tako su pripadnici Crkve bosanske bili knez Pavao Radinović, njegovi sinovi vojvode Petar i Radoslav Pavlović, kao i sinovi Radoslava Pavlovića, vojvoda Ivaniš i knezovi Nikola i Petar Pavlović. Članovi Crkve bosanske imali su vrlo važnu ulogu na dvoru obitelji Pavlović, najprije kneza Pavla i kasnije njegovih sinova, vojvoda Petra i Radoslava, te Radoslavovih sinova vojvode Ivaniša Pavlovića i knezova Nikole i Petra Pavlovića. Uloga i djelovanje krstjana Crkve bosanske osjetno se povećala dolaskom vojvode Radoslava Pavlovića na čelo obitelji. Pojavljivanje članova Crkve bosanske vezano je gotovo uvijek uz promjene političkih odnosa u Bosni, kao i šire, u odnosima Bosne i Dubrovnika. Brojne su njihove posredničke misije u odnosima s Dubrovčanima, posebice one vezane uz pregovore oko prodaje Radoslavova dijela Konavala i završetka Konavoskoga rata.

Tijekom Domovinskoga rata Petrinja i petrinjsko područje u velikosrpskoj su agresiji razarani, stanovništvo prognano, mnogi su civili i branitelji ubijeni, a navedeno je područje tijekom jeseni 1991. na posljetku i okupirano. Okupacija je trajala do kolovoza 1995., do "Oluje". Uz prikaz konteksta situacije uoči počinjenih zločina, u radu će naglasak biti na slučaju ubojstva četveročlane obitelji Kozbašić u okupiranoj Petrinji. Rad je napisan uglavnom na temelju dokumentacije hrvatskih institucija te institucija pobunjenih Srba, a kao bitna dopuna korišteni su literatura i tisak. Petrinjski ugostitelj i medicinska sestra Milan i Gordana Kozbašić, s dvoje osnovnoškolaca, Tamarom i Alenom, ostali su živjeti u Petrinji nakon srpske okupacije grada započete 21. rujna 1991., a ubijeni su početkom studenoga iste godine. Poznati su identiteti dvojice okrivljenika za taj zločin, barem prema podignutoj optužnici na Županijskom sudu u Zagrebu krajem 2018. godine. Temeljito istraživanje takvih kriminalnih djela doprinosi otkrivanju počinitelja zločina i sprječava manipulacije žrtvama i brojkama ubijenih civila tijekom Domovinskoga rata. ; During the Homeland War Petrinja and the Petrinja area were destroyed due to the Greater Serbia aggression, the population was expelled, many civilians and Croatian soldiers were killed, and the area was eventually occupied in autumn of 1991. The occupation lasted until August 1995, until the "Storm Operation". After presenting political and military context of the situation before the crime was committed, the paper will focus on the murder case of the four- member Kozbašić family committed in occupied Petrinja. The paper is mainly based on documentation of Croatian and rebel Serb institutions, literature and newspapers were used as an additional source. Local restaurant owner and nurse, Milan and Gordana Kozbašić,, with two elementary school children, Tamara and Alen, remained living in Petrinja even after the Serbs occupied the city on September 21st, 1991. They were killed early in November of the same year. The identities of the two defendants for this crime are known, at least according to the indictment filed at the Zagreb County Court at the end of 2018. A thorough investigation of such criminal acts contributes to the detection of perpetrators of crimes and prevents manipulation of victims and numbers of civilians killed during the Homeland War.

The aim of this paper is to identify farmers' attitudes towards the impact of state aid on business decisions and financial stability of farms. It will also identify the share of agricultural support in the total income of farms and the reasons for certain agricultural branches having unequal economic dependence on the support. Furthermore, it will investigate which of the two pillars of the CAP farmers consider being more important for their business and which factors would mostly contribute to the increase of production on their farms. The research involved 184 holders of family farms from all Croatian counties and the City of Zagreb. The data were analyzed using the univariate (frequency) and two-variate (chi-square test) method. The main production on the farms has a statistically significant (P<0.05) effect on the share of state support in the total income of the farm as well as on the influence of the amount of state support to business decisions. Most of the respondents engaged in animal husbandry and farming declared that their farms would not be financially viable in the case of state support abolition, while the situation is different in fruit growing, vegetable growing and floriculture. The paper also demonstrates the extent to which selected motivators (satisfactory state aid, higher purchase prices, less bureaucracy, lower taxes, assured market, cheap loans and availability of agricultural land) are important to farmers when deciding whether to increase the agricultural production on their farms. Overall, the two pillars of the CAP are equally important for the farmers but there is a statistically significant difference in the importance of each pillar of the CAP in regard to the prevailing production on the farm. The results of the study demonstrate both the importance of state support for the business of certain agricultural producers, especially herders, and the difference in sensitivity to possible changes in support policy. ; Cilj rada je utvrditi stavove poljoprivrednih proizvođača o utjecaju potpora na poslovne odluke i financijsku stabilnost poljoprivrednih gospodarstava. Utvrdit će se i u kojoj mjeri poljoprivredne potpore sudjeluju u ukupnim prihodima poljoprivrednih gospodarstava i razloge nejednake ekonomske ovisnosti pojedinih poljoprivrednih grana o istima. Također se želi istražiti koji od dva stupa ZPP-a poljoprivrednici smatraju važnijim za svoje poslovanje te koji bi čimbenici najviše pridonijeli povećanju proizvodnje na njihovim gospodarstvima. U istraživanju su sudjelovala 184 nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz svi hrvatskih županija kao i Grada Zagreba. Podatci su analizirani jednovarijantnom (frekvencije) i dvovarijantnom (hi-kvadrat test) metodom. Glavna proizvodnja na gospodarstvu statistički značajno (P<0,05) utječe na udio državnih potpora u ukupnim prihodima gospodarstva kao i na razinu utjecaja visine državnih potpora na poslovne odluke. Većina ispitanika koji se bave stočarstvom i ratarstvom smatra da njihova gospodarstva ne bi bila financijski održiva ukidanjem potpora dok je situacija u voćarstvu, povrćarstvu i proizvodnji cvijeća drugačija. U radu je također prikazano u kojoj mjeri su odabrani motivatori (zadovoljavajuće državne potpore, više otkupne cijene, manje birokracije, niži porezi, osigurano tržište, povoljni krediti i dostupnost poljoprivrednog zemljišta) poljoprivrednicima važni prilikom odluke za povećanjem poljoprivredne proizvodnje na njihovim gospodarstvima. Ukupno gledajući, oba stupa ZPP-a podjednako su važna poljoprivrednicima no utvrđena je statistički značajna razlika u važnosti pojedinog stupa ZPP-a obzirom na prevladavajuću proizvodnju na gospodarstvu. Rezultati rada ukazuju na važnosti potpora u poslovanju pojedinih poljoprivrednih proizvođača, posebice stočara, i na različitu osjetljivost na eventualne promjene politike potpora.

Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, a posebice tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, naša iskustva i razumijevanje obitelji i rodnih uloga znatno su se izmijenili. Pojave nezamislive našim djedovima i bakama danas su znatno vidljivije i društveno prihvatljive: razvod, ponovno sklapanje braka nakon razvoda, izvanbračna zajednica, eksperimentalni odnosi, homoseksualni brakovi ili partnerstva sa ili bez djece, jednoroditeljske obitelji, demokratskiji odnosi između roditelja i djece, zaposlenost žena, očev dopust itd. Osim povećane varijacije u obiteljskim oblicima i promijenjenih odnosa unutar obitelji, znanstvenike u području društvenih znanosti zanimaju i druga pitanja koja utječu na svako društvo na makro-razini, kao što su na primjer broj djece u obitelji ili pitanje stopa fertiliteta i starenja društva. Dok su prije dvadeset ili trideset godina važna pitanja povezana s obiteljskim životom uključivala zaposlenost žena i posljedice zaposlenosti žena za obitelj, danas je žarište premješteno na ravnotežu između posla i privatnog života i usklađivanje posla i obiteljskog života, zajedno s rodnim ulogama u obiteljima i kućanstvima. Još uvijek važno pitanje za obitelji i istraživanja unutar društvenih znanosti, pitanje plaćenog posla žena produbljeno je pitanjima o rodnim ulogama, raspodjeli moći unutar kućanstava u odnosu na plaćeni posao, o neplaćenom kućanskom radu, odgovornosti za skrb i dodatnoj rodnoj jednakosti u obje sfere rada. Složenija analiza ovih promjena, osim što koristi opće procese modernizacije kao okvirni kontekst, trebala bi isto tako uzeti u obzir mjere socijalne politike, politiku zapošljavanja i promjenjive uvjete na tržištu rada. Znanstvenici u području društvenih znanosti posebno su zainteresirani za međukulturalne varijacije kako bi razumjeli i objasnili međusobne poveznice i promjene. Iz tog razloga tema obitelji i izmijenjenih rodnih uloga istraživana je u četiri kruga unutar Međunarodnog programa društvenih istraživanja (International Social Survey Programme - ISSP). Prvi modul pokrenut je 1988. godine, drugi 1994. i treći 2002. godine. Odabrani podatci iz posljednjeg ISSP modula (provedenog u Hrvatskoj 2013. godine) temelj su za analize u radovima koji su uključeni u ovaj tematski broj Revije. International Social Survey Programme (ISSP) International Social Survey Programme - ISSP (Međunarodni program društvenih istraživanja) najstarije je kontinuirano godišnje međunarodno istraživanje u području društvenih znanosti. Članovi istraživačkog programa su istraživačke organizacije diljem svijeta, od kojih svaka predstavlja jednu zemlju. Od 2005. godine Institut za društvena istraživanja predstavlja Republiku Hrvatsku u ovom projektu. ISSP obuhvaća niz tema koje su važne za društvene znanosti (uloga vlade, društvene nejednakosti, nacionalni identiteti, vjera, zdravstvo, radne orijentacije, državljanstvo, okoliš, društvene mreže, slobodno vrijeme i sport) i nameće stroge standarde anketnog istraživanja kako bi se riješile poteškoće koje su svojstvene međunarodnom anketnom istraživanju. Od skromnih početaka 1984. godine, ISSP se razvio te danas uključuje 48 zemalja članica, koje su odgovorne za provođenje ISSP istraživanja na svom području svake godine. Godišnje teme ISSP istraživanja razvijaju se tijekom nekoliko godina, pod nadzorom izabranog pododbora, te se unaprijed testiraju u različitim zemljama članicama. Na godišnjem plenarnom sastanku raspravlja se o upitniku koji se koristi u svim zemljama te se finalizira isti. ISSP istraživanje posebno je usmjereno na razvojna pitanja koja su: 1) smislena i relevantna za sve zemlje i 2) koja se mogu izraziti na ekvivalentan način na svim relevantnim jezicima. ISSP baza podataka, smještena u bazi podataka za društvena istraživanja GESIS Leibniz Institut u Kölnu, priprema paket podataka koji je slobodno dostupan. Mnoge navedene teme ponavljaju se u redovitim razmacima (neke od njih tri ili četiri puta), što omogućuje istraživačima proučavanje međunacionalnih varijacija i promjena tijekom vremena. ISSP označava nekoliko novosti u području međunacionalnog istraživanja. Prvo, suradnja između organizacija je rutinska i kontinuirana. Drugo, trajna suradnja istih institucija čini međunacionalno istraživanje temeljnim dijelom agende nacionalnih istraživanja svake zemlje sudionice. Treće, ISSP načela zahtijevaju da se sve institucije članice uključe u razne faze planiranja i kreiranja modula istraživanja i svaki član ima pravo glasa u odlučivanju. Četvrto, kombinirajući metodologiju ponavljanja u vremenskim razmacima i međunacionalnu perspektivu, koriste se dva moćna istraživačka alata za proučavanje društvenih procesa. Teme modula iz 2012. godine Obitelj i promjenjive rodne uloge uključuje: rodnu ideologiju; stavove prema ženskoj zaposlenosti tijekom životnog ciklusa; stavove prema braku; organizaciju dohotka u partnerskoj zajednici; rodnu podjelu kućanskih poslova; podjelu kućanskih poslova – pravičnost i sukob; moć i odlučivanje u partnerskoj vezi; sukob posao-obitelj; rod, skrb i socijalna politika; stavove prema djeci; model obitelji u vezi s favoriziranom i stvarnom podjelom plaćenog i neplaćenog rada uključujući upravljanje vremenom u kućanstvu; alternativne oblike obitelji. Pregled članaka Odabrani podatci u tri rada u ovom broju (djelomično ili isključivo) bave se četvrtim krugom ISSP istraživanja Obitelj i promjenjive rodne uloge iz 2012. godine. Iako se ne temelji na ISSP podatcima, četvrti rad s jedne strane uklapa se u temu modula i temu ovoga broja, a s druge strane nudi i međugeneracijsku usporedbu i psihosocijalnu perspektivu. Dok tri rada obrađuju nacionalnu (hrvatsku) razinu analize, Ivana Dobrotić i Tanja Vučković Juroš nude međunacionalnu (europsku) perspektivu u radu naslovljenom Tko bi trebao financirati rani predškolski odgoj i obrazovanje? Višerazinska analiza 24 zemlje. Autorice istražuju učinak čimbenika na individualnoj i državnoj razini na stavove o financiranju ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, a posebno istražuju utječe li socijalizacija u određenom režimu socijalne države na stavove o odgovornosti države u pogledu predškolskog odgoja i obrazovanja. Autorice isto tako istražuju objašnjava li bolje tipologija socijalnih režima koja je više usmjerena na obiteljsku politiku varijacije u stavovima prema ranom predškolskom odgoju i obrazovanju u različitim državama. Njihovo najvažnije otkriće je da alternativna Leitnerova tipologija "vrsta familijalizma" bolje objašnjava varijacije u stavovima o predškolskom odgoju i obrazovanju u različitim državama nego što to čini klasična Esping-Andersenova tipologija. Stoga naglašavaju važnost programatskog pristupa u analizama stavova socijalne države koji povezuju javnu podršku specifičnim socijalnim programima s njihovim jedinstvenim značajkama. U svojem radu Uvjerenja o rodnoj podjeli roditeljskih dopusta i značajke povezane s njima Ivana Jugović istražuje stavove o roditeljskom/porodiljnom dopustu i čimbenike koji objašnjavaju takve stavove u hrvatskom kontekstu. Kao prediktore tih stavova istražuje rodne razlike, uvjerenja o rodnim ulogama, socio-demografske podatke, pohađanje vjerskih obreda, vrstu radne organizacije i nejednakosti u dohocima partnera. Rezultati pokazuju da su stavovi o rodnim ulogama jedini statistički značajan prediktor. Što manje ispitanici vjeruju da bi rodna podjela poslova trebala biti podijeljena na tradicionalan način, to je veća vjerojatnost da će podržavati ravnomjernu podjelu dopusta između roditelja. Autorica smatra da je teorija rodne ideologije prikladnija za objašnjavanje stavova o rodnoj podjeli roditeljskog dopusta u usporedbi s teorijom vremenske alokacije. Zaključuje da do pomaka prema podržavanju korištenja dopusta na rodno ravnopravniji način vjerojatno neće doći sve dok stavovi o rodnim ulogama općenito ne postanu ravnopravniji. Napisan iz perspektive filozofije roda, treći rad U ime oca: rasprava o (novom) očinstvu, njegovim pretpostavkama i preprekama, autorice Ane Maskalan, spada u pionirske radove o očinstvu u hrvatskom kontekstu. Autorica započinje od temeljnih pojmova otac i očinstvo i njihovih doslovnih i simboličkih značenja, te daje kratki povijesni pregled kombiniran s odabranim teorijama o očinstvu. Autorica pronalazi prikladni kontekst za istraživanje modernog očinstva u povijesnoj povezanosti između očinstva, muškog identiteta i političke moći gdje tradicionalne odrednice muškosti, kao što su agresivnost i emocionalna distanciranost predstavljaju glavne prepreke ispunjavajućem i pozitivnom odnosu otac-dijete. O tom se odnosu djelomično raspravlja u okviru koncepta jednako roditeljsko partnerstvo, što ne ukazuje samo na nove oblike očinstva, nego isto tako i na nove oblike muškog identiteta. Analizirajući podatke o vrijednostima i praksama hrvatskih muškaraca i žena u pogledu skrbi o djeci iz istraživanja ISSP 2012 o obitelji i promjenjivim rodnim ulogama, autorica zaključuje da iako je došlo do brojnih pozitivnih promjena, pred hrvatskim društvom još je dugačak put do ravnopravnog roditeljstva i rodne jednakosti. Isto tako smatra da je važno uočiti da se očinstvo, kao predmet političke i pravne kontroverzije, ne može i ne smije razmatrati neovisno od širih rodnih pitanja povezanih s majčinstvom, socijalnim položajem muškaraca i žena, kao i socio-ekonomskim pretpostavkama očinstva i majčinstva. U svome radu Realizacija participatornih prava djece i psihosocijalna prilagodba djeteta: stavovi djece i roditelja Nina Pećnik, Jelena Matić i Ana Tokić Milaković nude zanimljivu međugeneracijsku perspektivu koristeći reprezentativne uzorke učenika sedmih razreda (trinaestogodišnjaka) i njihovih roditelja. Analizirale su percipiranu realizaciju prava djeteta na skrb, zaštitu i participaciju unutar modernih hrvatskih obitelji, veze između realizacije participatornih prava i dječje percepcije demokratske klime u njihovim obiteljima, kao i neke pokazatelje psihosocijalne prilagodbe djece. Autorice su koristile podatke o mjerenju realizacije prava djeteta unutar obitelji, upravljačkom stilu u obitelji, samopoštovanju, samokontroli, problematičnom ponašanju i djelotvornosti otpora. Oko polovice djece izvješćuje o potpunom poštivanju njihovih prava da slobodno izraze svoja mišljenja i ideje, kao i pravo da utječu na donošenje odluka koje utječu na njih. Procjene »upravljačkog stila« u njihovima obiteljima pokazuju da više od četvrtine djece doživljavaju svoje obitelji kao diktature, anarhije ili post-revolucionarne države. Autorice su povezale veću realizaciju participatornih prava s doživljavanjem vlastite obitelji kao demokracije, s višim samopoštovanjem djeteta i manje problematičnih ponašanja, sa češćim odupiranjem vršnjačkom pritisku da konzumiraju sredstva ovisnosti (cigarete, alkohol), kao i s roditeljskim opažanjem o većoj samokontroli djeteta. Roditelji, u usporedbi sa svojom djecom, pokazuju tendenciju precjenjivanja razine ispunjenja dječjih prava na zaštitu fizičkog integriteta, dostojanstva, sudjelovanja u odlučivanju i primanju brižne skrbi. Naposljetku, željela bih zahvaliti svim autoricama koje su doprinijele ovom tematskom broju i tako proširile naše znanje o promjenama u obitelji i rodnim ulogama u Hrvatskoj, ali i općenito. Isto tako, ovom bih prilikom željela potaknuti istraživače u Hrvatskoj da češće koriste ne samo modul Obitelj i promjenjive rodne uloge, nego i druge ISSP module u svojim analizama. Baza podataka ISSP nudi komparativne datoteke koje uključuju 33 modula za nacionalnu i međunacionalnu analizu, kao i analizu u vremenskoj perspektivi, a poveznica se može pronaći pod nazivom Archive and Data na www.issp.org. Gošća urednica tematskoga broja: Dinka Marinović Jerolimov ; During the second half of the twentieth century and especially over the past few decades our experience and understanding of family and gender roles has changed remarkably. Phenomena unthinkable to our grandparents nowadays are much more evident and socially acceptable: divorce, remarriage after divorce, cohabitation, experimental relationships, homosexual marriages or partnerships with or without children, single parent families, more democratic relations between parents and children, women's employment, paternity leave etc. Besides the increased variation in family forms and changed relationships inside the families, social scientist are interested in other issues that affect every society at the macro-level such as for instance the number of children in families or the issue of fertility rates and greying societies. While twenty or thirty years ago the important question concerning family life included women's employment and its consequences for the family, today the focus is more on work-life balance and how to reconcile the work and family life, together with gender roles in families and households. Still relevant both for the families and social science research, the question of women's paid job is widened with the gender roles, power distribution within the households with respect to paid work, unpaid household work, care responsibilities and furthermore, gender equality in both spheres of work. More complex analysis of these changes, besides using a general modernization processes as the framing context, should take into account social policies, employment policies and changing labour-market conditions as well. Social scientists are particularly interested in cross-cultural variations in order to understand and explain these interconnectedness and changes. That is the reason why the theme on family and changing gender roles has been researched in four waves within the International Social Survey Programme (ISSP). The first module was run in 1988, the second in 1994 and the third in 2002. Selected data from the last 2012 ISSP module (fielded in Croatia in 2013) are basis for analysis in articles included in this thematic issue of the journal. About the International Social Survey Programme (ISSP) The International Social Survey Programme (ISSP) is the oldest continuing annual cross-national research within the social sciences. Its members are survey organizations from around the world, each representing one nation. Since 2005 the Institute for Social Research in Zagreb has been represented Republic of Croatia in the project. The ISSP covers a range of topics important within the social sciences (the role of government, social inequality, national identities, religion, health, work orientations, citizenship, environment, social networks, leisure time and sports) and implements rigorous standards of survey research in order to address the difficulties inherent in multinational survey research. Since its modest beginning in 1984 ISSP has grown to include 48 members, each of whom are responsible for the ISSP surveys being implemented in their country each year. The annual topics for ISSP surveys are developed over several years, led by an elected sub-committee (drafting group) and pre-tested in various member countries. The annual plenary meeting then discusses and finalize the questionnaire which is fielded in all countries. The ISSP research concentrates especially on developing questions that are: 1) meaningful and relevant to all countries, and 2) can be expressed in an equivalent manner in all relevant languages. The ISSP data archive situated in GESIS Data Archive for the Social Sciences at Leibnitz Institute in Köln prepares a combined dataset that is freely available. Many listed topics are repeated at regular intervals (some of them even three or four times), allowing researchers to examine cross-national variations and changes over time. ISSP marks several new departures in the area of cross-national research. First, the collaboration between organizations is routine and continual. Second, the on-going collaboration of the same institutions makes cross-national research a basic part of the national research agenda of each participating country. Third, ISSP principles require that all member institutions be involved in various phases of planning and designing survey modules, and each member has a say in decision making. Fourth, by combining a cross-time methodology with a cross-national perspective, two powerful research designs are being used to study societal processes. Topics of the 2012 module Family and changing gender roles include: gender ideology; attitudes and behavior on female employment over the life-cycle; attitudes towards marriage; organizing income in a partnership; gendered division of household work; sharing of household work - fairness and conflict; power and decision-making within partnership; work-family conflict; gender, care, and social policy; attitudes towards children; model of families concerning preferred and actual division of paid and unpaid work including time management in household; alternative family forms. Overview of the articles Selected data presented in three articles in this volume (partially or exclusively) deal with the 2012 fourth wave of the ISSP module Family and changing gender roles. Although not based on the ISSP data, the fourth article fits into the theme of the module and the thematic issue as well, offering on the other hand intergenerational comparison and psychosocial perspective. While three articles cover national (Croatian) level of analysis, Ivana Dobrotić and Tanja Vučković Juroš offer the cross-national (European) perspective in their article Who Should Finance Childcare? Multilevel Analysis of 24 Countries. They examine the effect of the individual and country-level factors on the childcare financing attitudes, particularly whether socialization in a particular welfare regime influences attitudes about the state's responsibility related to childcare. The authors also investigate whether a more family-policy-nuanced categorisation of welfare regimes better accounts for the cross-country variations in childcare attitudes. Their most important finding is that the alternative Leitner's "Varieties of Families" typology better accounts for the cross-national variations in childcare attitudes than the classical Esping-Anderson's typology. Therefore they emphasise the importance of a programmatic approach in the welfare state attitudes analysis which links the public support for specific social programs to its unique characteristics. In her article Beliefs about the Gender Division of Parental Leave and Characteristics Associated with Them Ivana Jugović explores attitudes about paternal/maternity leave and factors explaining these attitudes in Croatian context. As predictors of these attitudes she examines gender difference, gender-role beliefs, socio-demographics, church attendance, type of working organization and partners' income disparity. Results show the gender-role attitude as the only statistically significant predictor. The less the respondents believe that the gender division of labour should be traditionally divided, the more likely they are to support equally shared leave between parents. Author finds the gender ideology theory more applicable in the explanation of attitudes about the gender division of parental leave compared to time-allocation theory. She concludes that shifts towards supporting gender egalitarian leave take-up will most likely not occur until attitudes towards gender roles in general become more egalitarian. Written through a philosophy of gender perspective the third article In the Name of the Father: A Discussion on (New)Fatherhood, its Assumptions and Obstacles by Ana Maskalan is among pioneer works on fatherhood in Croatian context. Author starts with the basic concepts of father and fatherhood and their literal and symbolic meanings, together with a short historical overview combined with selected theories of fatherhood. The appropriate context to examine the modern fatherhood author finds in historical interdependence of fatherhood, masculine identity and political power where traditional determinants of masculinity, such as aggressiveness and emotional detachment represent a major obstacle to a fulfilling and positive father-child relationship. That relationship is partially discussed in relation to the concept of equal parental partnership, implying not only the new forms of fatherhood, but the new forms of masculine identity as well. Analysing the data on values and practices of Croatian men and women regarding childcare from ISSP 2012 survey on family and changing gender roles, author concludes that, although many positive changes have been made, Croatian society has got a long way to go to reach both equal parenting and gender equality. Also, she finds important to note that as a subject of political and legal controversy fatherhood cannot and must not be considered independently of the wider gender issues regarding motherhood, social status of men and women, as well as socio-economic assumptions of both fatherhood and motherhood. Ninoslava Pećnik, Jelena Matić and Ana Tokić Milaković in their article Fulfilment of the Child's Participation Rights in the Family and the Child's Psychosocial Adjustment: Children's and Parents' Views offer an interesting intergenerational perspective using the representative samples of seventh grade students (thirteen-year-olds) and their parents. They examined perceived fulfilment of the provision, protection and participation rights of the child within contemporary Croatian families, the links between participation rights fulfilment and children's perception of a democratic climate in their families, as well as some indicators of children's psychosocial adjustment. Authors used data on measures of the child's rights fulfilment in the family, family governing style, self-esteem, self-control, behaviour problem, and resistance efficacy. Approximately half of the children reported full respect of their right to freely express their opinions and ideas, and to influence decision making that affects them. Assessments of the 'governing style' in their families reveal that, over a quarter of children see their families as dictatorships, anarchies, or post-revolutionary states. Higher participation rights fulfilment Pećnik et al. find linked with perceiving own family as a democracy, child's report of higher self-esteem and fewer behaviour problems, more frequently resisting peer pressure to use substances (cigarettes, alcohol), as well as with parent's report of greater child's self-control. Parents, in comparison to their children, tend to overestimate the level of fulfilment of children's rights to protection of physical integrity, dignity, participation in decision-making and to receiving loving care. Finally, I wish to thank all authors who contributed to this thematic issue and widened our knowledge on changes in family and gender roles in Croatia but in general as well. Also, I encourage social scientist in Croatia to use in their analysis not only the module Family and changing gender roles but other ISSP modules as well more frequently. ISSP data base offers comparative files that include 33 modules for national, cross-national and cross-time analysis link to which can be found under Archive and Data at www.issp.org. Guest editor of the thematic issue: Dinka Marinović Jerolimov