Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedinstvene. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene čimbenike koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Istražujući stanje u društvu, nastoji se pronaći takve oblike društvenoga života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest: kako stil života, spol, dob, rasa, društveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Osnovni cilj ovih istraživanja jest učiniti te spoznaje pristupačnima svim slojevima stanovništa, bez obzira na društveni položaj. Na taj su se način društvene znanosti, posebice sociologija medicine, etablirale kao akademska disciplina u zapadnim razvijenim državama (SAD-u, Njemačkoj itd.), gdje su se razvile odgovarajuće metode istraživanja koje postižu nedvojbene rezultate o stanju, razvoju i projekcijama društva. U realizaciji socioloških istraživanja zdravlja i bolesti u hrvatskim društvenim znanostima potrebno je afirmirati sociološki teorijsko-metodološki pristup primjeren ekonomskim, kulturnim, pravnim, etičkim i političkim promjenama u Hrvatskoj na pragu XXI. stoljeća. Služeći se bogatim iskustvima sociologije medicine zapadnih zemalja, prije svega SAD-a, hrvatski sociolozi medicine trebaju pratiti stanje zdravlja tranzicijskoga društva u kojemu dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva i nemezis. Na taj način društvene znanosti pomoći će u spoznaji društva o sebi i potrebnim mjerama u njegovoj izgradnji tijekom složenoga procesa tranzicije, što ima izravan utjecaj na zdravstvene, ali i na općedruštvene ishode. ; There is no idea of sickness and health which would be the same for all people. Different ways of understanding sickness and health are directly ...
U prijevodu s njemačkog na hrvatski obrađena su neka poglavlja iz knjige "Ökoroutine. Damit wir tun, was wir für richtig halten" u kojima autor Michael Kopatz govori o društevnim problemima vezanim za ekologiju i gospodarstvo te predlaže što ljudi mogu učiniti kako bi ekološki prihvatljivo ponašanje postalo rutinom. U prijevodu s hrvatskog na njemački obrađena su tri poglavlja iz knjige "Prehrana za koju smo stvoreni. Svjesnom prehranom do zdravlja i dugovječnosti" u kojima se autor Dalibor Petrinić bavi vrstama prehrane, pravilnim kombiniranjem namirnica, deklaracijama na proizvodima i sl. ; In der Übersetzung aus dem Deutschen ins Kroatische geht es um einige Kapitel aus dem Buch "Ökoroutine. Damit wir tun, was wir für richtig halten" in denen der Autor Michael Kopatz über gesellschaftliche, wirtschaftliche und ökologische Probleme spricht, aber auch darüber, was wir tun können, um diese Welt in einem besseren Zustand für zukünftige Generationen zu lassen. In der Übersetzung aus dem Kroatischen ins Deutsche geht es um drei Kapitel aus dem Buch "Ernährung, für die wir geschaffen sind. Durch bewusste Ernährung zur Gesundheit und Langlebigkeit"". Der Autor Dalibor Petrinic stellt zuerst die beliebtesten "Diäten" bzw. Ernährungsweisen dar. Er antwortet auch auf die Frage, wie man die Lebensmittel richtig kombiniert und wie man die Lebensmittelkennzeichnungen lesen sollte.
Alimentarna kampilobakterioza najčešće je prijavljivana zoonoza u Europskoj uniji (EU), predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i uzrokuje ogromne financijske gubitke (EFSA-ECDC, 2015.). Pileće meso jedan je od najvažnijih izvora uzročnika ove bolesti u globalnim okvirima. U radu je opisana kontaminacija brojlerskih jata i pilećeg mesa bakterijama roda Campylobacter u Bosni i Hercegovini (BiH). Cilj rada bio je istražiti učestalost kontaminacije pilećih trupova uzorkovanih na liniji klanja nakon faze evisceracije kampilobakterijama. Pileći trupovi i jetra (n=84) uzorkovani su jednom mjesečno tijekom godine dana u jednoj od najsuvremenijih klaonica brojlera u BiH. S ciljem izolacije bakterija Campylobacter spp. iz svakog trupa u laboratoriju je uzet uzorak grudne musklulature, bris visceralne šupljine, kao i uzorak jetre (n=252). Onečišćenje kampilobakterijama utvrđeno je u 27,4 % (23/84) pilećih trupova, i to najčešće u pilećim prsima (19,0 %), nešto manje u visceralnoj šupljini (15,5 %), a najmanje u uzorcima pileće jetre (9,5 %). Ukupno, bakterije Campylobacter spp. izolirane su iz 37 uzoraka. Izrazita predominacija ustanovljena je za Campylobacter jejuni (91,9 %), dok je Campylobacter coli bila neznatno zastupljena (8,1 %). Rezultati ovog istraživanja podcrtavaju značaj pilećeg mesa kao potencijalnog izvora alimentarne kampilobakterioze i sugeriraju obveznu mikrobiološku kontrolu onečišćenja pilećeg mesa s bakterijama roda Campylobacter u BiH. ; Food-borne campylobacteriosis is the most frequently reported zoonosis in the European Union (EU), which represents one of the leading public health issues and causes enormous financial losses (EFSA-ECDC, 2015.). Chicken meat is one of the most important global sources of the disease. Campylobacter contaminations of broiler flocks and chicken meat in Bosnia and Herzegovina (BiH) have been described. The aim of the study was to research the prevalence of campylobacter contamination of chicken carcasses and liver samples on slaughter line after the evisceration phase. Monthly sampling of chicken carcasses and liver was carried out along a year at one of the most recent broiler slaughterhouses in BiH (n=84). To isolate Campylobacter spp., from each carcass a deep sample of pectoral muscle, visceral cavity swab and liver (n=252) were taken. Campylobacter spp. contamination was detected in 27.4 % (23/84) of chicken carcasses. Out of the 252 analyzed samples, the most prevalent campylobacter contamination was observed in chicken breasts (19.0 %), less in visceral cavity (15.5 %), and the least in chicken liver (9.5 %). In total, Campylobacter spp. were isolated from 37 samples. C. jejuni was predominant (91.9 %), while C. coli was slightly represented (8.1 %). Results of the study underline the importance of chicken meat as a potential source of food-borne campylobacteriosis and suggest compulsory microbiological control of campylobacter contamination of chicken meat in BiH. ; Lebensmittelbedingte Infektionen durch Campylobacter sind die am häufigsten gemeldeten Zoonosen in der Europäischen Union (EU); sie zählen zu den führenden Problemen der öffentlichen Gesundheit und verursachen erhebliche finanzielle Verluste (EFSA-ECDC, 2015). Weltweit zählt Geflügelfleisch zu den wichtigsten Quellen dieser Krankheitserreger. In dieser Arbeit wurde die Kontamination von Masthähnchen und Hähnchenfleisch mit Campylobacter in Bosnien und Herzegowina beschreiben. Ziel der Studie war es, die Prävalenz der Kontamination der Hähnchenrümpfe, die auf dem Schlachtband nach der Ausweidung stichprobenartig untersucht wurden, mit Campylobacter festzustellen. In einem der modernsten Schlachthöfe in Bosnien und Herzegowina wurden ein Jahr monatliche Proben der Hähnchenrümpfe und Leber untersucht (n=84). Um die Campylobacter spp. zu isolieren, wurden aus jedem Rumpf Proben des Brustmuskels, ein Abstrich des viszeralen Hohlraums sowie eine Leberprobe (n=252) für das Labor entnommen. Die Kontamination mit Campylobacter spp. wurde bei 27,4 % (23/84) der Hähnchenrümpfe festgestellt. Unter den insgesamt 252 untersuchten Proben wurde die größte Prävalenz der Kontamination mit Campylobacter in der Hähnchenbrust (19,0 %) festgestellt, gefolgt vom viszeralen Hohlraum (15,5 %); der niedrigste Anteil wurde in der Hähnchenleber (9,5 %) festgestellt. Insgesamt wurden die Campylobacter spp. in 37 Proben isoliert. Eine ausgeprägte Prädominanz wurde bei C. jejuni (91,9 %) festgestellt, währen die C. coli nur geringfügig vertreten war (8,1 %). Die Ergebnisse dieser Untersuchung unterstreichen die Relevanz von Hähnchenfleisch als potentielle Quelle der lebensmittelbedingten Infektionen mit Campylobacter und deuten auf eine unerlässliche mikrobiologische Kontrolle der Kontamination von Geflügelfleisch in Bosnien und Herzegowina durch Campylobacter hin. ; La campilobatteriosi alimentare è la zoonosi più frequentemente riscontrata nell'Unione europea (UE). Essa rappresenta uno dei problemi di salute pubblica più importanti e causa enormi perdite finanziarie (EFSA-ECDC, 2015). La carne di pollo è una delle fonti principali di questa infezione a livello globale. Nello studio è descritta la contaminazione da Campylobacter spp. delle batterie di polli da carne (i c.d. brojler) nella Bosnia ed Erzegovina (BiH). Lo studio aveva come scopo quello di accertare la prevalenza della contaminazione da Campylobacter spp. nelle carcasse di pollo campionate sulla linea di macellazione dopo la fase dell'eviscerazione. La campionatura mensile delle carcasse e dei fegati del pollo è stata compiuta durante l'arco di un anno in uno dei più moderni stabilimenti di macellazione di polli da carne della BiH (n=84). Al fine di isolare il Campylobacter spp., in laboratorio s'è provveduto a prelevare un campione della muscolatura del petto per ogni carcassa campionata, oltre a sottoporre le carcasse allo striscio della cavità viscerale ed al prelievo di un campione del fegato (n=252). La contaminazione da Campylobacter spp. è stata accertata nel 27,4 % (23/84) delle carcasse di pollo analizzate. Su un totale di 252 campioni analizzati, la massima contaminazione da Campylobacter spp. è stata riscontrata nel petto del pollo (19,0 %), un po' inferiore nella cavità viscerale (15,5 %) e minima nei campioni di fegato di pollo (9,5 %). In totale, il Campylobacter spp. è stato isolato in 37 campioni. Nei campioni contaminati è stata riscontrata la schiacciante predominanza del C. jejuni (91,9 %), mentre la presenza C. coli è stata ritenuta trascurabile (8,1 %). I risultati di questa ricerca sottolineano l'importanza della carne di pollo quale potenziale fonte della campilobatteriosi alimentare e suggeriscono la necessità di un controllo microbiologico obbligatorio per accertare la contaminazione da Campylobacter spp. della carne di pollo in BiH. ; La campilobacteriosis alimentaria es la zoonosis más común en la Union Europea (UE) y representa uno de los problemas principales de salud que causa grandes pérdidas financiales (EFSA-ECDC, 2015). La carne de pollo es uno de los causantes principales de esta enfermedad a nivel mundial. En este trabajo fue descrita la contaminación de los rebaños de los broiler y del pollo por el Campylobacter en Bosnia y Herzegovina. El objetivo de este estudio fue investigar la prevalencia de la contaminación de los abdómenes de pollo por el Campylobacter en la línea de matanza después de la fase de evisceración. Durante un año, mensualmente fueron tomadas las muestras de los abdómenes de pollo y del hígado en uno de los mataderos más modernos en Bosnia y Herzegovina (n=84). Con el fin de aislar el Campylobacter spp. de cada abdomen fueron tomadas las muestras de la musculatura pectoral, el frotis de la cavidad visceral y la muestra del hígado (n=252) en laboratorio. La contaminación por el Campylobacter spp. fue encontrada en 27,4 % (23/84) de los abdómenes de pollo. Entre 252 muestras analizadas, la prevalencia mayor de la contaminación por el Campylobacter spp. fue encontrada en la pechuga de pollo (19,0 %), menor en la cavidad visceral (15,5 %) y la menor en las muestras de hígado (9,5 %). El Campylobacter spp. fue aislado de 37 muestras en total. Prevaleció el C. jejuni (91,9 %), mientras el C. coli casi no estaba presente (8,1 %). Los resultados de esta investigación muestran la importancia del pollo como una fuente potencial de campilobacteriosis alimentaria y sugieren el control microbiológico obligatorio de la contaminación por el Campylobacter del pollo en Bosnia y Herzegovina.