Ovaj članak proučava razvoj rumunjsko-jugoslavenskih odnosa od 1948. do 1964. godine. Istražuju se dva različita razdoblja u njihovim odnosima. Prvo je od 1948. do 1953. godine, kad je došlo do sovjetsko-jugoslavenskog i rumunjsko-jugoslavenskog sukoba koji je, zapravo, predstavljao presedan koji će postupno razoriti jedinstvo socijalističkog tabora. Za drugo razdoblje (od 1954. do 1964.) vezani su početak normalizacije i zbližavanje Bukurešta i Beograda. To je odgovaralo njihovim nacionalnim interesima i predstavljalo je protutežu politici supersila. U vanjskoj politici dviju zemalja odražavali su se ideološka neslaganja i potreba za društveno-ekonomskim razvojem, a osjećao se i snažan utjecaj i iz komunističkog bloka i izvan njega. ; This article examines the evolution of the Romanian-Yugoslav relations from 1948 to1964. The study explores two different periods in the relations of these two countries. The first period was from 1948 to 1953, when the Soviet-Yugoslav and Roman-Yugoslav conflicts occurred, practically constituting a precedent that would gradually ruin the unity of the socialist camp. The second period (1954 – 1964) corresponds with the beginning of the normalization, bringing Bucharest and Belgrade even closer and aiming to satisfy their national interests and counterbalance the policy of the superpowers. Ideological divergences and the need for socio-economic development were reflected in the character of the foreign policies of the two countries, which were under a strong influence of interventions from inside and outside the communist bloc.
U Hrvatskoj već dulje vrijeme, a naročito u zadnjih godinu dana, traje javna i stručna rasprava o reorganizaciji sustava lokalne samouprave. Važna komponenta tog sustava je teritorijalna struktura. Identificiranje njezinih karakteristika daje potrebne osnove za prijedloge za promjenu sustava. Postojeći sustav obilježavaju prevelika slož enost teritorijalne organizacije, njezina nedovoljna stabilnost, neuravnoteženost, nedovoljna efikasnost lokalne samouprave, slabi razvojni potencijali te osiguranje centralističkog načina upravljanja zemljom. Da bi se mogle izvršiti potrebne pro- mjene, potrebno je da se relevantni akteri suglase o potrebi promjene modela upravljanja zemljom, kao i o novim, razvojnim svrhama lokalne samouprave. Također, trebali bi odustati od povijesno prevladanih modela i prihvatiti racionalnu organizaciju države. ; A public and professional debate about reorganisation of local self-government has been going on in Croatia for quite some time and with particular intensity during the past year. An important component of the local self-government system is the territorial structure. Identification of its characteristics gives the necessary basis to the suggestions for changes of the system. The current local self-government system is characterised by excessive complexity of the territorial organisation and its insufficient stability, imbalance, insufficient efficiency of local self-government, weak development potentials, and centralistic manner of governance at the national level. In order to conduct the necessary reforms, the relevant actors have to reach an agreement about the necessity of changing the governance model as well as about the new, developmental purposes of local self-government. Moreover, they should give up historically obsolete models and accept rational organisation of the country.
U radu se prikazuje razvoj bikameralnih zakonodavnih tijela, razlikujući pritom britanski i američki model bikameralizma. Također se nastoji prikazati snaga drugih domova utemeljena na razlici između unitarne i federalne države, iznoseći tipologiju bikameralnih tijela Arenda Lijpharta. Pokušava se, uz to, ukratko ocrtati bikameralno-unikameralna dihotomija na području Srednje i Istočne Europe te pokazati problematična legitimnost drugih domova u unitarnim državama. Na primjeru Senata u Poljskoj i Rumunjskoj nastoji se istaknuti njihov različit povijesno-institucionalni razvitak, razlike u ovlastima i funkcioniranju te njihov odnos prema prvim domovima. Uz to se oba Senata nastoje tipološki smjestiti u jedan od četiri Lijphartova bikameralna tipa, služeći se sa šest relevantnih varijabli i ističući pritom glavnu razliku zbog koje je Senat Poljske podređen, a Senat Rumunjske ravnopravan prvome domu. ; The paper outlines the development of bicameral legislatures, distinguishing between the British and American model of bicameralism. It also seeks to demonstrate the power of second chambers based on the difference between the unitary and federal states, presenting Arend Lijphart's tipology of bicameral legislatures. Moreover, it tries to give a brief outline of the bicameral-unicameral dichotomy in Central and Eastern Europe, and show the questionable legitimacy of second chambers in unitary countries. Using the Senates in Poland and Romania as illustrations, it seeks to highlight their dissimilar historical-institutional development, the differences in their powers and operation and their relationship with first chambers. It also seeks to assign both Senates typologically to one of Lijphart's four bicameral types, using six relevant variables and highlighting the main difference because of which the Polish Senate is subordinated and the Romanian Senate is equal to the first chamber.
Predmet ovog diplomskog rada su obilježja vanjske trgovine Europske unije sa SAD-om. Rad se sastoji od šest međusobno povezanih dijelova, u kojima je osim uvodnih i zaključnih riječi objašnjena trgovinska politika Europske unije te SAD-a. Trgovinska politika Europske unije opisana je s nekoliko primjera potpisanih sporazuma između Europske unije i drugih država. Također je opisana i nova trgovinska strategija Europske komisije koja se primjenjuje u pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP). Prikazana je trgovina izemđu EU-a i SAD-a, uvoz i izvoz proizvoda i usluga te kretanje međusobnih investicija. Pregovori o TTIP-u između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država traju od srpnja 2013. godine te je održano trinaest runda pregovora. Odvijaju se u tri područja: pristup tržištu, regulatorna usklađenost i pravila. Cilj pregovora je ukloniti prepreke u trgovini kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. U pregovore su uključeni i predstavnici interesno-utjecajnih skupina koji dolaze iz područja akademske zajednice, sindikata, predstavnika privatnog sektora i nevladinih organizacija. ; The subjects of this diploma thesis are the characteristics of European foreign trade to the USA. The work consists of six mutually related parts, which, except introduction and conclusion, explain the trade policies of the European Union and the USA. The trade policies of the European Union are described with several examples of signed agreements between the European Union and other states. The new trade strategy of the European Commission, which is currently being applied in Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP) negotiations, has also been described. On-going cooperation between the European Union and the United States of America has been represented and systematized. This includes import and export of products, services and investments between the European Union and the United States. The TTIP negotiations between the European Union and the United ...
Predmet ovog diplomskog rada su obilježja vanjske trgovine Europske unije sa SAD-om. Rad se sastoji od šest međusobno povezanih dijelova, u kojima je osim uvodnih i zaključnih riječi objašnjena trgovinska politika Europske unije te SAD-a. Trgovinska politika Europske unije opisana je s nekoliko primjera potpisanih sporazuma između Europske unije i drugih država. Također je opisana i nova trgovinska strategija Europske komisije koja se primjenjuje u pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP). Prikazana je trgovina izemđu EU-a i SAD-a, uvoz i izvoz proizvoda i usluga te kretanje međusobnih investicija. Pregovori o TTIP-u između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država traju od srpnja 2013. godine te je održano trinaest runda pregovora. Odvijaju se u tri područja: pristup tržištu, regulatorna usklađenost i pravila. Cilj pregovora je ukloniti prepreke u trgovini kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. U pregovore su uključeni i predstavnici interesno-utjecajnih skupina koji dolaze iz područja akademske zajednice, sindikata, predstavnika privatnog sektora i nevladinih organizacija. ; The subjects of this diploma thesis are the characteristics of European foreign trade to the USA. The work consists of six mutually related parts, which, except introduction and conclusion, explain the trade policies of the European Union and the USA. The trade policies of the European Union are described with several examples of signed agreements between the European Union and other states. The new trade strategy of the European Commission, which is currently being applied in Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP) negotiations, has also been described. On-going cooperation between the European Union and the United States of America has been represented and systematized. This includes import and export of products, services and investments between the European Union and the United States. The TTIP negotiations between the European Union and the United States of America have started in July 2013, and so far there have been thirteen rounds of negotiations completed. The TTIP negotiations are being held in three parts: the market access, regulatory cooperation and rules. The aim of the negotiations is the removal of obstacles within trade in order to facilitate purchasing and selling of goods and services between the EU and the USA. Various representatives of interest and influence realms of academia, unions, the private sector and non-government organisations are all participating in the negotiations.
Polarizacijski procesi započeti u Hrvatskoj 1950-ih rezultirali su nejednakim društveno-ekonomskim razvojem i prostornim prerazmještajem stanovništva, te koncentracijom stanovništva, radnih mjesta i stanova u gradskim naseljima. Obalni gradovi kao polovi i nositelji društveno-gospodarskog razvoja u svojim regijama postaju žarišta koncentracije stanovništva, a otoci i zaleđe prostori populacijskoga pražnjenja i starenja. Intenzivno doseljavanje pozitivno se odrazilo na demografski razvitak većih obalnih gradova, pa oni postaju nositelji bioreprodukcije i sve do posljednjega međupopisnoga razdoblja (1991.-2001.) bilježe dinamičan populacijski rast. Političke i gospodarske promjene te posljedice rata produbile su i ubrzale ionako nepovoljne demografske procese, što se ogleda u ukupnoj depopulaciji te pogoršanju struktura stanovništva obalnih jadranskih gradova. Smanjenje rodnosti, starenje stanovništva te promjene životnih vrijednosti i novi životni stil dovode do transformacije obitelji i promjena u veličini kućanstava i odnosa među članovima. Opća je tendencija postupno smanjivanje broja višečlanih kućanstava i neprestani rast udjela dvočlanih i samačkih kućanstava. ; Polarisation processes, which began in Croatia in the 1950's, resulted in disparate socio-economic development, in an uneven spatial distribution of the population, and in a concentration of people, jobs and housing in urban settlements. Coastal cities, as hubs and agents of socio-economic development, in their regions became focal points for the concentration of the population, while islands and hinterland areas suffered depopulation and demographic ageing. Intense in-migration had a positive influence on the demographic development of coastal cities. They became hotbeds of bioreproduction and up to the most recent intercensus period (1991–2001) displayed dynamic population growth. However political and economic changes in this recent period, together with the effects of the war, deepened and accelerated increasingly unfavourable demographic processes, which were reflected in an overall reduction of the population of coastal Adriatic cities, as well as in a deterioration of its structure. Decreasing fertility, demographic ageing and changes in life values brought about a transformation of the family, and hence changes in the size of households and in the relations among family members. The general trend today involves a gradual reduction in the number of household members, and a continuous increase in the number of two and one-member households.
Valuation of real estate is an important factor in the economic and political development of a modern state. Modern real estate valuation systems at national level are based on spatial data, both cadastral and topographic, which are maintained using advanced technologies -spatial databases in particular. Through adequate modelling, by combining data from the existing databases, it is possible to create a national system for real estate valuation. This paper first gives an elaboration of possible characteristics of a digital terrain model database, and continues to describe an approach to automatic calculation of 3D characteristics, i.e. the slope and the azimuth of a cadastral parcel. The system response time to queries for a single cadastral parcel was measured, as well as for a set of 5100 cadastral parcels, in an implementation based on the Oracle10g spatial database. ; Vrednovanje nekretnina je važan čimbenik u gospodarskom i političkom razvoju moderne države. Moderni sustavi za vrednovanje nekretnina na nacionalnoj razini svugdje su temeljeni na prostornim podacima, kako katastarskog tako i topografskog podrijetla, koji su održavani korištenjem naprednih tehnologija ponajprije prostornih baza podataka. Uz pravilno modeliranje moguće je kombiniranjem podataka iz raspoloživih baza stvoriti i nacionalni sustav za vrednovanje nekretnina. U članku je, nakon obrazloženja mogućih postavki baze digitalnog modela reljefa, opisan pristup automatskom računanju 3D obilježja odnosno nagiba i azimuta pojedine katastarske čestice. Obavljena su i okvirna mjerenja vremena odaziva na upit za jednu katastarsku česticu i za skup od 5100 katastarskih čestica u sustavu ostvarenom na prostornoj bazi podataka Oracle10g.
Autor u članku analizira Europski kvalifi kacijski okvir kao važan komunikacijski i regulatorni instrument usklađivanja obrazovnih politika, te odnos hrvatske obrazovne politike prema ovoj inicijativi. Autor ovaj proces smješta unutar Lisabonske strategije s posebnim naglaskom na policy prostor, proces i glavne aktere. Pri tome polazi od različitih određenja europeizacije i važnosti policy mreža. Uvođenje Europskog kvalifi kacijskog okvira analizira kao dio procesa europeizacije nacionalne obrazovne politike. Na kraju daje prikaz osnovnih obilježja kvalifi kacijskog okvira i osnovna obilježja hrvatske obrazovne politike koja se očituju tijekom provedbe ove inicijative. ; In the article, the author analyses the European Qualifi cation Framework as an important communication and regulatory instrument of harmonising education policies, and the relation of Croatian education policy to this initiative. He places this process within the Lisbon Strategy with a special emphasis on the policy area, process and main actors. In doing so, the author proceeds from diff erent defi nitions of Europeanisation and the importance of policy networks. The introduction of the European Qualifi cation Framework is analysed as part of the Europeanisation process of national education policy. Finally, he outlines some fundamental characteristics of the Qualifi cation Framework and the basic features of Croatian education policy manifested during the implementation of this initiative.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, agencije za lijekove osnovane su u većini država svijeta, a na tlu EU-a postoji i krovna Europska agencija za lijekove (engl. European Medicines Agency – EMA). Agencije usko surađuju s nositeljima odobrenja za stavljanje lijekova u promet u sklopu farmakovigilancijskog sustava. Obje institucije prate sigurnosni profil lijekova tijekom kliničkih ispitivanja i postmarketinške faze te izmjenjuju podatke o važnim pojedinačnim prijavama sumnje na nuspojave, ali i periodičke sinteze svih podataka prikupljenih u određenom razdoblju. Nositelj odobrenja dužan je pisati i predavati periodička izvješća o neškodljivosti lijeka (engl. Periodic Safety Update Report – PSUR), što se u EU-u zbiva prema zadanom rasporedu pa su EMA-i dostupne sve najnovije prikupljene sigurnosne informacije o pojedinom lijeku. Nacionalne agencije i EMA, koje predstavlja Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (engl. Pharmacovigilance Risk Assessment Committee – PRAC), zajednički raspravljaju o signalima i sigurnosnim pitanjima vezanim uz omjer koristi i rizika od primjene lijeka, što katkad uključuje i arbitražne postupke (referrals) koji služe usuglašavanju o nužnim mjerama koje će biti poduzete u svim zemljama članicama jednako (npr. promjena informacija o lijeku). Nacionalne agencije putem svojih web-portala pružaju zdravstvenim djelatnicima odobrene i aktualne informacije o lijekovima kao što su Sažeci opisa svojstava lijeka, Upute o lijeku i mjere minimizacije rizika (npr., pisma zdravstvenim radnicima). Inspekcije na području farmakovigilancije koje provode agencije nad nositeljima odobrenja pregledavaju prostore, dokumentaciju, arhivu, Glavni spis o farmakovigilancijskom sustavu (engl. Pharmacovigilance System Master File – PSMF) i ispunjavanje obveza osoba odgovornih za farmakovigilanciju. ; Following regulatory recommendations from the World Health Organisation, all governments are responsible for the establishment of national medicines regulatory authorities (agencies). In the European Union (EU), national agencies closely collaborate with the European Medicines Agency (EMA). Agencies continue to cooperate with Marketing Authorisation Holders (MAHs) during the clinical research and postmarketing phase of a drug's life cycle. Information gathered from reported adverse drug reactions are interchanged between them. Periodic safety update reports (PSURs) in the EU are written and submitted by all MAHs according to a timetable brought by EMA. PSUR assessment is therefore comprehensive since it is done on up-to-date safety data collected for the particular drug. European national agencies and EMA, represented by Pharmacovigilance Risk Assessment Committee (PRAC), discuss various drug safety signals and issues in a procedure known as referral in order to make recommendations for a harmonised position across the EU (e.g. change of the product information). Web portals are tools widely used by the national agencies for communication with healthcare professionals. Up-to-date safety information and approved Summaries of Product's Characteristics (SPCs), Patient's Information Leaflets (PILs), and risk minimisation measures (such as Dear Healthcare Professional Communication, DHPC) are published there. Pharmacovigilance inspections are mostly focused on fulfilment of the requirements of premises, documentation, archives, Pharmacovigilance System Master File (PSMF) and compliance of the Qualified Person for Pharmacovigilance (QPPV).
Nacionalno gospodarstvo svoj razvoj zasniva na uspješnosti poduzetništva. U tu uspješnost utkano je sve iskustvo nacije kao i sposobnost materijalizacije raspoloživih resursa te njena efikasnost, kroz proizvod ili uslugu realiziranu na tržištu. Usvojenost poduzetničke kompetencije glavni je indikator, ali i ograničavajući faktor povećanja uspješnosti postojećih gospodarskih subjekata kao i stvaranja novih iz poslovne prilike te ukupne nacionalne gospodarske efikasnosti. Ljudski potencijali cijele društvene zajednice na odgovarajući način participiraju u stvaranju nacionalnog gospodarskog rezultata. Upravo zato je nužno sustavno stvoriti uvjete za razvoj poduzetnosti svakog pojedinca kroz sustav cjeloživotnog učenja i to već od najranije životne dobi. Strategija učenja za poduzetništvo daje sustavna rješenja i definira nositelje i sunositelje provedbenih Mjera iz Akcijskog plana. Nacionalna koordinacija E4E - obrazovanja za poduzetništvo kao međuresorno tijelo Vlade Republike Hrvatske je zaduženo za provedbu i implementaciju Strategije i Akcijskog plana. ; The development of national economy is based on the success of entrepreneurship. The overall national experience as well as the ability to materialize available resources and its efficiency, in the form of market products or services, is mirrored in that success. The level of entrepreneurial competence is the main indicator but also the limiting factor in the increase of the success of existing and the creation of new businesses from business opportunities, and also in the overall national economic efficiency. Human resources of the entire community participate adequately in the creation of national economic results. Therefore it is necessary to start at an early age with systematic creation of conditions for the development of individual entrepreneurial competence through a system of lifelong education. National Coordination E4E - Education for Entrepreneurship, as the Interdepartmental Working Body of the Government of the Republic of Croatia, is responsible for enforcing and implementing the Strategy and the Action Plan.
U radu je pobliže razmotreno pulsiranje razvoja hrvatskoga zadrugarstva tijekom više od 150 godina duge tradicije njegova djelovanja, recentni razvojni trendovi i prostorno diferencirana razvijenost u suvremenom razdoblju. Rezultati pokazuju da je, unatoč dugoj tradiciji, hrvatsko zadrugarstvo u recentnom razdoblju suočeno s nizom razvojnih problema. Temeljni je uzrok takva stanja neodgovarajuća pravna regulativa – neusklađenost zakona o zadrugama i suodnosnih zakona koji su relevantni za funkcioniranje zadružnoga poduzetništva, što se nepovoljno odražava na sve zadružne sektore, posebno na poljoprivredno zadrugarstvo kao njegov najrazvijeniji sektor. Rezultat je toga marginalan doprinos zadrugarstva gospodarsko-socijalnom razvoju demografski sve više destabiliziranih ruralnih područja države. ; This paper closely examines the fluctuations in development of agricultural cooperatives in Croatia during their 150-year-long tradition, as well as recent development trends, and spatially-differentiated development in the contemporary era. The results show that, despite the long tradition, contemporary Croatian cooperatives have been faced with a series of development problems. The main cause of that situation is inadequate legislation - a poorly adjusted law on cooperatives and correlative laws that are relevant for the functioning of cooperative entrepreneurship. This reflects unfavourably in all cooperative sectors, specifically agricultural cooperatives as its most developed sector. This has resulted in a marginal contribution of cooperatives to the socioeconomic development of the nation's demographically ever more destabilised rural areas.
Teacher education at both pre-service and in-service levels is a crucial factor in terms of developing democratic schools. Pre-service education is the first step in the professional development of teachers. Perhaps democratic education should commence at this stage. For this reason it is important to know pre-service teachers' opinions about democratic education and the characteristics of democratic schools. This study aims to investigate pre-service primary teachers' perceptions about democratic education and the main characteristics of democratic schools. The study was designed within basic qualitative research approach. The study group consists of six primary pre-service teachers who attend the 4th year of teacher education programme at a faculty of education. A semi-structured interview form was used for data gathering. Data were analysed using the "content analysis" method. The findings of the study illustrate that pre-service teachers conceptualize the term of democracy with different words based on their experiences; what is more, pre-service teachers have not fully internalized the concept of democracy. The results of the study show that according to pre-service teachers, democracy education can be realized through thematic learning and hands-on activities. It is recommended that policy makers should be aware of the atmosphere of democratic schools and that a curriculum should be designed thematically, which includes democracy in all attainment targets. ; Obrazovanje učitelja na razini osposobljavanja budućih učitelja i na razini usavršavanja zaposlenih učitelja ključan je faktor za razvoj demokratskih škola. Obrazovanje budućih učitelja prvi je korak u profesionalnom razvoju učitelja. Stoga bi možda i demokratsko obrazovanje trebalo započeti na toj razini. Upravo je zbog toga važno znati kakva stajališta imaju budući učitelji o demokratskom obrazovanju i o karakteristikama demokratskih škola. Cilj ovoga istraživanja jest proučiti percepciju budućih učitelja primarnoga obrazovanja o demokratskom obrazovanju i o osnovnim karakteristikama demokratskih škola. Istraživanje je oblikovano u okviru kvalitativnoga pristupa istraživanju. Skupina koja je sudjelovala u istraživanju sastojala se od šest budućih učitelja primarnoga obrazovanja koji su upisani u četvrtu godinu programa za obrazovanje učitelja na učiteljskom fakultetu. Za dobivanje podataka koristio se polustrukturirani intervju. Podatci su analizirani primjenom metode "analize sadržaja". Rezultati istraživanja pokazuju da budući učitelji koncipiraju pojam demokracija različitim riječima i na osnovi njihovih iskustava; štoviše, budući učitelji nisu u potpunosti usvojili pojam demokracija. Nadalje, prema stavovima budućih učitelja, demokratsko obrazovanje može se ostvariti putem tematskog i praktičnog učenja. Savjetuje se da tvorci obrazovne politike budu u potpunosti osviješteni o atmosferi demokratskih škola te da se kurikul tematski osmišljava, što uključuje demokratičnost na svim razinama postignuća.
Dvojno državljanstvo postalo je bitna tema demokratske teorije i politike građanstva. Mnoge države s velikim useljeništvom dopuštaju ga ili toleriraju, a mnoge druge vode aktivnu politiku prema zadržavanju ili davanju državljanstva pripadnicima svoje iseljeničke zajednice u svijetu, tzv. dijaspori. Posebnu je važnost dvojno državljanstvo zadobilo u politici građanstva nekih država u srednjoj i jugoistočnoj Europi (Mađarska, Rumunjska, Srbija, Hrvatska) prema pripadnicima svojih manjina u susjednim državama kojima im je omogućeno nerezidentno državljanstvo. Dvojno državljanstvo smatra se posebnim pravom pripadnika manjina – sredstvom zaštite njihovih ljudskih prava te očuvanja nacionalnog identiteta, a takvu intenciju podupiru i europske institucije. U radu se analiziraju specifičnosti politika građanstva u državama s tim tipom dvojnog državljanstva, njihova zasnovanost na etničkom shvaćanju nacije i djelovanju političkih aktera koji ga održavaju, te utjecaj na politike prema manjinama i njihov položaj. ; Dual citizenship has become an important issue of democratic theory and politics of citizenship. Many countries with large immigration permit or tolerate it, and many others lead an active policy of retaining or granting citizenship to members of their community in the world, so-called Diaspora. The dual citizenship has gained particular importance in citizenship policies of some countries in Central and Southeastern Europe (Hungary, Romania, Serbia, Croatia) towards the members of their minority in the neighboring countries where they are allowed non-resident citizenship. Dual citizenship is considered a special right of minorities - a means of protection of their human rights and the preservation of national identity, and this intention is supported by European institutions. This paper analyzes the specificities of citizenship policies in countries with this type of dual citizenship, their dependence on the ethnic understanding of the nation and the work of political actors which are maintaining such understanding, as well as the impact on policy towards minorities and their position.