Suchergebnisse

Tjelesna neaktivnost i sjedilački (sedentarni) način života smatraju se nezavisnim kardiovaskularnim čimbenicima rizika. Brojne su studije dokazale obrnutu povezanost stupnja tjelesne aktivnosti i pojavnosti kardiovaskularnih bolesti. Tjelesna neaktivnost navješćivač (prediktor) je kardiovaskularnih bolesti i u zdravih osoba, ali i osoba s već postojećom bolesti. Različiti su mehanizmi uključeni u kardiovaskularni zaštitni učinak tjelesne aktivnosti, a temelje se na poboljšanju endotelne funkcije, smanjenju simpatičke neuralne aktivnosti i rigidnosti stijenka krvnih žila. Potrebni su veliki napori pri promjeni usađenih nezdravih navika na individualnoj razini, razini zajednice i političkoj razini da bi se postiglo uvođenje tjelesne aktivnosti kao stila življenja. Zaključno, s javnozdravstvenoga gledišta, nijedan lijek nije toliko moćan kao tjelesna aktivnost u bilo kojoj životnoj dobi. ; SUMMARY Physical inactivity combined with sedentary lifestyle is considered one of the independent risk factors for cardiovascular diseases. Numerous studies have demonstrated the inverse correlation between the level of physical activity and the incidence of cardiovascular diseases. Physical activity is not just a predictor of cardiovascular disease in healthy individuals, but also in individuals with previously known disease. The cardiovascular protective effect of physical activity involves various mechanisms that are based on the improvement of endothelial function, decrease in sympathetic neural activity and reduction of arterial stiffness. Enormous efforts are needed to promote the change of the ingrained unhealthy habits at personal, community and political level in order to establish physical activity as lifestyle. Finally, from the perspective of public health, no drug is as powerful as physical activity, at any age.

Politička apatija je generalna nezainteresiranost i ravnodušnost građana prema politici, niska razina sudjelovanja u političkim aktivnostima i slab odaziv na izbore. Istraživanje provedeno na području pet slavonskih županija u Republici Hrvatskoj pokazalo je nisku razinu sudjelovanja u konvencionalnim i nekonvencionalnim političkim aktivnostima odnosno visoku razinu političke apatije. Istraživanje je provedeno 2017. godine, metodom osobnog ispitivanja na uzorku od ukupno 662 ispitanika. Rezultati analize razlika (ANOVA-e i T-testa) pokazali su kako veću tendenciju sudjelovanja u konvencionalnim i nekonvencionalnim političkim aktivnostima imaju muškarci te ispitanici s iznadprosječnim primanjima, a u slučaju nekonvencionalnih političkih aktivnosti veću tendenciju sudjelovanja iskazali su i više obrazovani ispitanici u odnosu na niže obrazovane. Provedenom klasteranalizom opisani su pojedini segmenti birača prema razini njihovog sudjelovanja u političkim aktivnostima, a rezultati su ukazali kako više od polovice ispitanika (51,2 %) pripada segmentu apatičnih građana. Ovaj segment najvećim dijelom čine žene i ispitanici s ispodprosječnim prihodima, a odlikuju ih visoke stope političkog cinizma, izrazito niske stope interesa za politiku i percipiranog znanja o politici. Rezultati ovog istraživanja doprinose teoriji i praksi političkog marketinga u Republici Hrvatskoj jer utvrđivanjem razine političke apatije te karakteristika određenih ciljnih skupina, političke stranke mogu odrediti smjer i načine djelovanja na određenu ciljnu skupinu u cilju povećanja broja svojih birača, ali i smanjenja političke apatije kao društvenog problema. Najveće ograničenje istraživanja odnosi se na nereprezentativan uzorak s obzirom na to da je istraživanje provedeno u samo jednoj regiji Republike Hrvatske. Za dobivanje cjelovite slike i utvrđivanje eventualnih regionalnih razlika istraživanje bi trebalo provesti na području cijele Republike Hrvatske. Buduća bi se istraživanja također trebala fokusirati na detaljnu analizu utjecajnih čimbenika političke apatije. Testiranjem jačine i smjera pojedinih utjecajnih čimbenika na političku apatiju dobila bi se korisna saznanja kako na te čimbenike djelovati s ciljem reduciranja političke apatije. ; Political apathy represents the general disinterest and indifference of citizens towards politics, low levels of participation in political activities, and low turnout. The research conducted in the five Slavonian counties in the Republic of Croatia showed a low level of participation in conventional and unconventional political activities, i.e. a high level of political apathy. The research was conducted in 2017, using an in-person survey method on a sample of 662 respondents. The results of the analysis of differences (ANOVA and T-test) showed that men and respondents with above-average income have a greater tendency to participate in both conventional and unconventional political activities. When it comes to unconventional political activities, a higher tendency to participate was expressed by higher educated respondents as opposed to lower educated citizens. Cluster analysis has described some segments of the voters according to their degree of involvement in political activity, and the results indicated that more than half of the respondents (51.2%) belong to the segment of apathetic citizens. This segment mainly consists of women and respondents with under average income, characterized by high rates of political cynicism, low levels of interest in politics and perceived knowledge of politics. The results of this research contribute to the theory and practice of political marketing in the Republic of Croatia. By determining the level of political apathy and the characteristics of specific target groups, political parties can determine the direction and ways of acting on a particular target group in order to increase the number of voters and to reduce political apathy as a social problem. The most significant limitation of the research is the non-representative sample given that the survey was conducted in only one region of the Republic of Croatia. To obtain a complete picture and to identify possible regional differences, research should be carried out throughout the Republic of Croatia. Future research should also focus on a detailed analysis of influential factors of political apathy. By testing the strength and direction of some influential factors on political apathy, it would be useful to know how to influence those factors in order to reduce political apathy.

Osamostaljivanje Republike Hrvatske zahtijevalo je potrebu formiranja svih dijelova upravnog sustava svojstvenih samostalnoj državi. Zbog izvanrednih okolnosti pobune i ratne agresije, formiranje samostalnog i operativno osposobljenog upravnog resora unutarnjih poslova, bilo je od esencijalne važnosti za održavanje unutarnje sigurnosti. Svrha ovog rada jest istražiti specifičnosti ustroja i djelokruga poslova Ministarstva unutarnjih poslova u razdoblju od početka 1990. do 1992. godine. U tom cilju, daje se prikaz povijesnih događaja političke tranzicije pri čemu je naglasak na onima koji su u bitnome determinirali smjer i dinamiku razvoja resora unutarnjih poslova. Istražit će se i analizirati organizacijski oblici na svim stupnjevima vertikalne diferencijacije kao i djelokrug nadležnosti ustrojstvenih cjelina ministarstva, posebno redarstvenih službi. ; The independence process of the Republic of Croatia required the formation of all branches of the administrative system inherent in an independent state. Due to the state of emergency naimly the riots and war aggression, formation of an independent and fully operational administrative system of the Internal affairs was of vital importance in terms of maintenance of internal security. The purpose of this paper is to explore the organizationls specifities and the scope of work of the Ministry of the Interior from the beginning of 1990 until 1992. In order to achive this gol, the paper gives the historical overview of the political transition, with an emphasis on events which had essentially determined the direction and dynamics of the development process within the Internal affains branch. Forms of organization will be explored and analyzed at all levels of vertical differentiation, as well as the scope of competence of the Ministry's organizational units. Special emphasis is placed on different police services.