Suchergebnisse

The aim of this paper is to examine the possibilities and scope of the participatory model of BIH libraries in the period of self-governing socialism for the purpose of rethinking the way of doing business and relations with library users through a new, participatory approach. Participatory activities in pre-war BIH libraries and theoretical assumptions of participatory librarianship can serve as a starting point for considering the current model of involving library users in their capacity as its members. The results of this paper will try to show that the participatory library model always depends on certain socio-political aspects of government, starting from different methodologies and ways of cooperation, but also that certain type of understanding of participation further implies wider civic engagement or verification of the existing social situation. The importance of this analysis is in a better understanding of the two types of participatory approaches in libraries that, due to redefining relationships with users, can lead to different forms of social action and management. ; Cilj ovog rada jeste propitati mogućnosti i domete učesničkog modela djelovanja bh. biblioteka u periodu samoupravnog socijalizma za potrebe reosmišljavanja načina poslovanja i odnosa s korisnicima/cama biblioteke kroz novi, participativni pristup. Učesničko djelovanje u prijeratnim bh. bibliotekama i teorijske postavke participatornog bibliotekarstva mogu poslužiti kao polazna tačka za promišljanje modela uključivanja korisnika/ca biblioteke u svojstvu njenih članova/ica. Rezultati ovog rada nastojat će pokazati da učesnički bibliotečki model uvijek zavisi od pojedinih društveno-političkih aspekata državnog uređenja, polazi od različitih metodologija i načina suradnje, ali i da određena vrsta shvatanja učešća dalje implicira širi građanski angažman ili pak verifikaciju postojećeg društvenog stanja. Važnost je ove analize u boljem razumijevanju dvije vrste učesničkog pristupa u bibliotekama koji zbog redefiniranja odnosa s korisnicima/cama mogu polučiti različite oblike društvenog djelovanja i upravljanja.

Porezni sistem BiH predstavlja jedan od ključnih nositelja u održavanju stabilnosti i poticanju razvoja gospodarstva BiH. PDV prevare nisu ozbiljna prijetnja samo za prihode države BiH nego i za funkcioniranje cjelokupnog tržišta, pa se može reći da su to specijalni oblici kriminala, koji nanose veću materijalnu, odnosno finansijsku štetu nego klasični kriminal i predstavljaju izuzetno društveno opasno ponašanje fizičkih ili pravnih lica. Borba protiv PDV prevara i općenito prevara po osnovu neizravnih poreza u svim porama sistema, a posebno u tužiteljstvu i policiji, neophodan je uvjet za opstanak sistema. Vršenje kaznenih djela iz oblasti neizravnih poreza može biti podstaknuto nekažnjavanjem ili nedovoljnim kažnjavanjem, što veoma brzo može dovesti do bogaćenja određenih slojeva društva koji postaju elita u ekonomskom i političkom životu. Takvi slojevi društva prvenstveno su loša slika i loši predstavnici naše države jer takvim postupanjem upućuju na ponašanja puna ličnih interesa i vode zemlju ka putu egoizma, što nikako ne bi trebalo predstavljati ideal kojem treba težiti, već upravo suprotno. Jedino odlučna borba, uz primjenu i preventivnih i represivnih metoda suzbijanja prijevara, u kojoj nema mjesta za nedodirljive, treba postati kategorički imperativ ponašanja i djelovanja. ; Tax system of Bosnia and Herzegovina /BiH/ is one of the key factors in keeping the stability and incitement of BiH economy development. VAT frauds are not serious threat just to the incomes of the BiH state but also for functioning of entire market, so we can say that those are special forms of crimes, which cause more material i.e. financial damage than classic crimes and represent extremely socially dangerous behavior of natural persons or legal entities. The fight against VAT frauds, and frauds in general, based on the indirect taxes in all aspects of the system, and especially in the prosecution and the police is necessary requirement for survival of the system. Committing indirect taxes felonies can be incited by non-punishment or insufficient punishment, which in a short time period can bring to enrichment of certain levels of society that become elite in economic and political life. Such levels of society priory give poor image and poor representatives of our state, because with such behavior the same are indicating the behaviors full of personal interests and are leading the country toward the egoism, which should not represent an ideal to reach for at all but quite the opposite. Only the strong fight, with application of preventive and repressive methods of preventing the frauds, in which there are no untouchables, should priory become a categorical imperative in behavior and action.

Treći, završni dio ove studije, analizira odnos Bošnjaka i Bosne kroz interakciju tri hronološki i problemski povezana procesa. Prvim postupkom, definiranim kao 'arheologija politike zaborava', rekonstruiraju se, u svim dosadašnjim istraživanjima potpuno zapostavljeni, aspekti geneze historijskih i političkih faktora projekta negiranja Bošnjaka kao posebnog naroda/nacije, brisanja njihovog historijskog imena, naziva jezika te etničkog, duhovnog, kulturnog i državotvornog identiteta. Drugo, razmatra se pitanje odnosa Bošnjaka kao naroda/nacije i Bosne kao njihove matične države, koju su oni stvorili i odbranili, iz generalne problemsko-teorijske perspektive kao i iz novijih zbivanja i aktuelne situacije. Treće, argumentira se teza da je očuvanje historijskog imena "Bošnjaci", vraćenog 28. septembra 1993. godine, trajni strateški imperativ svih Bošnjaka svijeta i conditio sine qua non opstanka Bosne kao države i kao koncepta. Kritički se analizira inicijativa da se umjesto historijskog imena upotrebljavaju teritorijalne odrednice "Bosanci", odnosno "Bosanci i Hercegovci" što ima za cilj definitivno ukloniti s historijske scene Bošnjake kao narod/naciju. Budući da je opstanak Bošnjaka nužni uvjet opstanka i postojanja Bosne, imperativ historijskog trenutka nalaže bezrezervno prihvatanje historijskog imena "Bošnjaci", obnovu osjećanja zajedničke pripadnosti i uzajamne povezanosti Bošnjaka kao naroda/nacije, jačanje emotivne veze sa sopstvenim nacionalnim bićem te uspostavljanje svijesti o moralnoj obavezi svakog pojedinca Bošnjaka prema svom narodu, Bošnjacima, i njihovoj matičnoj državi Bosni. ; The third, final part of this study, analyses the relationship between Bosniaks and Bosnia through the interaction of three chronologically problem-related processes: 1. The procedure defined as 'The Archeology of the Politics of Oblivion' reconstructs in all previous research completely neglected aspects of the genesis of historical and political factors of the project of denial of Bosniaks as a separate people / nation, erasing their historical name, language name and ethnic, spiritual, cultural and state identity; 2. The issue of the relationship between Bosniaks as a people / nation and Bosnia, as their home state, which they created and defended, from the general problem-theory perspective as well as from recent events and with the current situation being considered; 3. The thesis is argued that the preservation of the historical name "Bosniaks", returned on September 28, 1993, is a permanent strategic imperative of all Bosniaks in the world and a conditio sine qua non of the survival of Bosnia as a state and as a concept. The initiative to use the territorial determinants "Bosnians" or "Bosnians and Herzegovinians" instead of the historical name, which aims to definitively remove Bosniaks from the historical scene as a people / nation, is critically analysed. Since the survival of Bosniaks is a necessary condition for the survival and existence of Bosnia, the imperatives of the historical moment require the unconditional acceptance of the historical name "Bosniaks", the renewal of the sense of common belonging and mutual connection of Bosniaks as a people / nation, strengthening the emotional connection with one's own national being and establishing the awareness of the moral obligation of every individual Bosniak towards his/her Bosniak people and their home state of Bosnia.