U radu se proučavaju odrednice potražnje za proizvodima životnih osiguranja u trinaest zemalja Europske unije. Očekivane determinante potražnje čini šesnaest faktora koji su podijeljeni na makroekonomske, demografske, socijalne i institucionalne varijable. Osnovni je cilj rada identificirati varijable koje najbolje objašnjavaju varijacije u potražnji za životnim osiguranjem te zaključiti mogu li nositelji ekonomske politike doprinijeti razvoju tržišta životnog osiguranja. U tu se svrhu procjenjuje neuravnoteženi panel model s fiksnim efektom za razdoblje od 1995. do 2014. godine. Najznačajnijim varijablama pokazale su se makroekonomske varijable, posebice bruto domaći proizvod po stanovniku. Pri kreaciji svojih proizvoda, društva za osiguranje će trebati uzeti u obzir demografska kretanja i gospodarsko stanje u zemljama, ali kako je i analiza pokazala, uložiti napore da educiraju stanovništvo o beneficijama životnog osiguranja te o potrebi za dugoročnom štednjom. ; The paper analyzes determinants of demand for life insurance products in thirteen countries of the European Union. The expected demand determinants cover sixteen factors divided into macroeconomic, demographic, social and institutional variables. The main aim of the paper is to identify the variables that best explain variations in demand for life insurance and to draw a conclusion as to whether policy makers can contribute to the development of the life insurance market. For this purpose, an unbalanced panel model with a fixed effect for the period from 1995 to 2014 was estimated. The most important variables were macroeconomic ones, especially gross domestic product per capita. Insurance companies need to take into account demographic trends and existing economic situations in the respective economies when developing their products, and as analysis indicates, they have to make efforts in educating the population concerning the benefits of life insurance and the need for long-term savings.
U posljednjih nekoliko godina brazilske gradske vlasti pokrenule su portale s otvorenim podacima. Njihove inicijative pojavljuju se u trenutku kada se počinje primjenjivati Zakon o transparentnosti, koji propisuje rokove za usvajanje i primjenu mjera usmjerenih na povećanje transparentnosti vlasti, kao što su "portali transparentnosti", ali propisuje i sankcije za neprihvaćanje i neprovođenje tih mjera. U skladu s tim u ovom se radu istražuje hoće li gradovi koji imaju portale s višim indeksom digitalne transparentnosti (engl. Digital Transparency Index, DTI) imati i najkvalitetnije inicijative za otvaranje podataka. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, službeni portali i inicijative za otvaranje podataka vrednuju se uz pomoć metode koju predlaže Paula Amorim (2012) i uz uvjete koje ističu Open Knowledge Foundation (OKF, 2011) i Tim Berners-Lee (2010). Rezultati ukazuju na to da ne postoji izravna veza između indeksa digitalne transparentnosti i kvalitete inicijativa za otvaranje podataka u pet istraživanih gradova. Rasprava o rezultatima ukazuje na nepostojanje precizne javne politike o digitalnoj demokraciji koja bi u isto vrijeme promicala ne samo vladine podatke nego i transparentnost podataka. ; In the last few years, Brazilian municipal governments have launched their open data web portals. These initiatives have been taking place as part of the implementation of the Transparency Act, which sets forth deadlines and punishments concerning the adoption and performance of steps that focus on government transparency, such as the presence of transparency portals. Accordingly, this paper aims to check whether municipalities that keep portals with higher a Digital Transparency Index (DTI) will also prove to have the strongest open data initiatives. In order to achieve this goal we assess the official portals and open data initiatives in five Brazilian capitals by using the methodologies proposed by Paula Amorim (2012), and the prerequisites pointed out by the Open Knowledge Foundation (OKF, 2011), and Tim Berners-Lee (2010). The results indicate that there is no direct relationship between the Digital Transparency Index and the strength of open data actions in each municipality. The discussion of the results points to the absence of a concise public policy on digital democracy that is able to promote transparency and government data simultaneously.
ArchiteXt Mining: Spanish modern architecture through its texts (1939–1975) istraživački je projekt koji je financirala Vlada Španjolske putem poziva za "projekte izvrsnosti" Ministarstva gospodarstva i konkurentnosti 2015. godine. Projekt ima za cilj istražiti novo gledište i razmotriti posebnosti suvremene španjolske arhitekture. Unatoč sve većem uspjehu primjene analize podataka kao alata u nizu disciplina, istraživanja na području teorije arhitekture nikada se nisu najefikasnije koristila ovim tehnologijama. Španjolske i međunarodne okolnosti razvoja moderne arhitekture pomno su razmatrane kvalitativnim istraživanjem, koje je uspostavilo opće teorijske osnove. Sada je vrijeme za započinjanje novoga dubinskog istraživanja na temelju objektivnih podataka. Da bismo odgovorili na ovaj izazov, predlažemo primjenu tehnika "rudarenja teksta" (engl. text mining) kako bi se iskoristili najbolji izvori podataka na ovom području: arhitektonska periodika. Svrha je stvoriti snažnu bazu podataka koja će biti javno dostupna znanstvenoj zajednici na internetu. Dakle, ovaj projekt ispunjava nekoliko ciljeva e-istraživanja: olakšati informatizaciju istraživanja podataka, podržati svaku fazu prikupljanja podataka i upravljati analizama velikih podataka uz pomoć posebnih alata. ; ArchiteXt Mining: Spanish Modern Architecture through Its Texts (1939–1975) is a research project funded by the Government of Spain through the 2015 Call for "Excellence Projects" of the Ministry of Economy and Competitiveness. This project aims to explore a new viewpoint and look into the special features of Spanish modern architecture. Despite the increasing success of using data analysis as a tool in a variety of disciplines, research on architectural theory has never made the most efficient use of these technologies. The Spanish and international circumstances of modern architecture development have been scrutinized through qualitative research, which has established a shared theoretical ground. It is now time to start a new in-depth research based on objective data. To address this challenge, we propose the application of text mining techniques to take advantage of the best data source in the field: architectural periodicals. The purpose is to create a powerful database hosted on a public website for the scientific community. Thus, this project fulfils several e-Research objectives: to facilitate the computerization of data research, to support every stageof data collection, and to manage big data analyses with thehelp of specific tools.
Cilj ovog istraživanja je procijeniti utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) na ljudski razvoj (mjerene indeksom ljudskog razvoja). Utjecaj se proučava za zemlje s različitim razinama razvoja kako bi se identificirale moguće razlike u tim utjecajima kada se uzme u obzir razina dohotka (razvijenost zemlje). Istraživanje se temelji na statičkoj regresijskoj analizi panel podataka s procjenom fiksnih učinaka (FE). Kako bismo riješili mogući problem endogenosti zbog obrnute uzročnosti, također izvodimo dinamičku regresiju panel podataka koristeći procjenitelj Generalizirana metoda momenata (GMM). Rezultati podupiru naše pretpostavke i pokazuju kako i tercijarno obrazovanje i korištenje IKT-a imaju pozitivne učinke na ljudski razvoj, iako rezultati variraju ovisno o procjeniteljima. Dok su u slučaju FE procjenitelja učinci značajni i pozitivni u svim promatranim zemljama, rezultati s GMM procjeniteljem pokazuju značajne učinke IKT-a samo u slučaju zemalja s višim srednjim dohotkom, ali također impliciraju da vrijednost HDI s vremenskim pomakom ima značajne i pozitivne učinke na promatrani HDI. Za ekonomsku politiku rezultati znače da IKT treba uzeti u obzir kao relevantan instrument koji može izravno ili neizravno pozitivno utjecati na živote ljudi. ; This study aims to assess the impact of information and communication technology (ICT) on human development (measured with the human development index – HDI). The authors have analyzed the countries with different development levels in order to identify the possible differences in these impacts when observing the level of income (development of the country). Based on a static panel data regression analysis, the study applies the fixed-effects estimator (FE). To address the possible endogeneity problem caused by reverse causality, we also perform a dynamic panel data regression using the Generalized Methods of Moments (GMM) estimator. The results support our hypothesis and show that ICT use and tertiary education positively affect human development, ...
Svrha ovog rada je analizirati strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i istočne Europe (CEE). Razdoblje istraživanja obuhvaća godine nakon pristupanja Europskoj uniji, od 2004. do 2018. godine. Ova studija želi odgovoriti na sljedeće pitanje: Koji su učinci rezultat integracije s Europskom unijom u području produktivnosti? Analiza pokriva dvije glavne kategorije rasta produktivnosti rada: čisti rast produktivnosti rada i strukturalni rast produktivnosti rada. Nadalje, ispituju se čimbenici koji mogu utjecati na čiste i strukturne promjene produktivnosti. Glavne metode istraživanja primijenjene u ovom radu su analiza pomaka udjela i metode panel podataka. Analiza pokazuje da su se u promatranom razdoblju sve zemlje središnje i istočne Europe poboljšale i u smislu čiste i strukturalne produktivnosti. Međutim, utjecaj čiste produktivnosti rada bio je znatno manji od utjecaja strukturalne produktivnosti rada; to znači da se glavna promjena na razini produktivnosti više može pripisati promjenama u zapošljavanju između sektora, nego li modernizaciji tehnoloških procesa. Produktivnost se povećala u svim sektorima, ali najznačajniji rast dogodio se u uslužnim sektorima, posebno u financijskim i osiguravajućim djelatnostima i nekretninama. Istodobno, smanjila se zaposlenost u manje produktivnim sektorima, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Nadalje, rezultati analize panel podataka potvrđuju značajan utjecaj procijenjenih faktora na čisti i strukturalni rast produktivnosti. Stoga, ukupna promjena produktivnosti na području Srednje i Istočne Europe može imati pozitivan utjecaj na oba oblika rasta produktivnosti. I strukturalni i čisti rast produktivnosti potiču ulaganje u istraživanje i razvoj, uvoz roba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i otvorenost trgovine. Nadalje, ovo istraživanje potvrđuje pozitivan utjecaj koje ima povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj poslovnih poduzeća i porast broja istraživača na omjer radne snage na produktivnost sektora, iako postoje bitne razlike između sektora. Ovo istraživanje mogu koristiti vladine agencije u izradi politika industrijskog razvoja. ; The purpose of this paper is to analyse the structural and productivity changes of Central and Eastern European (CEE) countries. The research period covers the years following accession into the European Union, from 2004 until 2018. This study aims to answer the following question: What effects have resulted from the integration with the European Union in terms of the sphere of productivity? The analysis covers two main categories of labour productivity growth: pure labour productivity growth and structural labour productivity growth. Moreover, factors that may affect both pure and structural productivity changes are examined. The main research techniques are shift-share analysis and panel data methods. The analysis shows that all the CEE countries in the studied period improved in terms of both pure and structural productivity. The impact of pure labour productivity, however, was much smaller than that of structural labour productivity; this means that the main change in productivity level was more attributable to changes in employment between sectors than to the modernisation of technological processes. Productivity increased in all sectors, but the most significant growth occurred in service sectors, specifically in financial and insurance activities and real estate activities. Simultaneously, employment decreased in less productive sectors, such as agriculture, forestry, and fishing. Furthermore, the results of the panel data analysis confirm a significant impact of the evaluated factors on pure and structural productivity growth. Thus, aggregate productivity change in the CEE area can have a positive impact on both forms of productivity growth. Both structural and pure productivity growth are stimulated by research and development expenditures, information and communication technology (ICT) goods imports, and trade openness. Moreover, this research confirms the positive impacts of business enterprise research and development expenditure growth and an increase in the number of researchers to the workforce ratio on sector productivity, although there are substantial differences between sectors. This research can be used by government agencies in establishing industrial development policies.
Ovaj rad analizira prosječnu bruto per capita dohodovnu konvergenciju osam zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) prema prosjeku EU-a. Cilj je utvrditi koji faktori doprinose konvergenciji zemalja JIE regije kao i opisati kretanje konvergencije u periodu 2000.-2018. godine, s posebnom pozornošću na dva pod perioda, prije i nakon Svjetske ekonomke krize. Koristimo pri tome kombinaciju parametarskih i neparametarskih metoda i linearne panel regresije fiksnih efekata s robusnim standardnim greškama. Rezultati sugeriraju da je konvergencija bila podstaknuta procesom EU integracija, obrazovnim nivoom stanovništva, investicijama (stranim, domaćim i javnim), kreditnom ekspanzijom u privatnom sektoru, kao i rastom javnih rashoda. S druge strane, ekonomska kriza, nezaposlenost i inflacija bili su glavni faktori koji su utjecali na divergenciju procesa. Zaključujemo na kraju i da je post-tranzicijski model rasta dominantan u regiji SEE, temeljen na stranim direktnim investicijama, nedovoljan, i da su domaće privatne investicije kritično-nedostajući faktor brže dohodovne konvergencije. ; This paper investigates the average gross per capita income convergence of eight Southeast European economies towards the EU average. Our goal is to analyse which factors have driven that convergence in the SEE region and describe convergence paths in the 2000-2018 period, concerning two sub-periods, before and after the economic crisis. We use a combination of parametric and nonparametric methods and a fixed effects linear panel regression with robust standard errors. Results suggest that the EU integration process drove convergence, education level, investment (FDI, private domestic and public investments), and private sector lending, as well as by government expenditures. Economic crisis, unemployment, and inflation were the main factors which have influenced the divergence process. We also concluded that the post-transition growth model dominant in the SEE region, based on an FDI inflow, has not sufficient for income convergence in this region. Private domestic investments are a critical missing factor for faster income convergence.
Povezanost i efekti između fiskalne politike i gospodarskog rasta važna su teoretska i empirijska tema istraživanja. Neoklasični modeli smatraju da će ekonomski učinci u državnoj potrošnji biti neutralizirani efektima posljedičnih promjena u privatnoj potrošnji. S druge strane, endogeni modeli rasta smatraju da promjene u razini i sastavu oporezivanja i državne potrošnje utječu na gospodarski rast. Cilj rada je istražiti povezanost i efekte fiskalne politike i gospodarskog rasta u 21 zemlji srednje i istočne Europe u razdoblju od 2000. – 2018. godine. Empirijski rezultati, nakon kontrole zajedničkih i specifičnih varijabli za pojedinu zemlju, ukazuju na to da povećanje oporezivanja, ali ne i neproduktivnih izdataka, može pozitivno utjecati na gospodarski rast. Glavni rezultati empirijske analize su: (i) da postoji značajna i pozitivna povezanost između opće razine oporezivanja i gospodarskog rasta; i (ii) da ne postoji povezanost između državne finalne potrošnje i gospodarskog rasta. Rezultati empirijske analize doprinjeli su znanstvenoj literaturi potvrđujući povezanost između državnih poreznih prihoda i ekonomskog rasta u zemljama srednje i istočne Europe. ; The relationship and effects between fiscal policy and economic growth have been an important theoretical and empirical research topic. The neoclassical models imply that the economic effects of changes in government spending will be neutralised by the impact of consequent changes in private spending. Endogenous growth models, on the other hand, imply that changes in the level and composition of taxation and government expenditure can affect economic growth. This aim of the paper is to explore the relationship and effects of fiscal policy and economic growth in 21 Central and Eastern European (CEE) countries over the period 2000-2018. The results, after controlling for various common and country-specific variables, imply that an increase in taxation, but not in non-productive expenditures, can positively affect economic growth. Our main findings are: (i) there is a significant and positive contemporaneous relationship between the general level of taxation and economic growth; and (ii) there is no relationship between the government final consumption and economic growth. Therefore, our results contributed to the scientific literature by providing empirical evidence on the contemporaneous relationship between the general government tax receipt and economic growth in CEE countries.
Cilj ovog istraživanja je procijeniti utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) na ljudski razvoj (mjerene indeksom ljudskog razvoja). Utjecaj se proučava za zemlje s različitim razinama razvoja kako bi se identificirale moguće razlike u tim utjecajima kada se uzme u obzir razina dohotka (razvijenost zemlje). Istraživanje se temelji na statičkoj regresijskoj analizi panel podataka s procjenom fiksnih učinaka (FE). Kako bismo riješili mogući problem endogenosti zbog obrnute uzročnosti, također izvodimo dinamičku regresiju panel podataka koristeći procjenitelj Generalizirana metoda momenata (GMM). Rezultati podupiru naše pretpostavke i pokazuju kako i tercijarno obrazovanje i korištenje IKT-a imaju pozitivne učinke na ljudski razvoj, iako rezultati variraju ovisno o procjeniteljima. Dok su u slučaju FE procjenitelja učinci značajni i pozitivni u svim promatranim zemljama, rezultati s GMM procjeniteljem pokazuju značajne učinke IKT-a samo u slučaju zemalja s višim srednjim dohotkom, ali također impliciraju da vrijednost HDI s vremenskim pomakom ima značajne i pozitivne učinke na promatrani HDI. Za ekonomsku politiku rezultati znače da IKT treba uzeti u obzir kao relevantan instrument koji može izravno ili neizravno pozitivno utjecati na živote ljudi. ; This study aims to assess the impact of information and communication technology (ICT) on human development (measured with the human development index – HDI). The authors have analyzed the countries with different development levels in order to identify the possible differences in these impacts when observing the level of income (development of the country). Based on a static panel data regression analysis, the study applies the fixed-effects estimator (FE). To address the possible endogeneity problem caused by reverse causality, we also perform a dynamic panel data regression using the Generalized Methods of Moments (GMM) estimator. The results support our hypothesis and show that ICT use and tertiary education positively affect human development, ...
U kontekstu održivog razvoja, smanjenje potrošnje energije i poboljšanje energetske učinkovitosti prepoznati su kao globalni prioriteti. Međunarodni turistički dolasci povećavaju se iz godine u godinu, a turizam bilježi porast potrošnje energije. Međutim, turizam mora prepoznati svoju ulogu u održivom razvoju i dati značajan doprinos korištenjem obnovljivih izvora energije i energetski učinkovite tehnologije. Stoga je cilj ovog rada analizirati odnos između turističkih noćenja i potrošnje energije u uslužnom sektoru u 10 zemalja Europske Unije koje su ostvarile najveći broj noćenja. Istraživanje obuhvaća razdoblje od 19 godina, od 2000. do 2018. Koristi se panel analiza podataka koja proučava povezanost varijabli kroz vrijeme, na temelju metode random efekta. Rezultati pokazuju da postoji povezanost turističkih noćenja i potrošnje energije u uslužnom sektoru, te da se potrošnja energije mijenja s porastom turističkih noćenja. Na temelju provedene analize, nameće se potreba za povećanjem energetske efikasnosti kao i primjenom energije iz obnovljivih izvora kako bi se omogućio održivi razvoj gospodarskog i ekološkog sustava. Empirijski nalazi u ovoj studiji mogu pružiti smjernice upravljanja energijom privatnim i javnim nositeljima turističke politike u EU i Hrvatskoj. ; In the context of sustainable development, energy consumption reduction and energy efficiency improvement are recognized as global priorities. International tourist arrivals are increasing year by year, and tourism is recording increases in energy consumption. However, tourism needs to recognize its role in sustainable development, and make a significant contribution by using renewable energy and energy efficient technologies. Therefore, the aim of this paper is to analyze the relationship between tourist overnight stays and energy consumption in the service sector in the 10 EU countries that achieved the highest number of overnight stays. The survey covers a period of 19 years, from 2000 to 2018. Panel data analysis is used to observe the ...
Rezultati kvantitativnih i bibliometrijskih istraživanja, kao i odluke koje na temelju tih rezultata mogu proizaći i utjecati na određene politike, uvelike ovise o kvaliteti ulaznih podataka preuzetih iz bibliografskih i citatnih baza. Ova je tvrdnja izravno povezana s velikim brojem bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja koja nekritički preuzimaju podatke iz bibliografskih i citatnih baza WoS – Web of Science ili Scopus. U ovome istraživanju, koje je rađeno u okviru hrvatskoga nacionalnog projekta Research activity, collaboration and orientation in social sciences in Croatia and other post-socialist European countries – RACOSS, voditeljice dr. sc. Maje Jokić, analizirana je uloga klasifikacijskoga sustava kod preuzimanja i obrade podataka, odnosno donošenja zaključaka. Preuzeti bibliografski zapisi, objavljeni u 4 896 časopisa, rezultat su strategije pretraživanja znanstvene produktivnosti i citiranosti znanstvenika iz društvenih znanosti u 15 europskih postsocijalističkih zemlja (Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) od 1996. do 2013. godine. Scopus svoju klasifikaciju znanosti temelji na predmetnoj i sadržajnoj orijentaciji indeksiranih časopisa. Različitost klasifikacijskoga sustava koji koristi Scopusovu klasifikaciju određene zemlje može dovesti do krive interpretacije na temelju prikupljenih podataka. U radu smo napravili analizu časopisa i radova, a usporedna analiza pripadnosti pojedinoga časopisa području društvenih znanosti rađena je na temelju Scopusa i hrvatske klasifikacije društvenih znanosti, koja se temelji na OECD Frascati fields of science. Nakon što su predmetni stručnjaci provjerili časopise i usporedili ih s klasifikacijskim sustavom koji se koristi u Hrvatskoj, početni uzorak za pouzdane bibliometrijske analize smanjio se na udio od 44 %. Pripadnost pojedinomu području rađena je na temelju predmetne i sadržajne orijentacije indeksiranih časopisa. Da bi se dobili radovi koji pripadaju samo društvenim znanostima, potrebno je, osim filtriranja pojedinih znanstvenih polja, i ručno provjeriti pripadnost časopisa određenomu području. Tako se, osim bitno manjega broja radova i časopisa, pojavila i bitna razlika i u citiranosti. Cilj je ovoga istraživanja upozoriti istraživače na moguće i stvarne nedostatke ulaznih podataka koji se koriste za vrjednovanje na primjeru uzorka baze Scopus, koja je relativno pouzdan izvor podataka za bibliometrijska istraživanja. ; Results of quantitative and bibliometric research, as well as decisions that might be made on the basis of those results and influence on certain policies, greatly depend on the quality of input data downloaded from bibliometric and citation databases. This assertion is directly connected to a high number of bibliometric and scientometric research that uncritically download data from bibliographic and citation databases, WoS – Web of Science or Scopus. This research, which has been conducted in the framework of the Croatian national project Research activity, collaboration and orientation in social sciences in Croatia and other post-socialist European countries – RACOSS, lead by Maja Jokic, PhD, analyzes the role of the classification system in downloading and processing data, i.e. making conclusions. Bibliographic records, downloaded in the period from 1996 to 2013, published in 4896 journals, represent the result of strategy on searching the scientific productivity and citation index of social scientists from 15 European post-socialist countries (Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Poland, Romania, Slovakia, Slovenia, Bosnia and Herzegovina, North Macedonia, Montenegro and Serbia). Classification of science by Scopus is based on the subject and content orientation of indexed journals. Diversity of classification system that uses the Scopus classification of a certain country can cause wrong interpretation on the basis of collected data. In this paper we made the analysis of journals and papers, and contrastive analysis of a certain journal affiliation to the field of social sciences was made on the basis of Scopus and Croatian classification of social sciences based on OECD Frascati fields of science. After the experts in this area had checked the journals and compared them to the classification system used in Croatia, the initial sample for reliable bibliometric analyses decreased to the portion of 44%. Affiliation to a certain field was made on the basis of the subject and content orientation of the indexed journals. Besides filtration of scientific fields, it is necessary to check the affiliation of a journal to the certain field by hand in order to get papers that belong only to social sciences. In this way there appeared a significant difference in the citation index additionally to lower number of papers and journals. The aim of this research is to warn researchers to possible and real deficiencies of input data used for evaluation on the example of the Scopus database, which is relatively reliable source of data for bibliometric research.
U ovom članku, na temelju primarnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka, analiziramo mnogostruke mehanizme koji proizvode nejednakosti u suvremenom hrvatskom društvu i višedimenzionalnu klasnu strukturu koja iz njih proizlazi. Naš je pristup potaknut koncepcijom Pierrea Bourdieua, koju smo znatno revidirali i prilagodili proučavanju postsocijalističkih društava u jugoistočnoj Europi. U tekstu prikazujemo četiri analitička koraka koja su nas vodila do koncepcije sveukupne društvene nejednakosti kao nejednakosti u društvenim moćima. Ti koraci uključuju: (1) konstrukciju društvenog prostora u Hrvatskoj, (2) identifikaciju ključnih generatora društvenih nejednakosti (eksploatacijskih tržišnih mehanizama i mehanizama društvenog zatvaranja), (3) analizu životnih stilova i povlačenja simboličkih granica te (4) analizu diferencijalnog povezivanja i uspostavljanja društvenih granica. Rezultati pokazuju da se, uzimajući u obzir sveukupnu društvenu nejednakost, u suvremenom hrvatskom društvu mogu uočiti četiri klase i sedam klasnih frakcija: (1) Klasa bogata kapitalima, s dvije frakcije – ekonomskom i političkom; (2) Klasa srednje razine kapitala, s kulturnom i socijalnom frakcijom; (3) Međuklasa, koja dijeli neke objektivne karakteristike s Klasom srednje razine kapitala, a druge s Klasom siromašnom kapitalima, ali ima distinktivni stil života i obrasce diferencijalnog povezivanja te (4) Klasa siromašna kapitalima, u kojoj je moguće razlučiti tri frakcije: agrarnu, rurbanu i manualno-uslužnu. U završnim razmatranjima donosimo sintetski prikaz klasne strukture suvremenog hrvatskog društva, raspravljamo o novom pojmu egzistencijalne klase (konceptualiziranom na temelju naših teorijskih i empirijskih analiza) te objašnjavamo najvažnije značajke vlastitog postbourdieuovskog pristupa. ; In this article, based on primary quantitative and qualitative data, we analyze the multiple mechanisms generating inequalities in contemporary Croatian society and the multidimensional class structure resulting from them. Our approach has ...
This paper examines how the individual and country-level factors affect the childcare financing attitudes, particularly the effect of socialization in a particular welfare regime. This area of research is fraught with methodological and conceptual issues, including the over-reliance on Esping-Andersen's regime typology. Therefore, the authors also investigate whether a more family-policy-nuanced categorization of welfare regimes better accounts for the cross-country variations in childcare attitudes. Using the 2012 ISSP data, the authors conducted the multilevel analysis of 24 European countries, and while the effect of most predictors is generally consistent with the previous research, this study's most important finding is that the alternative Leitner's "Varieties of Familialism" typology better accounts for the cross-national variations in childcare attitudes than the classical Esping-Anderson's typology. This speaks of the importance of a programmatic approach in the welfare state attitudes analysis which links the public support for specific social programs to its unique characteristics. ; U radu se analizira kako čimbenici na individualnoj i državnoj razini utječu na stavove o financiranju skrbi za djecu, a posebno se analizira učinak socijalizacije u određenom socijalnom režimu. Ovo područje istraživanja obiluje metodološkim i konceptualnim pitanjima, uključujući prekomjerno oslanjanje na Esping-Andersenovu tipologiju režima. Stoga autori istražuju objašnjava li kategorizacija socijalnih režima koja je više usmjerena na obiteljsku politiku varijacije u stavovima prema skrbi za djecu u različitim državama. Koristeći podatke iz ISSP za 2012. godinu, autori su proveli višerazinsku analizu 24 europske države i dok je učinak većine prediktora uglavnom u skladu s prijašnjim istraživanjima, najvažnije otkriće ove analize je da Leitnerova tipologija "vrsta familijalizma" bolje objašnjava varijacije u stavovima o skrbi o djeci u različitim državama nego što to čini klasična Esping-Andersenova tipologija. To svjedoči o važnosti programatskog pristupa u analizama stavova socijalne države koji povezuju javnu podršku specifičnim socijalnim programima s njihovim jedinstvenim značajkama.
Članak pruža interdisciplinarni uvid u svjesno inicirane ekonomske i okolišne promjene na primjeru ranonovovjekovnoga pothvata privatnoga projekta isušivanja močvara na feudalnom posjedu Borelli u Vrani. Cilj usporedbe kartografskih i demografskih statističkih podataka bio je pronaći naznake promjena koje je okolišni zahvat izazvao te kvantificirati ekonomski, ekološki i demografski napredak u promatranim izvorima. Fokus je stavljen na pronalaženje konkretne veze između proširivanja obradivih površina isušivanjem i postupnoga sveukupnog razvitka Ravnih kotara. Pokušaj kvantitativne analize kartografskih izvora nije ponudio mjerljive rezultate, prije svega zbog kartometrijske i sadržajne neusporedivosti dostupnih izvora. Kvalitativna je analiza pokazala da je isušivanje močvara te bonifikacija potencijalno vrlo plodna tla, uz naseljavanje novih stočarskih poreznih obveznika u nepovoljnim okolnostima, predstavljalo tek jednu od pretpostavaka za demografski rast. S druge su strane mletačko-osmansko ratovanje i političko-vojni pritisci na duže vrijeme pretvorili Vranu, nekada plodnu žitnicu, u ekološki nestabilan, ekonomski i socijalno devastiran te demografski opustošen kraj. ; This paper shows interdisciplinary insight into economy-driven early modern environmental change, using the example of the privately financed venture of marshland reclamation on Count Borelli's Vrana Estate. The research goal was to compare cartographic and demographic statistical sources to see how such an improvement was represented in correlated data, and if certain quantitative features of ecological, economic, and demographic development could be accurately measured. The focus was on the direct relationship between the enlargement of arable fields by drainage and the gradual overall advancement of the area. Quantitative analysis failed to offer reliable results, primarily due to inconsistent cartometric and content comparability of available sources. Qualitative analysis revealed that marshland drainage and soil improvement of potentially very fertile land, along with the colonisation of new inhabitants as agrarian land users and taxpayers, provided a moderate opportunity for demographic increase in rather depressive circumstances. Due to Venetian-Ottoman wars, the once agriculturally prosperous area of Vrana was rendered into an ecologically-unstable, economically-devastated, politically and militarily-pressured, socially-wrecked, and demographically half-deserted landscape.
Odluke u javnim poduzećima ne donose se isključivo na temelju kriterija profitabilnosti, već je riječ o objedinjavanju kriterija tržišnosti i javnosti. Unatoč raznolikosti ciljeva koje projektima u javnom sektoru treba zadovoljiti te činjenici da se odluke donose političkim procesom pregovaranja između dionika, podloga donošenju odluka treba biti analiza troškova i koristi. Pri tome treba uključiti sve koristi: materijalne i nematerijalne, izravne i posredne. Valja imati na umu da projekt treba biti troškovno pokriven kako u fazi izgradnje, tako i u fazi korištenja i održavanja. U ovome radu analiziraju se odluke u javnom poduzeću HAC s naglaskom na upravljačke odluke pri izgradnji autoceste A1. Ciljevi izgradnje ove autoceste bili su povezivanje državnoga prostora, povezivanje s europskom mrežom autocesta, razvoj turizma te povećanje sigurnosti prometa. Ti su ciljevi ostvareni. No nisu ostvareni željeni ciljevi povećanja razvoja, posebno gospodarskoga razvoja ruralnih i slabije naseljenih područja te zadržavanja i povećanja broja stanovnika. Tržišni ciljevi projekta također nisu ostvareni. Troškovi izgradnje dionice od Bosiljeva do Splita premašili su planirane troškove za 3 milijarde kuna. Prihodi su od 2015. do 2017. godine bili u prosjeku 500 milijuna kuna manji od projiciranih. Na temelju ovih podataka nameće se pitanje je li autocestu A1 trebalo graditi s pomoću kredita ili putem javno-privatnog partnerstva. S obzirom na pogreške u projekcijama, može se pretpostaviti da bi model javno-privatnog partnerstva podrazumijevao realniju procjenu prometne dinamike, nižu cijenu gradnje, bolje upravljanje prihodima, ali i postupniju gradnju. ; Decision-making in public companies does not take place solely based on profitability criteria, but it concerns the merging of market and public criteria. However, despite the diversity of objectives that public sector projects need to meet, and the fact that decisions are made through the process of political negotiation between stakeholders, the basis for making decisions ought to be an analysis of costs and benefits. Thus, it should include all benefits, both material and immaterial, direct and indirect. Yet, one should bear in mind that the project should be cost-effective, both in the construction phase and at the stage of use and maintenance. This paper analyses decisions made in the HAC (Croatian Highways) public company with an emphasis on management decisions when building the A1 motorway. During the construction of this highway, the objectives were to connect the state territory, connect with the European highway network, develop tourism and increase traffic safety. These objectives have been achieved. However, the desired goals of increasing development, specifically the economic development of rural and less-populated areas, and the retention and increase of the population have not been achieved. The project commercial goals have also not been realized. The costs of building Bosiljevo-Split highway section exceeded the planned costs by 3 billion Croatian kuna. The revenues from 2015 to 2017 were on average 500 million Croatian kuna less than projected. Based on these data, the question is whether the A1 motorway should have been built via a loan or through a public-private partnership. Given projection errors, it can be assumed that a model of public-private partnership would have implied a more realistic assessment of traffic dynamics, lower cost of construction, better revenue management, and probably more gradual construction.
Ovaj diplomski rad odgovara na istraživačko pitanje: kako se razvijala proračunska transparentnost u Gradu Bjelovaru za vrijeme aktualnog mandata lokalne vlasti u periodu 2017.-2020.? Provedena je studija slučaja u kojoj su korištene dvije kvalitativne metode prikupljanja podataka – intervju i analiza dokumenata. Prikupljena građa kodirana je prema pravilima kvalitativne analize sadržaja. U zaključku rada iznosi se kako se razvoj proračunske politike u Bjelovaru može odrediti, iako uz neke manjkavosti, kao primjer ili aspekt dobrog upravljanja. Zajednička načela lokalne proračunske politike i koncepta dobrog upravljanja su – transparentnost i odgovornost. Četiri su glavna i relevantna elementa razvoja proračunske politike Bjelovara: transparentnost kao cilj, aplikacija Transparentno i projekt "Grad Bjelovar – najtransparentniji grad u Hrvatskoj" kao osnovni instrumenti, gradonačelnik kao ključan akter zajedno sa svojim suradnicima i građani kao glavna ciljana skupina. Upravo je iscrpan pregled difuzne i nejasne literature o konceptu dobrog upravljanja koji je relativno nov u području javnih politika, i sistematičan prikaz svih autora koji ga definiraju na različite načine, važan doprinos ovog znanstvenog rada. Ovaj rad predstavlja politološki pogled na ekonomsku temu te ističe važnost proceduralne dimenzije transparentnosti – važno je kako se odlučivalo o procesu. ; This paper attempts to provide an answer to the following research question: how did the budgetary transparency develop in the city of Bjelovar during the term of office of the current local authorities in the period between 2017 and 2020? In order to do that, a case study was undertaken, for which the two qualitative data collection methods were used – the interview and the document analysis. The collected data has been coded in accordance with the rules of qualitative data analysis. In its conclusion, this paper states that the development of budgetary transparency in the city of Bjelovar can be labeled, despite some defects, as an example of an ...
