Suchergebnisse

Pitanje osiguravanja kvalitete u obrazovanju po prvi je puta postavljeno unatrag nekoliko desetljeća. Od tada pa sve do danas nude se raznovrsne definicije ovog pojma, a ovaj rad nastoji pronaći i stvoriti jednu koja će biti sveobuhvatna. Javna politika osiguravanja kvalitete u prostoru visokog obrazovanja temelji se na pet osnovnih strukturalnih elemenata, konkretno, riječ je o osiguravanju kvalitete od strane visokoškolskih institucija, osiguravanju kvalitete od strane agencija i nadležnih tijela, europskim i nacionalnim zakonodavnim okvirima, aktualnim standardima i modelima koji se primjenjuju u svrhu usklađivanja sustava kvalitete te o europskom i nacionalnom kontkstu u koji valja smjestiti osiguravanje KVO. Diplomski rad također opisuje svaki od navedenih elemenata te nastoji prikazati njihove jedinstvene karakteristike. Analiziranje KVO na razini Republike Hrvatske i Europske unije dio je rada koji nudi konkretne podatke i pokazatelje smjera kretanja navedenog fenomena što ga čini izrazito relevantnim i zanimljivim za područje obrazovne politike. Atraktivne teme koje bivaju predmetom rasprave ovog rada jesu društveni kontekst osiguravanja KVO, dionici koji imaju interes za sudjelovanje u postupku osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, važnost i uloga postojanja sustava osiguravanja KVO te njegove prednosti, prikaz svrhe i načina rada nacionalnih i međunarodnih tijela zaduženih za provođenje osiguravanja KVO te preporuke za njezin razvoj i unaprjeđenje. ; The issue of quality assurance in education was posed for the first time a few decades back. From that point in time until today, various definitions of this concept were offered, so this thesis seeks to find and create one integrated definition. Public quality assurance policy in the area of higher education is based on five basic structural elements, i.e. quality assurance by higher education institutions, quality assurance by agencies and competent bodies, European and national legislative frameworks, current standards and models that apply in ...

Pitanje osiguravanja kvalitete u obrazovanju po prvi je puta postavljeno unatrag nekoliko desetljeća. Od tada pa sve do danas nude se raznovrsne definicije ovog pojma, a ovaj rad nastoji pronaći i stvoriti jednu koja će biti sveobuhvatna. Javna politika osiguravanja kvalitete u prostoru visokog obrazovanja temelji se na pet osnovnih strukturalnih elemenata, konkretno, riječ je o osiguravanju kvalitete od strane visokoškolskih institucija, osiguravanju kvalitete od strane agencija i nadležnih tijela, europskim i nacionalnim zakonodavnim okvirima, aktualnim standardima i modelima koji se primjenjuju u svrhu usklađivanja sustava kvalitete te o europskom i nacionalnom kontkstu u koji valja smjestiti osiguravanje KVO. Diplomski rad također opisuje svaki od navedenih elemenata te nastoji prikazati njihove jedinstvene karakteristike. Analiziranje KVO na razini Republike Hrvatske i Europske unije dio je rada koji nudi konkretne podatke i pokazatelje smjera kretanja navedenog fenomena što ga čini izrazito relevantnim i zanimljivim za područje obrazovne politike. Atraktivne teme koje bivaju predmetom rasprave ovog rada jesu društveni kontekst osiguravanja KVO, dionici koji imaju interes za sudjelovanje u postupku osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, važnost i uloga postojanja sustava osiguravanja KVO te njegove prednosti, prikaz svrhe i načina rada nacionalnih i međunarodnih tijela zaduženih za provođenje osiguravanja KVO te preporuke za njezin razvoj i unaprjeđenje. ; The issue of quality assurance in education was posed for the first time a few decades back. From that point in time until today, various definitions of this concept were offered, so this thesis seeks to find and create one integrated definition. Public quality assurance policy in the area of higher education is based on five basic structural elements, i.e. quality assurance by higher education institutions, quality assurance by agencies and competent bodies, European and national legislative frameworks, current standards and models that apply in ...

Reforma sustava visokog obrazovanja potaknuta je potrebom stvaranja jedinstvenog europskog prostora visokog obrazovanja s ciljem razvoja nove dimenzije europskoga društva i Europe znanja. Kao dio reforme, poduzete su mjere i uvedeni mehanizmi za osiguravanje i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja. Temelj za uspostavu i provođenje osiguravanja kvalitete u Republici Hrvatskoj je Bolonjska deklaracija, a temeljni dokument u tom kontekstu Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Svrha je ovog rada ukazati na važnost Bolonjskog procesa u funkciji osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao temeljne misije u izgradnji društva znanja i gospodarstva u cjelini. U skladu s navedenim, cilj ovog rada je prikazati napredak u provedbi Bolonjskog procesa kroz promicanje mobilnosti studenata i nastavnika, uspostavu sustava praćenja kvalitete te promicanje europske suradnje. ; Reform of the higher education system has been induced by the requisite creation of a unique European area of higher education, aimed at the development of a new dimension of the European society and knowledge. As a part of the reform, adequate measures were undertaken and new quality assurance and development mechanisms were implemented. The basis for consolidation and implementation of quality assurance in the Republic of Croatia is the Bologna Declaration, with Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area being the fundamental document concerning quality assurance within the context. The objective of this work is to show the importance of the Bologna process in the function of higher education quality assurance in the Republic of Croatia as the fundamental mission in the development of knowledge society and economy as a whole. In this accordance, the aim of this work is to show the progress followed in the implementation of the Bologna process through promoting students' and educators' mobility, setting up the quality monitoring system and pursuing European cooperation.

Visoko obrazovanje važan je segment pripreme za tržište rada svih studenata koji upisujući pojedini fakultet žele steći potrebnu edukaciju za rad u odabranom području. Zemlje Europske Unije, pa tako i Hrvatska, ulažu u razvoj visokog obrazovanja kroz različite operativne programe koji pridonose dostupnosti obrazovanja za sve kategorije građana. Otvorenost visokog obrazovanja svakom članu društva temelj je inkluzivne obrazovne politike Europske Unije. Obrazovne politike postaju područje interesa cijele europske zajednice jer se društvo znanja vidi kao temelj gospodarske konkurentnosti Europe na globalnom tržištu. Cilj je rada ispitati kako stručnjaci koji rade u službama podrške za studente s invaliditetom doživljavaju poštovanje prava na visoko obrazovanje studenata s invaliditetom na Sveučilištu u Zagrebu. Riječ je o kvalitativnom istraživanju provedenom u 2019. godini putem polustrukturiranih intervjua, dok su podaci obrađeni primjenom tematske analize. U istraživanju je sudjelovalo 10 stručnjaka koji rade u službama podrške za studente s invaliditetom na Sveučilištu u Zagrebu. Rezultati ukazuju na pozitivne primjere poštovanja prava na visoko obrazovanje, ali identificiraju i postojeće slabe točke koje je potrebno unaprijediti u skladu sa suvremenim postavkama inkluzivnog europskog društva. Promjene u budućnosti potrebne su u područjima standardizacije asistencije i prijevoza, prilagodbe infrastrukture, redovite edukacije nastavnog osoblja, senzibilizacije studenata te u razvoju ljudskih resursa u uredima za studente s invaliditetom. ; Higher education plays a pivotal role in preparing students for the labour market by providing education at the university level required for work in the chosen field. The EU member states, including Croatia, invest in higher education through different operational programmes to increase access to education for all citizens. Equal access to higher education for all is at the core of EU education policies for inclusion. Moreover, the education policy importance rises on the European agenda as the concept of knowledge society becomes central to European competitiveness on the global market. This paper aimed to examine how professionals employed by support services for students with disabilities perceive the respect of the right to higher education for students with disabilities at the University of Zagreb. The paper is based on qualitative research from 2019, which involved semi-structured interviews and thematic analysis of data. The research included 10 professionals employed by the support services for students with disabilities at the University of Zagreb. Although the results indicated certain good practice examples of respecting the right to higher education, they also pointed out the challenges that ought to be addressed in line with contemporary inclusive practices in Europe. In the future, improvements are recommended in the following areas: standardising assistance and transportation, adapting infrastructure, continuing training of the teaching staff, raising student awareness and human resource development at the Office for Students with Disabilities.

The 'dilemmas' between multilingualism in theory and English as a lingua franca in practice concern the post-Bologna European higher education as a whole. The article presents the case of Slovenia by furthering the analysis of similar quandaries present in the Slovenian (higher education) language policy. The state of affairs is addressed by acknowledging the status of Slovenian as the official language of the Republic of Slovenia, as well as the need for a greater inclusion of foreign students and teachers and for further enhancement of the quality of higher education. The results of surveys conducted among the most important stakeholders in the Slovenian higher education in October 2012, with the aim of researching the viewpoints on the use of languages of instruction in higher education, are presented. The results were analysed with a view to the expressed standpoint on language use in higher education, which led to the formation of three opinion groups within the sample of students and university teachers of the University of Ljubljana. Based on the analysis of accessible sources, discussions, opinions, surveys and interviews some recommendations on the regulation of language use in higher education in Slovenia are provided. ; "Nedoumice" između višejezičnosti u teoriji i engleskoga kao lingue france u praksi tiču se poslijebolonjskoga europskoga visokog obrazovanja u cjelini. Ovaj rad prikazuje primjer Slovenije putem analize sličnih izazova prisutnih u slovenskoj (visokoobrazovnoj) jezičnoj politici. Stanje se stvari sagledava s aspekta prihvaćanja statusa slovenskoga jezika kao službenoga jezika Republike Slovenije, kao i prihvaćanja potrebe za većom uključenosti stranih studenata i nastavnika i daljnjeg unapređenja kvalitete visokoga obrazovanja. U radu se predstavljaju rezultati ispitivanja koja su provedena u listopadu 2012. godine među najvažnijim dionicima slovenskoga visokog obrazovanja s ciljem istraživanja stajališta o uporabi jezika poučavanja u visokome obrazovanje. Rezultati su analizirani s pogledom na izraženo stajalište u vezi s uporabom jezika u visokome obrazovanju, što je dovelo do uspostavljanja triju skupina mišljenja unutar uzorka studenata i nastavnika Sveučilišta u Ljubljani. Na temelju analize dostupnih izvora, rasprava, mišljenja, ispitivanja i intervjua donose se određene preporuke o regulaciji uporabe jezika u visokome obrazovanju u Sloveniji.

This paper aims to present the development of the social dimension of higher education and the importance of developing social support through competent and professional counselling for students. The establishment of the European Higher Education Area (EHEA) and the social dimension of higher education dedicated to student support ensued from the acknowledged need to advance higher education in the European Union. Along with different measures of student support (such as financial aid, streamlined administrative requirements for admission, institutional support in housing, transportation, food, and health care), social support services, such as guidance and counselling, equally represent a significant aspect of the social dimension. Dedicated institutional structures provide formal social support such as student counselling centres, which offer individual or group counselling and support students in overcoming the challenges of the academic experience. Finally, the activities concerning the social dimension of higher education focus on vulnerable groups, as well as the role and the importance of further developing counselling support at higher education institutions in Croatia. ; Cilj je rada prikazati razvoj socijalne dimenzije visokoga obrazovanja te važnost razvoja socijalne podrške kroz stručno i profesionalno savjetovanje namijenjeno studentima. Svijest o potrebi unaprjeđenja visokoga obrazovanja u Europskoj uniji vodila je utemeljenju jedinstvenoga područja europskoga obrazovanja tzv. EHEA (European High Educatian Area) i unutar njega, posebnoga područja koje se bavi podrškom studiranju kroz tzv. socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja. Uz različite mjere pomoći studentima u vidu financijskih potpora, jednostavnijih i olakšanih administrativnih pravila upisa, institucijske podrške u vidu stanovanja, prijevoza, hrane i zdravstvene pomoći. Važan dio te socijalne dimenzije odnosi se na usluge pružanja socijalne podrške u smislu usmjeravanja i savjetovanja. Formalna socijalna podrška ostvaruje se preko specijaliziranih institucionalnih usluga kao što su studentska savjetovališta koja nude usluge individualnoga ili grupnoga savjetovanja i pomaganja studentima u prevladavanju izazova na koje nailaze u akademskom životu. Zaključno rad kroz socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja stavlja fokus na ranjive skupine te ulogu i važnost daljnjega razvoja savjetovališne podrške na visokim učilištima u Hrvatskoj.

Enormna opterećenost bolestima, lošim ishodima učenja u visokom obrazovanju u Južnoj Africi i njihova interakcija u smislu utjecaja na produktivnost ljudskih resursa iziskuju istraživanja za konkretne smjernice u okviru politike. U tom smislu, svrha ovog rada je istražiti ovaj odnos, zajedno s drugim čimbenicima, promatrajući ljudske resurse iz perspektive zdravlja, upisa u visoko obrazovanje (HEE) i diplomiranih studenata visokog obrazovanja (HEG). U istraživanju se primjenjuje model vremenskih serija s autoregresijskim distribuiranim pomacima (ARDL) s podacima koji obuhvaćaju razdoblje od 1980. do 2015. godine. Studija je pokazala da, dok BDP raste, stope zaposlenosti i HEE imaju pozitivan učinak na produktivnost u Južnoj Africi; kapital i životni vijek su inverzni u odnosu na produktivnost. Naime, rezultati ovog istraživanja potvrđuju hipotezu da bez odgovarajućeg školskog sektora usmjerenog na potrebne vještine, široko rasprostranjena antiretroviralna terapija u prevenciji HIV-a stanovništva, a s tim i njihovo preživljavanje, negativno utječe na produktivnost. Nadalje, rezultati potvrđuju da uključivanje u obrazovanje djeluje pozitivno na produktivnost, jer obuhvaća pojedince koji su djelomično vješti u programima potrebnim gospodarstvu. Naposljetku, potvrđena je i hipoteza da su ishodi učenja diplomskih studija negativni u odnosu na produktivnost zbog neusklađenosti vještina diplomanata i potreba gospodarstva. Stoga se predlaže da se u okviru politike za povećanje produktivnosti u Južnoj Africi, poduzmu zajednički napori u školskom i zdravstvenom sektoru. ; The huge burden of diseases, poor higher educational outcomes in South Africa and their interaction on affecting productivity of human capital requires investigation for a context –specific policy advice. To this effect, the purpose of this paper is to investigate this relationship, alongside other factors, viewing human capital from the perspective of health, higher education enrolment (HEE) and higher education graduates (HEG). The study adopts time series autoregressive distributive lag (ARDL) with data covering the period 1980 - 2015. The study has found that, while GDP grows, employment rates and HEE have a positive impact on productivity in South Africa; capital stock and life expectancy exhibited an inverse relationship with productivity. These findings support the hypothesis that widespread antiretroviral therapy and resulting survival, without corresponding school sector focus on needed skills, relate negatively to productivity. The findings further support that enrolments affect positively productivity because they comprise individuals who are partly skilled in programs needed by the economy. Finally, they support the hypothesis that graduate outputs relate negatively to productivity because of mismatch of graduation skills and the economy's need. As a policy suggestion, combined effort at school and health sector is needed in South Africa for increased productivity.

Ravnopravnost spolova središnja je tema u čitavome svijetu, pa tako i EU-u, gdje predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti koju se nastoji integrirati u sve politike Europske unije, ali i programe financiranja EU-a. Analizirajući istraživanja o ravnopravnosti spolova na institucijama visokoga obrazovanja statistike idu u prilog činjenici da te institucije reproduciraju društvene vrijednosti koje dovode do spolne, rodne pristranosti, odnosno diskriminacije. Statistike pokazuju da postoji vidna razlika u tipičnim karijernim profilima za žene i muškarce, odnosno u odabiru znanstvenih područja. Razvidna je horizontalna segregacija, koja nimalo ne zaostaje za onom drugom, vertikalnom segregacijom koja upućuje na to da je top menadžment, ali i uspješniji karijerni put u visokoobrazovnim institucijama uglavnom rezerviran za muškarce. Ne zanemarujući činjenicu da je dostizanje ravnopravnosti spolova u visokome obrazovanju ipak dugoročni projekt koji bi trebao biti rezultat ne samo sveučilišnih politika, nego i institucionalnih vladinih mjera i politika, ovim se radom konstruktivno promišlja i aktualizira tema za buduća istraživanja, s provedenim istraživanjem na jedanaest ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru. ; Gender equality is a central theme throughout the world, including the EU, in which it represents one of the core values that should be integrated into all EU policies, as well as EU funding programs. Analysing research on gender equality in higher education institutions, statistics support the fact that these institutions reproduce social values that lead to gender, gender bias, or discrimination. Statistics show that there is a visible difference in typical career profiles for women and men, e.g. in the selection of scientific fields. Horizontal segregation is evident, not far behind the other, vertical segregation, which indicates that top management, but also a more successful career path in higher education institutions, is largely reserved for men. In spite of the fact that the achievement of gender equality in higher education is nevertheless a long-term project that should be the result not only of university policies but also of institutional government measures and policies, this paper constructively deliberates and updates the topic for future research, with research conducted on eleven organizational units of the University of Mostar.

Tradicije razvoja suvremene geografske misli i znanosti u Hrvatskoj osim za središnji Odsjek za geografijui Zavode na PMF-u u Zagrebu, vezane su posebno i za visokoškolske ustanove i druge ustanove u Zagrebu i drugim gradovima zemlje. Razmjerno značajan broj hrvatskih geografa djelovao je u novije vrijeme i stalno je aktivan na geografskim i drugim katedrama u Zagrebu i u drugim dijelovima zemlje. U radu se posebna pažnja posvećuje razvoju geografskog studija u Zadru, te oblicima studiranja na bivšim pedagoškim akademijama, višim i visokim pedagoškim školama, kao i na pedagoškim, pomorskim, ekonomskim, turističkim i hotelijerskim, političkim, agronomskim, vojnim, kartografskim i drugim visokim učilištima. ; Besides the central Department of Geography and the Institutes of the University of Zagreb's Faculty of Science, the tradition of development of modern geographic thought and science in Croatia is also associated with other higher-education institutions in the country. A significant number of Croatian geographers have been affiliated with science departments (geographic or other)in Zagreb, as well as in the rest of Croatia. This paper is particularly focused on the development of the study of geography in Zadar, as well as the other geography studies at former academies of pedagogy, pedagogical colleges and schools for teacher training, economic, tourist, political, agronomical, military, cartographic and other higher-education institutions.

The recommendation of the Council of European Union of December 2012 introduced the concept of equal value of standards used to obtain qualifications through validation of non-formal and informal learning and standards used in formal education, with recommended implementation of such validation systems in all EU member states by 2018. This triggered policy development in a number of EU member states including Croatia in order to propose new legislation, quality assurance recommendations and support to such provision. This article presents the results of three quantitative research studies in higher education which involved a total of 2027 participants from different stakeholder groups relevant for the recognition of prior learning in higher education. The results reveal general support to the concept with lack of understanding of its full implications and significant differences in approaches and attitudes of higher education institutions and other stakeholders, especially users of validation, towards assessment standards, assessment methods and use of learning outcomes. This implies that changes in assessment concepts and more use of summative methods based on standards linked to national qualifications framework might be slower and harder to implement in Croatia than EU level policy makers might expect. ; Preporuka Vijeća Europske unije iz prosinca 2012. uvela je koncept jednake vrijednosti standarda koji se koriste za stjecanje kvalifikacije putem vrednovanja neformalnog i informalnog učenja i standarda koji se koriste u formalnom obrazovanju, s preporukom da se takvi sustavi vrednovanja implementiraju u svim zemljama članicama EU do 2018. To je potaknulo razvoj politika u više zemalja članica EU, uključujući i Hrvatsku, s ciljem donošenja prijedloga novih zakona, preporuka za osiguravanje kvalitete i pružanja potpore takvim odredbama. Ovaj članak predstavlja rezultate triju kvantitativnih istraživanja u visokom obrazovanju koja su uključivala ukupno 2027 sudionika iz različitih interesnih skupina relevantnih u području priznavanja prethodnog učenja. Rezultati otkrivaju općenito podupiranje koncepta, s nedostatkom razumijevanja njegovih cjelovitih implikacija, kao i značajne različitosti u pristupima i stavovima visokoobrazovnih institucija i drugih dionika, posebno korisnika vrednovanja, prema standardima i metodama provjere znanja i upotrebi ishoda učenja. Sve to implicira da će se promjene vezane uz koncepte provjere znanja i veću upotrebu sumativnih metoda utemeljenih na standardima vezanim uz nacionalni kvalifikacijski okvir potencijalno sporije i teže implementirati u Hrvatskoj nego što to kreatori politika na razini EU očekuju.

The author compares the new law on higher education with the program demanded by the Croatian Social-Liberal Party. This is a two-level comparison: a direct comparison of excerpts from the text & the articles of the law, & an indirect comparison of fundamental principles & general policies. The law plays lip service to the requirements for private universities, autonomy, & ideological neutrality. In implementation of the law, the procedures as well as the law itself have been contravened. This is illustrated by a detailed outline of the unsatisfactory provisions of the law & the U of Zagreb statute regarding students. Adapted from the source document.