Suchergebnisse
Filter
Smrt multikulturalizma i život Mediterana ; The Death of Multiculturalism and the Life of the Mediterranean
Već se duže vrijeme govori o neuspjehu multikulturalizma. Štoviše, izjave su vodećih europskih političara zapravo potvrdile ono u što se sumnjalo. Kada to postane stav država članica zajednice koja svojim temeljnim dokumentima zagovara 'jednakost u različitosti', to postaje zabrinjavajuće. Kao antitezu neuspjehu odnosno smrti multikulturalizma stavljamo život Mediterana, iz više razloga. Prvi je razlog taj što se za Mediteran uvijek konstatira multikulturalnost. Mediteran je po sebi multikulturalan i on je rasadište kulturnog pluralizma u Zapadnoj Europi. Drugi je razlog mediteranska ruta kojom veliki broj imigranata pokušava doći u Europsku uniju, upravo sada kada je ona proglasila neuspjeh multikulturalizma. Odnos između Europske unije i Mediterana povijesno je duboko složen. Duboko povezan i duboko razdvojen. U ovom ćemo se radu dotaknuti samo djelića tog složenog odnosa. ; The failure of multiculturalism has been talked about for quite some time now. Moreover, the statements of leading European politicians have confirmed what was suspected. When this becomes the view of the member states of the community that advocates "equality in diversity" in its essential documents, it becomes worrying. As the antithesis to the failure, or death, of multiculturalism, we place the life of the Mediterranean for many reasons. The first reason is that multiculturalism is connected with the Mediterranean. The Mediterranean is multicultural in itself, and it is the root of cultural pluralism in Western Europe. The second reason is the M0editerranean route by which a large number of immigrants are trying to reach the European Union, in times when member states have declared the failure of multiculturalism. The relationship between the European Union and the Mediterranean is historically profoundly complex. Deeply connected and deeply separated. In this paper, we will touch only on a fraction of this complicated relationship.
BASE
KVALITETA ŽIVLJENJA, SREĆA I ŽIVOTNO ZADOVOLJSTVO U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA EU, TE USPOREDBE SJEVEROZAPADNE I OSTALIH DIJELOVA HRVATSKE ; QUALITY OF LIFE, HAPPINESS AND LIFE SATISFACTION IN CROATIA AND EU COUNTRIES, AND COMPARING NORTHWESTERN AND OTHER PARTS OF CROATIA
Sreća, životno zadovoljstvo i druge subjektivne procjene građana o vlastitom životu i percepciji društvenih pojava danas sve više postaju nezaobilazne komponente pri praćenju društvenog razvoja, ravnopravne različitim ekonomskim pokazateljima. Cilj ovog istraživanja bio je prikazati usporedne analize nekih od parametara koji određuju kvalitetu življenja, sreću i životno zadovoljstvo u različitim zemljama Europske Unije te na temelju hrvatskih istraživanja usporediti Sjeverozapadni dio u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Podaci koji su korišteni za usporedne analize u EU preuzeti su iz istraživanja Eurobarometar iz 2015. godine u kojem su provedena istraživanja u 28 zemalja članica EU i nekoliko zemalja kandidata. Za usporedbe unutar Hrvatske korišteni su podaci istraživanja Pilarov barometar hrvatskog društva, koje je provedeno u proljeće 2015. godine na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana (N=1000). Za usporedbe Sjeverozapadne u odnosu na ostale dijelove Hrvatske uzorak je podijeljen na dva dijela: (1) stanovnike Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije (N=196) i (2) stanovnike ostalih dijelova Hrvatske (N=804). Statistička značajnost razlika u pojedinim parametrima računala se t-testom. Usporedbe kvalitete življenja u Hrvatskoj i zemljama članicama EU (EU28) pokazale su da građani Hrvatske procjenjuju niže od europskog prosjeka svoje životno zadovoljstvo, financijsko stanje kućanstava, općenitu kvalitetu življenja te iskazuju niže razine povjerenje u državne institucije (vlada, parlament, pravosuđe, regionalne/lokalne vlasti). Osobito su niske bile razine povjerenja u regionalne i/ili lokalne vlasti gdje je Hrvatska zauzela zadnje mjesto unutar zemalja EU28. Jedini parametar koji je bio procijenjen iznad europskog prosjeka bila su očekivanja o financijskoj situaciji u idućih godinu dana, gdje su hrvatski građani iskazali iznadprosječni optimizam. Rezultati usporedbe različitih parametara kvalitete življenja između stanovnika sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske pokazali su da su stanovnici Sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji svojim životom, zadovoljniji odnosima u obitelji i među prijateljima, osjećajem pripadnosti svojoj okolini i osjećajem sigurnosti u budućnosti. Također, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske iskazali su više razine povjerenja u pravosuđe, policiju, školstvo, crkvu, zdravstvo i EU parlament. Ovakvi rezultati upućuju na zaključak da je općenita razina kvalitete življenja u nekim aspektima viša u Sjeverozapadnoj, nego u ostalim dijelovima Hrvatske. ; Together with economic indices, happiness, life satisfaction and other subjective perceptions about quality of life and various societal processes in contemporary world became unavoidable in monitoring nation's social progress. The aim of this study was to compare several parameters that determine quality of life and life satisfaction between citizens of Croatia and other countries in the European Union (EU28). The second aim was to compare within Croatia the same parameters between citizens of North-West region and the rest of Croatia. The data for comparisons between Croatia and EU28 were based on the Eurobarometer survey conducted in 2015 in all countries of EU and several candidate countries. The data for comparisons within Croatia were based on the survey Pilar's barometer of Croatian society, which was conducted in spring of 2015 on the representative sample of Croatian citizens (N=1000). For the purposes of these analyses the sample was devided into: (1) citizens of Krapina-Zagorje, Zagreb, Varaždin, Međimurje and Koprivnica-Križevci counties (N=196) and (2) citizens of the other regions of Croatia (N=804). Statistical differences were determined by t-test analyses. The comparisons of quality of liofe indices between Croatia and EU28 showed that citizens of Croatia rated their life satisfaction, financial situation in households, general quality of life and trust in various institutions (government, parliament, justice, regional/local authorities) lower than EU28 averages. Especially low citizens rated their trust in local/regional authorities, where Croatia was at the last position within EU28. The only parameter which was rated above EU28 average were expectations about financial situation in one year, where Croatian citizens showed higher optimism than EU28 average. Comparisons within Croatia showed that citizens of North-West region of Croatia expressed higher levels of life satisfaction, satisfaction with family and friends, satisfaction with their feelings of acceptance by the community and feelings of safety in the future. Besides that, citizens of North-West region of Croatia showed higher levels of trust in justice, police, education system, church, health care and EU parliament than the citizens in other regions of Croatia. These results indicate that quality of life in North-West region of Croatia is somewhat higher in several components than in other parts of Croatia.
BASE
GLAZBENI ŽIVOT MOSTARA U PRVOJ POLOVINI XX. STOLJEĆA ; MUSICAL LIFE IN MOSTAR IN THE FIRST HALF OF THE 20TH CENTURY
Ovom se studijom nastoje rekonstruirati osobitosti glazbene kulture u Mostaru u prvoj polovini XX. stoljeća, njezine vrste, ishodišta i značenje u kontinuitetu, s težištem na institucionalno organiziranoj glazbenoj praksi i njezinoj povezanosti sa širim društvenim kontekstom. Pristup što ga je nametnuo tako postavljeni istraživački cilj obuhvaća predstavljanje glazbene stvaranosti u okviru kulturne, ali i političke povijesti izabrana vremena, čiji je rezultat u najvećoj mjeri i bila. U polju autonomnoga, glazba do sredine XX. stoljeća gotovo da i nije postojala jer se funkcionalno povezivala s oblicima svijesti i načinima života sredine čiju su zbilju obilježile mijene režima, stranačka trvenja vlasti i vladara, gospodarske, političke i kulturološke razlike ostavivši zamjetne tragove u njezinu povijesnome hodu. Stoga se pristup glazbi kao dijelu cjelokupnoga društveno- političkog i kulturnoga života činio jedino ispravnim. Predložena građa može se promotriti kao mozaična cjelina satkana od dijelova što predočuju mjesta i oblike muziciranja, djelovanje istaknutih pjevačkih društava, amaterskih i profesionalnih glazbenih udruženja, školstva i organiziranih manifestacija preko kojih je glazba živjela u gradu Mostaru. ; This article was intended to reconstruct the peculiarities of the Mostar's musical culture in the first half of the 20th century, its species, starting points and meaning in the continuity, emphasizing the institutional organized musical practice and its connection with larger social context. The approach that was imposed by purpose of research includes the presentation of the musical reality whithin the cultural and political history of the determinated period, whose result in the larger part it was. In the field of the autonomous, music until the middle of 20.th century almost it has not existed, because it has been connecting functionally with the kindes of the conscience and living ways of the enviroment whose reality was determinated by regime changes, political party conflicts, economical, political and cultural differences leaving the significant tracks in its historical continuity. Because of that, the approach to music as the part of the entire socio-political and cultural life seemed to be the only correct one. The proposed material can be observed as the mosaic whole made of the parts presenting the localities and forms of the music practice, the activites of prominent choral societies, amateur and professional musical societies, the education and organized manifestations by which music has lived in Mostar.
BASE
KVALITETA ŽIVLJENJA GRAĐANA GRADA VARAŽDINA: USPOREDBA S EUROPSKOM UNIJOM ; THE QUALITY OF LIFE OF CITIZENS IN THE CITY OF VARAŽDIN: A COMPARISON WITH THE EUROPEAN UNION
Postoji niz čimbenika koji pridonose kvaliteti života pojedinca. Cilj istraživanja bio je ispitati kvalitetu življenja građana grada Varaždina odnosno procjenu općeg životnog zadovoljstva kao i pojedinih domena životnog zadovoljstva te sreće građana grada Varaždina i zatim napraviti usporedbu s procjenama kvalitete života građana Hrvatske, susjednih zemalja i općenito građana Europske unije. Istraživanje je provedeno u jesen 2011. na reprezentativnom, stratificiranom uzorku punoljetnog stanovništva Grada Varaždina, sa slučajnim izborom jedinica unutar svakog stratuma. Uzorkom je ukupno obuhvaćeno 500 ispitanika. Korištene su subjektivne procjene kvalitete življenja građana Varaždina ispitane skalama samoprocjena o kvaliteti života, životnom zadovoljstvu i sreći, te pojedinim domenama životnog zadovoljstva. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su kako stanovnici grada Varaždina općenito procjenjuju da su sretni i zadovoljni svojim životom u cijelosti. Kod procjene zadovoljstva pojedinim segmentima u svom životu, odnosno uvjetima života u gradu Varaždinu, građani su najzadovoljniji odnosima s bližnjima, pripadnošću okolini u kojoj žive, kvalitetom stanovanja, zatim duhovnošću, osjećajem vlastite sigurnosti i sigurnosti u gradu. Ujedno, to su područja koja građani procjenjuju pozitivnije nego što su procijenili zadovoljstvo svojim životom u cijelosti. Građani svoje pozitivne procjene zadovoljstva životom upravo baziraju na procjenama osobnog zadovoljstva, interpersonalnim odnosima i osjećaju sigurnosti kao socijalnim domenama život, a što bi bili i glavni razlozi zbog kojih bi se stanovnici grada odselili iz Varaždina. Za zadovoljstvo životom građana grada Varaždina najznačajniji su zadovoljstvo životnim standardom i zadovoljstvo pripadnosti okolini u kojoj žive. Procjene životnog zadovoljstva, sreće te pojedinih domena životnog zadovoljstva građana Varaždina bliže su prosječnim procjenama stanovnika EU-a 2011. godine nego prosječnim procjenama stanovnika Hrvatske. Zadovoljstvo svojim zdravljem građani Varaždina, Hrvatske i EU-a procjenjuju podjednako, dok su procjene životnog standarda građana Varaždina bliže procjenama stanovnika EU-a nego stanovnika Hrvatske. Procjene životnog zadovoljstva i sreće građana Varaždina u odnosu na ostale zemlje EU-a u okruženju najbliže su procjenama stanovnika Austrije. ; There are a number of factors that contribute to the quality of life of an individual. The aim of this study was to examine the quality of life of citizens in the city of Varaždin and to assess their general life satisfaction as well as individual domains of life satisfaction and happiness. Another aim was to compare this with the evaluated quality of life of citizens in Croatia, neighbouring countries and generally in the European Union. The survey was conducted in the fall of 2011 on a representative, stratified sample of the adult population in the city of Varaždin with a random selection of units within each stratum. The sample included a total of 500 respondents. Subjective assessments of quality of life by citizens of Varaždin were tested by scales of self-assessment of quality of life, life satisfaction and happiness, and individual domains of life satisfaction. Results of the study showed that people in the city of Varaždin evaluate that they are happy and satisfied with their life in general. When assessing satisfaction of certain life segments and living conditions in the city of Varaždin, citizens are most satisfied with their family relationships, belonging to the environment in which they live, the quality of housing, followed by spirituality, a sense of personal safety and security in the city. At the same time, these are the areas that citizens assessed more positively than they assess satisfaction with their lives as a whole. Citizens' positive assessment of life satisfaction is based on evaluations of personal satisfaction, interpersonal relationships and a sense of security as well as the social domains of life which would be the main reasons why residents move away from Varaždin. For life satisfaction of citizens in the city of Varaždin, standard of living and the pleasure of belonging to the environment in which they live were the most important. Life satisfaction, happiness and individual domains of life satisfaction of citizens of Varaždin were closer to the average evaluations in the EU in 2011, than the average evaluations of the Croatian population. In relation to satisfaction with health, citizens of Varazdin, Croatia and the EU are alike, while the standard of living assessment among citizens of Varaždin is closer to the evaluations of the EU population than the overall population of Croatia. Evaluations of life satisfaction and happiness of citizens in Varaždin were closest to evaluations of population in Austria in comparison to other EU countries in the region.
BASE
Odlazak čovjeka koji je život posvetio šumi i šumarstvu ; The demise of a man who has devoted his life to forests and forestry
30. ožujka 2021. godine u 83. godini života napustio nas je akademik, prof. emeritus Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, doktor honoris causa Mendelovog poljoprivrednoga i šumarskog Sveučilišta u Brnu (Češka) i Tehničkoga sveučilišta u Zvolenu (Slovačka), član predsjedništva HAZU, jedan od osnivača i prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, član kluba dekana Zagrebačkog sveučilišta i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Slavko Matić. Ovdje nećemo iznositi njegovu znanstvenu ostavštinu o kojoj govori dovoljno njegova bibliografija, dostupna na WEB stranicama HŠD-a, kao i brojna priznanja koja je primio u bogatoj karijeri šumarskog pedagoga i znanstvenika. Iako je uže područje znanstvenoga rada Slavka Matića, unutar znanstvenoga područja biotehničkih znanosti, uzgajanje šuma, on je svojim širokim poljem aktivnosti obilježio cijelo jedno razdoblje šumarske povijesti konca 20. i početka 21. stoljeća. Ljubav prema šumama i šumarstvu usmjerila je njegov životni put te je često isticao da šumarstvo nije samo struka, već i način života. Uporno je zagovarao i promicao jedinstvo šumarske politike, znanosti, obrazovanja i struke. Njegove riječi izgovorene na 107. godišnjoj skupštini HŠD-a u Županji misao su vodilja i njegovo poimanje šumarske struke. "Ponosni smo na svoju dugu tradiciju obilježenu ponajprije brigom za šume i šumarstvo Hrvatske, u želji da svi oni koji aktivno rade u toj struci daju najviše u prilog poboljšanja kvalitete i vječnosti šuma. Isto tako, uvijek smo vjerovali, a i danas, da će nam se uloženi trud i ljubav prema šumi višestruko i trajno vratiti, ne u enormnim i za pristojan život nepotrebnim materijalnim dobrima, nego u zadovoljstvu i saznanju da pripadamo struci gdje je rad, ljubav i poštenje temeljna odrednica i zakon. Bez tih odrednica ne bi bilo moguće uzgojiti i danas održati šume, koje su po svojoj strukturi i vrijednosti najljepše i najvrjednije u Europi. Bez takvog uvjerenja ne bi bilo moguće šume uzgajati i održavati u stanju da daju materijalna i općekorisna dobra, dobra namijenjena svakom čovjeku ove zemlje".Bio je u pravom smislu zaštitnik šuma i šumarske struke. Sjetimo se njegovih reakcija kada je znao "zagrmiti" ukoliko se nešto unutar struke nije odvijalo u skladu s njezinim pravilima bez obzira da li se to odnosilo na izdvajanja šuma i šumskog zemljišta za potrebe građevinske infrastrukture ili za poljoprivrednu proizvodnju, ili kod primjene građevinskih zahvata (Kanal Dunav-Sava, Projekt Zagreb na Savi, Hidrocentrale na Dravi, šuma Kalje) s negativnim posljedicama na šumski ekosustav. U svojim istupima često je bio protiv politike pasivne zaštite šuma provođene od strane Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri današnjem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, naglašavajući sječu kao sredstvo njege šuma.Kada bi se poduzimali zahvati u šumama koji nisu bili u skladu s načelima Zagrebačke škole uzgajanja šuma, kojoj je bio jedan od utemeljitelja, šumari su znali da je tu profesor Matić, koji će reagirati i adekvatno odgovoriti.Otvoreno je istupao protiv plaćanja vodne naknade za površine šuma i šumskog zemljišta koje istovremeno jedine omogućuju prirodni vodni režim i čistu vodu. Uvijek je naglašavao važnost općekorisnih funkcija šuma, dok je drvo smatrao kao nusproizvod gospodarenja šumama.Prostore Hrvatskoga šumarskoga društva smatrao je svojim drugim domom gdje je često raspravljao o šumama i šumarstvu. Iskazivao je nezadovoljstvo aktualnom politikom prema šumarstvu, koja je posebice nakon brisanja imena šumarstva iz naziva resornog ministarstva, sustavno zanemarivala interese šumarske struke. Žalostilo ga je ponašanje brojnih naših kolega, koji su pod uticanjem politike pretpostavili konformizam trenutnih rukovodećih funkcija osnovnim šumarskim postulatima koje su učili na Fakultetu,. Odlaskom profesora Matića završilo je jedno razdoblje koje će nama suvremenicima ostati u sjećanju kao nezaboravno iskustvo, plemenitog, šumarskog načina života i zajedništva, a koje je rezultiralo njegovanim i očuvanim šumama. Hoće li novi trendovi koji su sve izraženiji u današnjem šumarstvu, a prema kojima su šumarski stručnjaci sve manje povezani sa šumom, ali i međusobno, uspjeti odgovoriti na nove izazove, posebice u okolnostima sve izraženijih klimatskih promjena, tek je za vidjeti.Uredništvo ; Slavko Matić, Academy member, Professor Emeritus of the Faculty of Forestry and Wood Technology of the University of Zagreb, Doctor Honoris Causa of the Mendel University of Agriculture and Forestry in Brno (Czech Republic) and the Technical University in Zvolen (Slovakia), member of the presidency of the Croatian Academy of Sciences and Arts, one of the founders and the first president of the Academy of Forestry Sciences in Zagreb, member of the Deans' Club of the University of Zagreb and long-standing president of the Croatian Forestry Association, passed away on March 30th, 2021, at age 83.We are not going to discuss his scientific achievements here. His bibliography, available from the web site of the Croatian Forestry Association, fully testifies to his immense scientific legacy, as do numerous awards and recognitions which he received during his rich career of forestry pedagogue and scientist. Although Slavko Matić's scientific work focused more specifically on silviculture within the scientific area of biotechnical sciences, his broad spectrum of activities left an indelible mark on the whole era of forestry history at the end of the 20th and the beginning of the 21st century.His life path was determined by his love for forests and forestry. He would often say that forestry was not only a profession but also a way of life. He staunchly advocated and promoted the unity of forestry policy, science, education and profession.His words, spoken at the 107th annual assembly of the Croatian Academy of Sciences in Županja illustrate his mission and his understanding of the forestry profession. "We are proud of our long tradition marked above all by the utmost care for forests and forestry of Croatia. We would like all those who are actively involved in this profession to do their best in order to improve the quality and eternity of forests. We have always believed and we still believe that all our efforts and love invested in the forest will be paid back manifoldly and permanently, but not in enormous and unnecessary material goods, but in the satisfaction and knowledge that we belong to a profession in which work, love and honesty are the basic principles and laws. Without these principles it would not be possible to raise and maintain forests today, whose structure and worth rank them among the most beautiful and valuable in Europe. These beliefs allow us to cultivate and preserve forests in the state in which they provide both market and non-market goods, goods dedicated to every person in this country".He was the protector of forests and the forestry profession in every sense of the word. We still remember vividly how our professor would "storm and thunder" if something was not done according to the rules of the forestry profession. It might have been a number of things, such as the conversion of forests and forestland for the needs of building infrastructure or for agricultural production, when construction interventions would be undertaken in the affected zone with negative impacts on the forest ecosystem (the Danube-Sava Canal, the Zagreb Project on the River Sava, hydropower stations on the River Drava, the Kalje forest). He also frequently spoke against the policy of passive forest protection promoted by the Croatian Ministry of Environmental Protection, stressing felling as a means of tending forests. When interventions were made in forests which went against the principles of the Zagreb School of Silviculture, of which he was one of the founders, foresters knew with certainty that it was Professor Matić who would react and respond adequately. He openly opposed the payment of the water fee for forests and forestland, while at the same time they are the only ones that ensure a natural water regime and provide clear water. He always highlighted the importance of non-market forest functions and viewed timber as a side product of forest management.He considered the Croatian Forestry Association as his second home. Here, we would often discuss in detail issues related to forests and forestry.He expressed dissatisfaction with the current policy towards forestry, which systematically neglected the interests of the forestry profession, particularly after the word forestry was omitted from the name of the corresponding ministry. He was also saddened by the fact that a number of our colleagues who, under the influence of politics, put the conformism of current managerial functions above the forestry postulates we were taught at the faculty.The demise of Professor Matić ends a period which we, his contemporaries, will always look upon as an unforgettable experience of living a noble foresters' life in togetherness, the result of which are well-tended and preserved forests. Will the new trends increasingly visible in present day forestry, in which foresters have less and less contact with forest and with their colleagues, be able to respond to all the challenges, particularly in conditions of growing climate changes, remains to be seen.&Editorial Board
BASE
Utjecaj okolišnih i društvenih eksternalija na životno zadovoljstvo ; Environmental versus Social Externalities and Life Satisfaction: A Cross-Country Investigation
U ovom se radu istražuju determinante životnog zadovoljstva na uzorku od 135 zemalja. Osnovni se doprinos rada sastoji u ispitivanju osjetljivosti životnog zadovoljstva na okolišne i društvene eksternalije. Rezultati analize, pritom, imaju implikacije i za nosioce javnih politika. Naime, oni pokazuju da neki faktori konzistentno utječu na razinu životnog zadovoljstva građana, bez obzira jesu li okolišne ili društvene eksternalije uključene u analizu. Postoji, međutim, i skup faktora čiji utjecaj na razinu životnog zadovoljstva oscilira ako se spomenute eksternalije uključe u analizu. Rezultati analize također pokazuju da je razina životnog zadovoljstva u tranzicijskim zemljama, uz ostale nepromijenjene uvjete, niža u odnosu na druge zemlje iz uzorka, upućujući na zaključak da u ovim zemljama nisu ostvarena ranija očekivanja građana. ; Using recent cross-country data for 135 nations, this paper examines the determinants of life satisfaction. The main contribution lies in examining the sensitivity of satisfaction to externalities, both social and environmental. Besides contributing to the literature, the findings also have some implications for public policy. The results show that some factors consistently affect life satisfaction whether or not externalities are considered, while others are sensitive to such considerations. Even under each category of spillovers, the influence in satisfaction varies. Further, other things being the same, satisfaction was lower in transition nations, perhaps signifying that these countries were somehow failing to meet the expectations of their citizens.
BASE
OSJEČKI KAZALIŠNI ŽIVOT U VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATA ; OSIJEK'S THEATER LIFE AT THE TIME OF THE FIRST WORLD WAR
Članak istražuje načine na koje se odvija interakcija između osječkog kazališta i njegova okruženja u vrijeme Prvoga svjetskog rata, modele međusobnog uvjetovanja, status osječkog kazališta u mikrosredini te društva u osječkom kazalištu, kao i odnose između kazališta i gledatelja te kazališta i politike kako bi se nadopisao jedan manje poznat segment dugovječne povijesti Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. ; This article explores the way in which Osijek's theater interacted with its environment during the time of the First World War, models of mutual conditioning, the status of Osijek's theater within its microcosm, the society in Osijek's theater, and the relationship between theater and patron as well as theater and politics, so as to flesh out a less-known section of the long history of the Croatian National Theater in Osijek.
BASE
Identitet kao stanje egzila: žena u Rezervnom životu Lidije Dimkovske ; Identity as the state of exile: woman in Lidija Dimkovskaʾs A Spare life
Critical reception welcomed Lidija Dimkovskaʾs novel A Spare Life (2012) as an allegory of political and social events in ex-Yugoslavia in the last decades of the twentieth century. The essay sets aside the allegorical perspective of the novel and focuses on the analysis of the state of exile as a key point of identification of the novel's main character, conjoined twin Zlata. The analysis is based on the concepts of desire, otherness and fear of the unknown through which main characters (mostly women) of the novel are represented, as well as on manners of their internalization of socially promoted standards and stereotypes from the perspective of Julia Kristeva's theory of oneself as a stranger.
BASE
Svakodnevna militarizacija života: etički aspekti korištenja djece u ratu ; Daily Militarization of Life: Ethical Aspects of the Use of Children in War
Namjera je rada ukazati na problematiku izmijenjene naravi ratovanja u posljednjih nekoliko desetljeća 20. i 21. stoljeća, s osobitim naglaskom na problem korištenja sve većeg broja djece ratnika. Osnovna je teza rada ta da je praksa korištenja i regrutiranja djece u oružanim sukobima diljem svijeta najmanje prepoznata i najviše zanemarena forma zlostavljanja djece u suvremenom društvu te da je ona manje stvar kulture i nepostojanja stave društva prema vrijednostima djeteta, a više stvar pragmatizma i općenito socioekonomski fenomen. Očekivani doprinos rada ide u smjeru isticanja i prepoznavanja najtežih oblika zlostavljanja djeteta i posljedica zlostavljanja, kao što su to loši zdravstveni ishodi i razaranje njihova života, te u smjeru pronalaska mogućih rješenja spomenutog problema. ; The intention of this paper is to highlight the issues of the changed nature of warfare in the last few decades of the twentieth and twenty-first century, with particular emphasis on the use and availability of the children warriors or children soldiers. The basic hypothesis is that the practice of the use and recruitment of children in armed conflicts around the world is an unknown form of worldwide child abuse in contemporary society, and it is less the matter of culture and the lack of attitude of society towards the value of a child, and more the matter of pragmatism and a socioeconomic phenomenon. The expected contribution of this paper goes towards recognizing and highlighting the most serious forms of child abuse, consequences such as poor health outcomes, and the destruction of their lives. Finally, the aim is to find possible solutions to these problems.
BASE
BORBA ZA ŽIVOT I UMJETNOST KRSTE HEGEDUŠIĆA. PREDLOŽAK ZA FRESKU GOLGOTA I NJEZINA REALIZACIJA ; KRSTO HEGEDUŠIĆ – BATTLE FOR LIFE AND ART. STUDY FOR GOLGOTA FRESCO AND IT'S REALIZATION
U ovome radu analizirana je studija Krste Hegedušića za fresku Golgota u hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici. Studija je nastala 1944. godine. U svom punom kolorističkom sjaju realizirana je nekoliko desetljeća kasnije 2008. godine od slikarsko restauratorskog dvojca Eugena Kokota i Egidia Budicina. Razlog zbog kojeg fresku nije dovršio sam Hegedušić nije poznat. Iznijete su nedaće koje su Hegedušića pratile na putu ka ostvarenju navedene freske. Radi svog političkog opredjeljenja nekoliko puta je zatvaran, ali nikad nije odustao od svojih teza. Njegova likovna ostvarenja možemo pratiti od dolaska u Hlebine, malo podravsko mjesto koje je zauvijek ostalo utisnuto u njegovom srcu. Za boravka u Parizu uvidio je nove mogućnosti te nakon povratka u Zagreb počinje djelovati unutar Likovnog udruženja Zemlja čiji je iznimno vjeran član. Svoj rukopis otisnuo je i na zidu, a jedno od najreprezentativnijih djela zidnog slikarstva Krste Hegedušića svakako je Golgota. ; In this paper a study byKrsto Hegedušić for his fresco Golgota in Croatian national sanctuary in Marija Bistrica has been analized. Study was made in 1944. in it's fully coloristical shine and realized a few decades later, in 2008. by painters-restaurators couple Eugen Kokot and Egidio Budicin. The reason why Krsto Hegdušić didn't finish the fresco himself remains unkown. Some of the challanges that followed Hegedušić on the way to complete the fresco have been described in this paper. He has been inprisoned a couple of times, because of his political views, but he never gave up on his thesis. His art can be followed from his arrival in Hlebine, little village in Podravina, that for ever remained written in his heart. While he resided in Paris, he saw new opportunities, so as he came back, he got involved in the ''Zemlja" art association, and was one of the most prominent members. Krsto Hegedušić left his signatures on the walls as well, and one of his most representative wall painting is surely Golgota.
BASE
Determinante potražnje za životnim osiguranjem u novim zemljama članicama Europske unije: analiza panel podataka ; Determinants of life insurance demand in new EU member states: panel data analysis
U radu se proučavaju odrednice potražnje za proizvodima životnih osiguranja u trinaest zemalja Europske unije. Očekivane determinante potražnje čini šesnaest faktora koji su podijeljeni na makroekonomske, demografske, socijalne i institucionalne varijable. Osnovni je cilj rada identificirati varijable koje najbolje objašnjavaju varijacije u potražnji za životnim osiguranjem te zaključiti mogu li nositelji ekonomske politike doprinijeti razvoju tržišta životnog osiguranja. U tu se svrhu procjenjuje neuravnoteženi panel model s fiksnim efektom za razdoblje od 1995. do 2014. godine. Najznačajnijim varijablama pokazale su se makroekonomske varijable, posebice bruto domaći proizvod po stanovniku. Pri kreaciji svojih proizvoda, društva za osiguranje će trebati uzeti u obzir demografska kretanja i gospodarsko stanje u zemljama, ali kako je i analiza pokazala, uložiti napore da educiraju stanovništvo o beneficijama životnog osiguranja te o potrebi za dugoročnom štednjom. ; The paper analyzes determinants of demand for life insurance products in thirteen countries of the European Union. The expected demand determinants cover sixteen factors divided into macroeconomic, demographic, social and institutional variables. The main aim of the paper is to identify the variables that best explain variations in demand for life insurance and to draw a conclusion as to whether policy makers can contribute to the development of the life insurance market. For this purpose, an unbalanced panel model with a fixed effect for the period from 1995 to 2014 was estimated. The most important variables were macroeconomic ones, especially gross domestic product per capita. Insurance companies need to take into account demographic trends and existing economic situations in the respective economies when developing their products, and as analysis indicates, they have to make efforts in educating the population concerning the benefits of life insurance and the need for long-term savings.
BASE
Uloga i život žena u Prvome svjetskom ratu na otoku Krku – primjer općine Baška ; The role and life of women in World War One on the island of Krk – an example of Baška county
Prvi cilj rada bio je proučiti kako je Prvi svjetski rat kao prekretnica u europskoj povijesti utjecao na društvenu, ekonomsku i političku ulogu žena na primjeru jedne malene agrarne i u društvenom smislu tradicionalne zajednice kao što je otok Krk koji je bio samostalan kotar unutar Markgrofovije Istre. Drugi cilj rada bio je prikazati svakodnevicu Krčanki i Krčana, odnosno kako se krčko stanovništvo nosilo s ratnim neprilikama, prvenstveno u pogledu pada standarda života. Isto tako, dao se kratak prikaz kako se središnja vlast brinula za ratne udovice sa siročadi i za siromašne i unesrećene Krčanke i Krčane. U radu se koristio primjer općine Baške kao onomad najmnogoljudnije krčke općine. ; The first goal of this paper was to examine how World War One, a threshold in the European History, in uenced the social, economic and political role of women with a case study of a small agrarian and, socially speaking, traditional community such as the island of Krk, an independent district in the Istrian Markgraviate. Another goal was to demonstrate the everyday life of the islands' inhabitants, moreover how they coped with the war and its consequences, such as the decline of the life standard. In addition, the paper presented a brief insight on how the central power took care of the war widows, orphans, poor and less fortunate islanders. The paper focused on Baška as the then most populated county on the island of Krk.
BASE
SOCIOEKONOMSKI RAZVOJ I KVALITETA ŽIVLJENJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ: STATISTIČKA REGIONALIZACIJA KAO OKVIR ZA ELASTIČNU PODREGIJU ; SOCIOECONOMIC DEVELOPMENT AND QUALITY OF LIFE IN NORTHWESTERN CROATIA: STATISTICAL REGIONALIZATION AS A FRAME FOR ELASIC SUB-REGION
Kvaliteta života je usko povezana s konceptom životnog standarda koji najčešće ovisi o konkurentnosti. Životni standard se odnosi na fizičke uvjete u kojima ljudi žive, dobra i usluge koje mogu trošiti i resurse kojima imaju pristup. Istraživanja su pokazala da je u Hrvatskoj od 2000. – do 2008. godine ostvaren rast životnog standarda te da je zabilježena relativno visoka vrijednost indikatora općeg i subjektivnog osjećaja sreće. Ono što vrijedi za nacionalnu razinu, vrijedi, mutatis mutandis, za sjeverozapadnu Hrvatsku jer ona posjeduje najveću regionalnu konkurentnost u Republici Hrvatskoj. Prijepori povezani s administrativnom podjelom zemlje na županije i na statističku podjelu zemlje na dvije regije – Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku – razriješeni su u novom Zakonu o regionalnom razvoju iz 2015. godine na način da ne dovode u pitanje županijsku organizacijsku strukturu. Također, spomenuta zakonska rješenja uvode velike urbane aglomeracije kao nove aktere regionalnog razvoja. Na taj način se povećava broj različitih tipova aktera regionalnog razvoja. Zbog olakšavanja praćenja učinaka regionalne politike razvoja preporuča se da se sjeverozapadna Hrvatska, u uvjetima postojeće europske statističke regionalizacije, promatra kao elastična pod-regija. ; Quality of life is the concept closely related to the concept of standard of living which is, in turn, related to the competitiveness. Standard of living usually relates to physical conditions of life, goods and services that can be consumed and resources that can be accessed. Research has shown that Croatia had a stable growth of standard of living in 2000 – 2008 periods. Also, relatively high general and subjective happiness has been documented. What is applicable to the national level can be, mutatis mutandis, applied to the northwest Croatia as it features the highest regional competitiveness. The controversy related to the administrative division of country by counties and statistical division of country into two regions – Continental and Adriatic Croatia – has been resolved in the new Law on Regional Development from 2015 which left the county division of country intact. However, the mentioned law established urban agglomerations as new actors of regional development. Thus, the new law created bigger number of different types of actors of regional development. In order to facilitate the monitoring of the effects of regional development it is suggested that, within the current statistical regionalization of country, northwest Croatia should be regarded as an elastic sub-region.
BASE
Dobra ili loša stara vremena?: Socijalističko društvo i svakodnevni život Ljubljane i okolice očima usmenih izvora = Good or bad old times? : socialist society and everyday life in Ljubljana and its surroundings in oral sources
In: Časopis za suvremenu povijest: Journal of contemporary history, Band 51, Heft 2, S. 423-444
ISSN: 0590-9597
World Affairs Online