Suchergebnisse

Dvojno državljanstvo postalo je bitna tema demokratske teorije i politike građanstva. Mnoge države s velikim useljeništvom dopuštaju ga ili toleriraju, a mnoge druge vode aktivnu politiku prema zadržavanju ili davanju državljanstva pripadnicima svoje iseljeničke zajednice u svijetu, tzv. dijaspori. Posebnu je važnost dvojno državljanstvo zadobilo u politici građanstva nekih država u srednjoj i jugoistočnoj Europi (Mađarska, Rumunjska, Srbija, Hrvatska) prema pripadnicima svojih manjina u susjednim državama kojima im je omogućeno nerezidentno državljanstvo. Dvojno državljanstvo smatra se posebnim pravom pripadnika manjina – sredstvom zaštite njihovih ljudskih prava te očuvanja nacionalnog identiteta, a takvu intenciju podupiru i europske institucije. U radu se analiziraju specifičnosti politika građanstva u državama s tim tipom dvojnog državljanstva, njihova zasnovanost na etničkom shvaćanju nacije i djelovanju političkih aktera koji ga održavaju, te utjecaj na politike prema manjinama i njihov položaj. ; Dual citizenship has become an important issue of democratic theory and politics of citizenship. Many countries with large immigration permit or tolerate it, and many others lead an active policy of retaining or granting citizenship to members of their community in the world, so-called Diaspora. The dual citizenship has gained particular importance in citizenship policies of some countries in Central and Southeastern Europe (Hungary, Romania, Serbia, Croatia) towards the members of their minority in the neighboring countries where they are allowed non-resident citizenship. Dual citizenship is considered a special right of minorities - a means of protection of their human rights and the preservation of national identity, and this intention is supported by European institutions. This paper analyzes the specificities of citizenship policies in countries with this type of dual citizenship, their dependence on the ethnic understanding of the nation and the work of political actors which are maintaining such understanding, as well as the impact on policy towards minorities and their position.

ATLASES: Poetics, Politics, and Performance is a web exhibition of atlases from the Special Collections and School of Geographical Sciences of the University of Bristol (http://uobatlases.net/). It includes atlases produced between 1570 to approximately 1970.The exhibition consists of four thematic parts. Renaissance Theatres contains famous and les famous atlases produced between the end of the 16th century to the middle of the 17th century, such as atlases by Ortelius (1574), Camden (1610), Speed (1611) and four atlas tomes by Blaeu (1645). Rhetoric of Truth contains geological and archaeological atlases from the 18th and the beginning of the 19th century. However, Rhetoric of Truth is not only limited to renaissance, but it also encompasses first computer generated atlases, e.g. Atlas of Breeding Birds in England and Ireland (1976) and others. The Colonial Gaze focuses on atlases applied in colonial projects and land exploitation in Africa and the Caribbean Islands, as well as in circulation of race theories in Europe and North America at the end of the 19th century. The last part, National Identities and Conflict explores the role of atlas as a powerful instrument for visualizing conflicts and shaping territorial-political ideas in the 20th century. ; ATLASES: Poetics, Politics, and Performance je izložba na mreži atlasa iz Specijalne zbirke i Škole geografskih znanosti (Special Collections and School of Geographical Sciences) Sveučilišta u Bristolu (http://uobatlases.net/). Uključeni su atlasi od 1570. do približno 1970. godine.Izložba obuhvaća četiri tematske cjeline. Renaissance Theatres sadrži slavne i manje poznate atlase od kraja 16. do sredine 17. stoljeća., među ostalim, Orteliusov atlas iz 1574., Camdenov iz 1610., Speedov iz 1611. i četiri toma Blaeuova atlasa iz 1645. Rhetoric of Truth sadrži geološke i arheološke atlase iz 18. i početka 19. stoljeća. Međutim, cjelina Rhetoric of Truth nije ograničena samo na stoljeća prosvjetiteljstva već prožima i prve računalno generirane atlase poput npr. Atlas of Breeding Birds in England and Ireland (1976) i neke druge. Treća cjelina The Colonial Gaze fokusirana je na atlase koji su primjenjivani u provedbi kolonijalnih projekata i eksploataciji zemljišta u Africi i na Karibima, ali i cirkulaciji rasnih teorija krajem 19. stoljeća u Europi i Sjevernoj Americi. Posljednji dio National Identities and Conflict istražuje ulogu atlasa kao moćnog instrumenta za vizualizaciju sukoba i oblikovanje teritorijalno-političkih ideja u 20. stoljeću.

Autori se u tekstu bave usporedbom dvaju istraživanja iz 2010. i 2015. godine o funkcioniranju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, koje je kao savjetodavna tijela inaugurirao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, koji čini temelj hrvatskog modela zaštite prava nacionalnih manjina. Oba istraživanja provedena su na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (Centar za međunarodne i sigurnosne studije), i to provedbom anketnog upitnika elektroničkim putem među svim dostupnim vijećima i predstavnicima koji su se u dva ciklusa nalazili u Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Stavljajući analizu istraživanja u širi kontekst razvoja manjinskih prava u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na oblike političkog predstavništva na različitim razinama, autori odgovaraju na pitanje postoji li i kakav je napredak u funkcioniranju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, tijela koja se po svojoj funkciji, ulozi i opsegu nadležnosti mogu smatrati neteritorijalnim oblikom autonomije. ; In this article, the authors are comparing two studies from 2010 and 2015 on the functioning of councils and representatives of national minorities, which are advisory bodies inaugurated by the Constitutional Law on the Rights of National Minorities (2002), that represents the basis of the Croatian model of minority rights protection. Both studies were conducted at the Faculty of Political Science, University of Zagreb (Center for International and Security Studies), through the questionnaire distributed via e-mail to all the available councils and representatives which were listed within two cycles in the Register of councils, coordination of councils and representatives of national minorities. By putting the analysis of the research in the broader context of development of minority rights in Croatia, with special emphasis on forms of political representation at various levels, authors are providing an answer whether there is any and what kind of progress in the functioning of councils and representatives of national minorities, namely the bodies that may be considered a form of non-territorial autonomy, according to their function, role and scope of jurisdiction.

U prvoj polovini 19- stoljeća dolazi do povijesnih i političkih previranja u Europi: pojava panslavizma, revolucija 1948., koja je trebala rušenjem Austrougarske Monarhije uspostaviti temelje demokraciji (u kojoj se hrvatski ban Jelačić stavio na stranu Beča), te intenzivan interes kulturne Europe za zaostali srpski narod pod turskom vlašću. I pored kontroverzne uloge J. Kopitara i Vuka Karadžića, Hrvati prihvaćaju Književni dogovor 1850. g. sa Srbima, koji već u ono vrijeme, očevidno uz pomoć politike i lingvistike, osporavaju Hrvatima identitet. ; In the first half of the 19th century Europe saw some historical and political changes like Pan-Slavism and the Revolution of 1848, which was to build up democratic fundaments through the abolition of the Austro Hungarian Empire (with the Croartian Banus Jelačić on the Viennese side). Europe's cultural interest in Serbia increased. The Serbs were under Turkish dominance and thus restricted in their development. In 1850, despite controversial roles of J. Kopitar and Vuk Karadžić, the Croats agreed to a literary arrangement with the Serbs, who had already at that time obviously disputed the Croatian identity by means of politics and linguistics.

RIJEČ UREDNIŠTVAPrijedlog zakona o šumama prošao je prvo čitanje u Saboru Republike Hrvatske. Njegova priprema trajala je skoro dvije godine. U povjerenstvu za izradu sudjelovali su predstavnici svih relevantnih sektorskih institucija, a prijedlog zakona prošao je i e-savjetovanje, nakon kojega je dio primjedbi usvojen. Na saborskom Odboru za poljoprivredu bilo je dosta rasprave o iznosu naknade za općekorisne funkcije šuma, čija bi se stopa trebala zadržati na postojećoj razini od 0,0265 %, ali s oslobađanjem plaćanja naknade svim pravnim i fizičkim osobama koje ostvaruju godišnji prihod do tri milijuna kuna. Vezano za raspodjelu sredstava iz naknade OKFŠ-a buru među šumarskim znanstvenicima i stručnjacima izazvao je prijedlog pravilnika sa smanjenjem financiranja znanstveno-istraživačkih radova sa sadašnjih 5 % na samo 1 %, što bi u praksi značilo da se samo oko milijun i pol kuna raspodjeljuje za šumarsku znanost. Svjesni svih ugroza koje trenutno vladaju u hrvatskim šumama, ovakav prijedlog je stvarno nerazuman i podcjenjivački. Valja se nadati da će kritički komentari i prijedlozi uroditi plodom te da će se znanstveno-istraživačkim radovima propisati traženih 10 % od ukupnih sredstava iz fonda OKFŠ-a. Novi pak Pravilnik o nedrvnim šumskim proizvodima unosi nepotrebno i golemo administriranje zbog izdavanja dozvola za besplatno sakupljanje šumskih plodova za vlastite potrebe, bez mogućnosti kvalitetne kontrole ulaska u šumu na temelju kojega mogu nastupiti i značajne štete za dio šumskog ekosustava, a povećana je i opasnost od šumskih požara.Nedavno najavljeno osnivanje sedamnaeste podružnice Hrvatskih šuma u Slatini, za područje Virovitičko-podravske županije, možda je prošlo nekako nezapaženo i ne previše glasno komentirano u šumarskoj javnosti. Međutim, sama realizacija te ideje otvorila bi Pandorinu kutiju iz koje ne znamo što bi sve izašlo, a po mitologiji iz te kutije je izašlo zlo. Raspodjela državnih šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj ne prati političke granice županija i općina. To je davno napušteno. Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. u stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske i brine se o gospodarenju državnim šumama, ne gledajući na lokalne granice, jer je interes šume u prvom planu. Naravno da lokalno stanovništvo treba imati koristi od resursa kojima raspolaže, ali to se rješava kroz zapošljavanje u Hrvatskim šumama d.o.o., prodaju ogrjeva, sakupljanje nedrvnih proizvoda i slično. Najavljena korist za Virovitičko-podravsku županiju osnivanjem nove podružnice kosi se s današnjim ustrojem i upravljanjem Hrvatskim šumama. Nijedna županija ne radi razvojne planove za Hrvatske šume d.o.o., no suradnja s jedinicama lokalne uprave posvuda postoji, jer su šumari oduvijek bili dio zajednice u kojoj su djelovali. Ne samo da je najava upravljanja eventualnom novom podružnicom iz županije nemoguća, nego bi se time otvorila mogućnost prekrajanja granica i ostalih podružnica po županijskim granicama. Neke podružnice mogle bi biti ukinute, a neke bi se proširile izvan povijesnih i tradicijskih granica. Svaki ustroj ima svojih nedostataka i ne može se reći da je sadašnji idealan, ali sa svakom najavom promjena, posebice ako nisu cjelovite nego parcijalne, provedbom istih dolazi do sukoba u kojima glavnu ulogu ne igraju racionalni gospodarski razlozi, nego trenutna politička moć. Trenutno postoji 21 županija s gradom Zagrebom, ali već godinama se vode rasprave treba li smanjiti broj tih administrativnih jedinica. Za koju godinu će možda postojati samo nekoliko regija. Da li bi onda ponovno trebalo prekrajati granice podružnica unutar Hrvatskih šuma d.o.o.? Današnje poslovanje trgovačkog društva u državnom vlasništvu, iako ima monopolistički položaj, nikako ne određuje tržišno poslovanje, nego državom uvjetovana raspodjela sirovine po dugo vremena najnižim cijenama u regiji, ali i u čitavoj Europskoj uniji. Najveću cijenu "darivanja" državnog resursa plaća šuma kojoj se ne vraća ono osnovno kroz dostatne šumsko-gospodarske zahvate, a kamoli da joj se poboljšava stanje sanacijom uslijed elementarnih nepogoda, promjene klime, pojave novih štetnika i drugih ugroza. U takvoj situaciji razmišljati o stvaranju nove podružnice zbog zadovoljavanja lokalnih apetita nikako nije mudro ni racionalno. Uredništvo ; EDITORIALThe forest law proposal has gone through the first reading in the Sabor of the Republic of Croatia. It has been prepared for almost two years. The conflict of interest committee was participated by the representatives of all relevant sector institutions; the Law proposal also underwent an e-consultation after which a part of the comments were accepted. At the Board of Agriculture there was considerable discussion on the amount of reimbursement for the nonprofit forest functions, the rate of which should be retained at the present level of 0.0265%, though with the exemption from payment granted to all legal and physical persons with a yearly income up to three million Kunas. In connection with the distribution of the means from the OKFŠ (nonprofit forest functions) fund, the proposed regulations that would reduce the finances for the scientific research from the present 5% to only 1% have caused a turmoil among the scientists; this would practically mean that only about 1.5 million Kunas would be alloted to forestry science. Considering the many current threatening issues related to the Croatian forests, a proposal of this kind is irrational and degrading. We hope that the critical comments and suggestions will supports the efforts toward achieving the required 10% of the OKFŠ fund for scientific research. On the other hand, the new Regulations on the non-wood forest products are causing the unnecessary huge administration due to the issuing licences for free uncontrolled collection of forest fruits for personal use, which could lead to considerable damage to one part of the ecosystem; besides, this would increase the already high danger of forest fires. The recently announced foundation of the 17th branch office of the Croatian Forests in Slatina for the region of the Virovitica/Podravina county has been almost unnoticed and only marginally commented in the forestry environment. However, the realisation of the idea would open the Pandora's box, out of which who knows what would emerge; the myth says, all the evels of the world. The distribution of state forests and forest areas in the Republic of Croatia does not coincide with the political borders of the counties and municipal areas, as it used to be for a long time. The trading company Croatian Forests Ltd. is entirely owned by the Republic of Croatia, so that the state takes care of the management of its forests without considering the local border lines. The care for the forest comes first. The local population should benefit from the forest resources, which is achieved through employment in Croatian Forests Ltd., sale of fuelwood, collecting the non-wood products, etc. The announced benefit for the Virovitica/Podravina county through the foundation of the new branch is in conflict with the present constitution and management of the Croatian Forests. No county makes development plans in the name of the Croatian Forests Ltd.; however, there is a collaboration among the units of the local management because foresters have always been a part of the community in which they have been active. Not only that the announcement of the management of a new branch office in a county is unacceptable, but it would also open a possibility of changing the borders of other branch offices, some of which could then be cancelled, others would cross outside of the historical traditional borders. With all the disadvantages of the present constellation, we cannot claim that the present one is ideal; with every proposed change, particularly such that is not global but particular, its implementation usually results in conflicts, not caused by rational economic reasons, but by current political power. There are now twenty-one counties, including the City of Zagreb. Disputes have been going on for years on whether the number of these administrative units should be reduced. In a few years, there may be only several regions. Should the borders of the branch offices be then again changed within the borderlines of the Croatian Forests Ltd? Though monopolistic, the present business management of the trading company owned by the state is not defined by the market but by the distribution of raw materials at the lowest prices in the region and all European Union over a long time. The highest price of "giving away" the state resources has been paid by the forest without reimbursing it with what is fundamental - satisfactory forest management operations, not to speak of improvements by recovery after damages, climate change, new pests and other threats. At this time the opening of new branch offices in order to satisfy local appetites is neither wise nor rational. Editorial Board

Autor u tekstu analizira utjecaj migracijske krize na Europsku uniju kroz sigurnosnu i politološku dimenziju, te recepciju tog diskursa kod političkih elita i građana. Pritom posebno naglašava humanitarnu, ali i sigurnosnu dimenziju percepcije imigranata, izbjeglica i tražitelja azila kao nekih novih "umjetnih" manjina u Europskoj uniji. S druge strane, takvi procesi sve se više izražavaju kao prijetnja sigurnosti oličena u povećanju ksenofobije i razisma, dok pojedine političke elite u Uniji imigrante percipiraju kroz prizmu "antigrađana". Nadalje, u tekstu se analizira proces sekuritizacije identiteta izbjeglica, koji se kroz govorni akt u pojedinim zemljama članicama EU karakteriziraju kao prvenstveno sigurnosna ugroza, što za posljedicu ima povećanje nasilja nad manjinama i negativno se reflektira na unutarnju koheziju Europske unije te njezinu sposobnost da upravlja migracijskom krizom. Na kraju, polazeći od određenih teorijskih i empirijskih postavki, autor želi ponuditi sveobuhvatan pregled migracijske krize na europskom tlu u cilju smanjenja negativne reverzibilnosti na ostvarivanje prava manjina u Europskoj uniji. ; In this article author is analyzing influence of migration crisis on the European Union through security and political dimension, and reception of these discourses among political elite and citizens. Author's special attention is on humanitarian, but also on security dimension of perception of immigrants, refugees and asylum seekers as "new" artificial minorities in the European Union. On other hand, such processes are increasingly being portrayed as a security threat, embodied in the increase of xenophobia and racism, whereby some political elites in the EU perceive immigrants as "anti-citizens". Author also analyzes the securitization of refugees' identity, which is being presented (through the speech acts) as the security threat in some EU member states. The consequence of such developments is the increase of violence against minorities and the negative impact on the inner cohesion within the EU, as well as its capacities to manage the migration crisis. Finally, starting from theoretical and empirical assumptions, the author offers a comprehensive review of the European migration crisis in order to reduce the negative reversibility on achieving minority rights in the EU.

U ovome broju časopisa Etnološka tribina objavljujemo temat koji problematizira turizam – njegove aktere, politike i procese – kako one koji oblikuju i usmjeravaju turizam tako i one koje turizam stvara i pokreće. Radovi u tematu bave se različitim vizijama i strategijama turističkog razvoja (Antonio Miguel Nogués-Pedregal, Raúl Travé-Molero i Daniel Carmona-Zubiri); primjenom načela stvaranja doživljaja u suvremenim muzejskim postavima (Daniela Angelina Jelinčić i Matea Senkić); vezom tradicijske prehrane, okusa i nostalgije u istarskim agroturizmima (Tanja Kocković Zaborski); oblikovanjem memorijalnih mjesta bitki na Soči u Prvom svjetskom ratu i posjetima tim lokalitetima u međuratnom razdoblju (Petra Kavrečič); okolišnim, društvenim i političko-ekonomskim procesima koji utječu na baštinu i turizam na Zlarinu i u Trenti (Peter Simonič); životom Danice Brössler u Dubrovniku kao primjerom turističkih aktivnosti pojedinaca (Tihana Petrović Leš). ; The thematic section of this year's issue of Etnološka tribina problematises tourism and its actors, politics and processes – both those which shape and direct tourism, and those which are created and sparked by tourism. The articles deal with different visions and strategies of tourist development (Antonio Miguel Nogués-Pedregal, Raúl Travé-Molero and Daniel Carmona-Zubiri); the application of the principles of experience creation in contemporary museum displays (Daniela Angelina Jelinčić and Matea Senkić); the relationships between traditional food, tastes and nostalgia in Istrian agrotourism (Tanja Kocković Zaborski); the construction of the memorial sites of the Soča front in WWI and visits to those sites in the interwar period (Petra Kavrečič); environmental, social and political-economic processes which influence heritage and tourism on Zlarin Island and in the Trenta Valley (Peter Simonič); and the life of Danica Brössler in Dubrovnik as an example of an individual's tourist activities (Tihana Petrović Leš).