U tekstu se analiziraju prepreke i nove mogućnosti za sudioničko upravljanje u centrima za kulturu i ustanovama za obrazovanje odraslih u vrijeme epidemije COVID-19. Opisuje se važnost socijalne participacije i sudioničkog upravljanja u organizacijama za obrazovanje odraslih, važnost suradnje ustanova i udruga. Središnji dio analize bavi se provedbom koprodukcije tj. zajedničkog rada građana, udruga i ustanova u pripremi i provedbi programa. Ova analiza se temelji na podacima iz provedbe projekta u osam organizacija iz različitih dijelova Hrvatske u vrijeme epidemije COVID-19. ; The text analyzes barriers and new opportunities for participatory governance in cultural centers and adult education institutions during the COVID-19 epidemic. It describes the importance of social participation and participatory governance in adult education organizations, the importance of cooperation between institutions and associations. The central part of the analysis deals with the implementation of co-production, ie the joint work of citizens, associations and institutions in the preparation and implementation of the program. This analysis is based on data from the project implementation in eight organizations from different parts of Croatia at the time of the COVID epidemic 19.
Neprofitne organizacije imaju značajnu ulogu u društvu jer djeluju ondje i u onom trenutku gdje država i tržište ne mogu ispuniti društvene potrebe. One potiču rast i razvoj društva te nastoje zadovoljiti interese i pojedinaca i javnosti bez namjere ostvarivanja profita. Upravo zato što imaju tako važnu ulogu u društvu javlja se interes za analizom njihove financijske održivosti koju ovaj rad pruža kroz analizu financijskih izvještaja istih s osvrtom na samo računovodstvo financiranja. Predmet analize su dvije neprofitne organizacije, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Udruga SOS Dječje selo Hrvatska. Na temelju financijskih izvještaja navedenih organizacija provodi se vertikalna i horizontalna analiza, izračunavaju odabrani pokazatelji neprofitnih organizacija, a potom se pomoću dobivenih rezultata iznosi zaključak o održivosti financiranja istih. Postavlja se pitanje jesu li prihodi ostvareni iz vlastitih izvora gore navedenih organizacija dostatni za njihovu financijsku održivost, ulažu li prikupljena sredstva na odgovarajući način, te koliko koristi svojim djelovanjem uistinu donose društvenoj zajednici. Rad daje teorijski uvod u pojmovno određenje, vrste, obilježja i specifičnosti neprofitnih organizacija, te regulatorni okvir unutar kojeg posluju, uz detaljnu razradu obilježja računovodstva, te načela sustava financijskog poslovanja. Ključan dio odnosi se na analizu računovodstva financiranja dviju odabranih organizacija, gdje se kroz temeljnu horizontalnu i vertikalnu analizu računa prihoda i rashoda, kao i bilance dolazi do ocjene održivosti financiranja promatranih organizacija koristeći se dodatno odabranim pokazateljima. Potvrđuje se glavna hipoteza rada, a to je da prihodi ostvareni iz vlastitih izvora odabranih analiziranih neprofitnih organizacija nisu dostatni za financijsku održivost istih. ; Non-profit organizations play a significant role in society because they operate at a time when the state and the market cannot meet all social needs. They stimulate the growth and development of society and seek to satisfy the interests of both individuals and the public without the intention of making a profit. There is an interest in analyzing non-profit organizations financial sustainability, which this paper provides through analyzing their financial statements with a focus on accounting itself, because they play such an important role in society. The subject of the analysis are two non-profit organizations, the Association for Nature, Environment and Sustainable Development "Sunce" and the Association SOS "Dječje selo" Croatia. Based on the financial statements of the aforementioned organizations, a vertical and horizontal analysis is carried out, the selected indicators of non-profit organizations are calculated, and then, based on the obtained results, a conclusion is reached on the sustainability of their financing. The question arises as to whether the revenues generated from the own sources of the above mentioned organizations are sufficient for their financial sustainability, whether they raise the funds appropriately, and how much benefit they actually bring to the community. The paper provides a theoretical introduction to the conceptual framework, types, characteristics and specificities of non-profit organizations, as well as the regulatory framework within which they operate, detailing the characteristics of accounting and the principles of the financial management system. A key part relates to the analysis of the accounting of financing of these two selected organizations, where through a basic horizontal and vertical analysis of the Revenues and expenditure statement, as well as the Balance sheet, the sustainability of the financing of the observed organizations is assessed using additionally selected indicators. The main hypothesis of this paper is confirmed, namely, that the revenues generated from the own sources of the selected analyzed non-profit organizations are not sufficient for their financial viability.
Neprofitne organizacije obuhvaćaju sve udruge, zaklade, ustanove, sindikate i sve ostale pravne osobe čije se djelovanje ne temelji na ostvarenju profita za osnivače istih već u svrhu zadovoljenja potreba društva koje nisu mogle biti ostvarene od strane države ili privatnog sektora. Radi transparentnijeg djelovanja, ovaj sektor svoje djelovanje uređuje sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine 121/14) te ostalim zakonskim i ostalim pravnim aktima koji se temelje na spomenuti Zakon a koji uređuju pitanja svakog od oblika neprofitnih organizacija. Odredbe se tiču pravilnog osnivanja svakog oblika neprofitnih organizacija, upisa u matične registre i sam Registar neprofitnih organizacija, pravila računovodstvenog praćenja poslovnih podataka, postupka sastavljanja i objave financijskih izvještaja te postupak provođenja nadzora nad radom svake pojedine neprofitne organizacije. ; Non profit organizations include all associations, foundations, institutions, syndicates and all other legal entities whose activities are not based on the realization of profits for the founders of the same but for the purpose of satisfying the needs of society that could not be realized by the state or private sector In order to transparent operations, the sector regulates their activities in accordance with the Law of the financial operations and accounting of nonprofit organizations, and other laws and other legal acts which are based on the Law and regulating questions of each of the forms of nonprofit organizations. The provisions concerning the proper establishment of any form nonprofit organization, registered in the main register and the Register of nonprofit organizations, the rules of accounting of business data, the process of preparation and publication of financial statements and the procedure of exercising supervision over the work of each nonprofit organizations.
Neprofitne organizacije obuhvaćaju sve udruge, zaklade, ustanove, sindikate i sve ostale pravne osobe čije se djelovanje ne temelji na ostvarenju profita za osnivače istih već u svrhu zadovoljenja potreba društva koje nisu mogle biti ostvarene od strane države ili privatnog sektora. Radi transparentnijeg djelovanja, ovaj sektor svoje djelovanje uređuje sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine 121/14) te ostalim zakonskim i ostalim pravnim aktima koji se temelje na spomenuti Zakon a koji uređuju pitanja svakog od oblika neprofitnih organizacija. Odredbe se tiču pravilnog osnivanja svakog oblika neprofitnih organizacija, upisa u matične registre i sam Registar neprofitnih organizacija, pravila računovodstvenog praćenja poslovnih podataka, postupka sastavljanja i objave financijskih izvještaja te postupak provođenja nadzora nad radom svake pojedine neprofitne organizacije. ; Non profit organizations include all associations, foundations, institutions, syndicates and all other legal entities whose activities are not based on the realization of profits for the founders of the same but for the purpose of satisfying the needs of society that could not be realized by the state or private sector In order to transparent operations, the sector regulates their activities in accordance with the Law of the financial operations and accounting of nonprofit organizations, and other laws and other legal acts which are based on the Law and regulating questions of each of the forms of nonprofit organizations. The provisions concerning the proper establishment of any form nonprofit organization, registered in the main register and the Register of nonprofit organizations, the rules of accounting of business data, the process of preparation and publication of financial statements and the procedure of exercising supervision over the work of each nonprofit organizations.
Kreativna i kulturna industrija jedna je od rastućih industrija današnjice koja, prema Florida i Tinagli (2004), doprinosi ekonomskom razvoju. Prepoznata je važnost kulturne i kreativne industrije od strane Europske unije s obzirom na povećanje vrijednosti sredstava namijenjenih financiranju ovog sektora u sljedećem programskom razdoblju. Svrha rada je odrediti potencijalne prepreke u financiranju udruga koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije u pribavljanju financijskih sredstava. Također, kroz analizu provedenog polustrukturiranog intervjua s predstavnicima tri udruge koje posluju na području grada Osijeka, ispituju se stavovi o preprekama u pribavljanju financijskih sredstava iz europskih fondova te uspješnosti poslovanja neprofitnih organizacija na regionalnoj razini. Neprofitne organizacije koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije, u ovom slučaju udruge kao najbrojnije neprofitne organizacije, još uvijek ovise o državnoj i lokalnoj samoupravi za financiranje projekata te se u praksi, po mišljenju ispitanika, nedovoljno koriste sredstva Europske unije. Također, prema ovom ali i istraživanju drugih autora utvrđeno je da su neprofitne organizacije registrirane u gradu Zagrebu uspješnije u odnosu na druge regije Republike Hrvatske po rezultatima poslovanja i korištenju financijskih sredstava iz Europske unije. Pritom je naglašena važnost korištenja fondova i programa Europske unije za provedbu složenijih i većih projekata te cjelokupan razvoj neprofitnih organizacija u kulturi i kreativnim industrijama. ; The creative and cultural industries are one of the growing industries of today that, according to Florida and Tinagli (2004), contribute to economic development. The importance of the cultural and creative industry has been recognized by the European Union with regard to the increase in the value of funds intended for financing this sector in the next programming period. The purpose of this paper is to identify potential barriers of associations operating within the cultural and ...
Kreativna i kulturna industrija jedna je od rastućih industrija današnjice koja, prema Florida i Tinagli (2004), doprinosi ekonomskom razvoju. Prepoznata je važnost kulturne i kreativne industrije od strane Europske unije s obzirom na povećanje vrijednosti sredstava namijenjenih financiranju ovog sektora u sljedećem programskom razdoblju. Svrha rada je odrediti potencijalne prepreke u financiranju udruga koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije u pribavljanju financijskih sredstava. Također, kroz analizu provedenog polustrukturiranog intervjua s predstavnicima tri udruge koje posluju na području grada Osijeka, ispituju se stavovi o preprekama u pribavljanju financijskih sredstava iz europskih fondova te uspješnosti poslovanja neprofitnih organizacija na regionalnoj razini. Neprofitne organizacije koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije, u ovom slučaju udruge kao najbrojnije neprofitne organizacije, još uvijek ovise o državnoj i lokalnoj samoupravi za financiranje projekata te se u praksi, po mišljenju ispitanika, nedovoljno koriste sredstva Europske unije. Također, prema ovom ali i istraživanju drugih autora utvrđeno je da su neprofitne organizacije registrirane u gradu Zagrebu uspješnije u odnosu na druge regije Republike Hrvatske po rezultatima poslovanja i korištenju financijskih sredstava iz Europske unije. Pritom je naglašena važnost korištenja fondova i programa Europske unije za provedbu složenijih i većih projekata te cjelokupan razvoj neprofitnih organizacija u kulturi i kreativnim industrijama. ; The creative and cultural industries are one of the growing industries of today that, according to Florida and Tinagli (2004), contribute to economic development. The importance of the cultural and creative industry has been recognized by the European Union with regard to the increase in the value of funds intended for financing this sector in the next programming period. The purpose of this paper is to identify potential barriers of associations operating within the cultural and ...
Govoriti o odgoju i obrazovanju znači promatrati ih u kontekstu društva a njihove promjene u kontekstu društvenih promjena. Pod društvenim kontekstom podrazumijevamo obilježja društva kao što su: socijalna struktura društva (sistema), brzina društvenih promjena, raspolaganja društvenom moći, sustav vrijednosti, modernizacija škole, globalni društveni kontekst itd. i njihov utjecaj na obrazovne promjene. Odnos društva i obrazovanja nije politički problem, iako se tako prezentira kao pitanje obrazovnih reformi, nego je u biti sociokulturni problem kao problem razvoja društva. To znači da se ciljevi promjena u obrazovanju definiraju u kontekstu ciljeva društva. Za promjene u obrazovanju važno je utvrditi društvena očekivanja utjecaja obrazovanja na društvo kao i na mlade. U predmodernim društvima glavni cilj odgoja i obrazovanja bio je uklapanje mlade populacije u društvo i prilagođavanje društvu. Dakle, kulturna reprodukcija samoga društva. Kao društva s niskim i sporim stupnjem promjena imala su i niske (skromne) zahtjeve za promjenama (reformiranjem obrazovanja). Moderno društvo, pogotovo ono na današnjem stupnju razvoja, proživljava brze promjene i zahtijeva obrazovanja koje će više ubrzati društvene promjene, poglavito one koje omogućavaju brži razvoj u društvu i društva u cjelini te osposobiti generacije za aktivnu ulogu u društvu. Ako društvo shvaćamo kao stalnu promjenu socijalnih odnosa i struktura, onda su i obrazovne promjene (reforme) permanentno društvena potreba. U prilogu se govori o nekim obilježjima i promjenama društva te utjecaju na obilježja obrazovanja, ali i na kulturne promjene. ; Education may not be analyzed without studying the social context; similarly, educational reform may not be examined without a better understanding of the context of social changes. Social context is defined as a set of social characteristics, such as: key social changes and the speed thereof; value systems within a society; impact of society as a system on education as one of its subsystems. The relationship between society and education is not a political one, even though it is often portrayed as such, especially when the emphasis is placed on the issue of educational reform. It is rather a socio-cultural problem, connected to the issues surrounding social development. Therefore, the goals of educational reform must be defined within the wider context of social goals. In order to conduct changes in education, it is important to define what the society expects from education. In premodern societies, the main goal of upbringing and education was to socialize young people into the wider society. In other words: social reproduction. Being of a low and slow level of change, they had a low-level demand for educational reforms as well. Modern societies, and especially highly developed contemporary ones, undergo fast changes and demand education that will accelerate social changes and enable a more rapid development within certain areas of the society, as well as the society as a whole. If society is understood as a place of constant change in social relations and structures, then educational changes (reforms) ought to be considered a permanent and crucial aspect thereof. We will further discuss several social characteristics and changes, as well as the impact of those changes on both education and culture.
U ovom radu razmatraju se neprofitne organizacije i volonteri u neprofitnim organizacijama. Neprofitne organizacije mogu se definirati kao organizacije koje služe ostvarivanju nekog određenog javnog interesa, ali im osnovna svrha postojanja nije ostvarivanje profita. Neprofitne organizacije ne bi mogle uspješno poslovati bez pomoći volontera. Volonteri su pomagači, ali i pokretači i nositelji pozitivnih promjena te graditelji odgovornih, aktivnih i humanih zajednica. Volontiranjem osoba razvija osobne, socijalne, organizacijske i profesionalne kompetencije koje joj osiguravaju bolje i lakše snalaženje u raznim poslovima i svakodnevnom životu. Cilj ovog rada je pobliže objasniti ulogu volontera u neprofitnim organizacijama, koliko su oni važni u organizaciji te kako se neprofitna organizacija odnosi prema njima. U današnje vrijeme sve se više cijeni volonterski rad. Volontiranje u nekoj neprofitnoj organizaciji za volontera donosi mnoge koristi. Osoba koja je volontirala u nekoj neprofitnoj organizaciji lakše može doći do željenog posla jer danas velik broj poslodavaca vrednuje volonterski rad. ; This paper examines nonprofit organizations and volunteers in nonprofit organizations. Nonprofit organizations can be defined as organizations that serve the pursuit of a particular public interest, but their primary purpose is not making a profit. Nonprofits would not be able to operate successfully without the help of volunteers. Volunteers are helpers, but they are also drivers of positive change and builders of responsible, active and humane communities. By volunteering, a person develops personal, social, organizational and professional competences that guarantee better and easier access to various jobs and daily life. The aim of this paper is to further explain the role of volunteers in nonprofit organizations, their importance in the organization and how the nonprofit relates to them. Nowadays, volunteer work is increasingly appreciated. Volunteering at a non-profit organization brings many benefits. A person who has volunteered at a non-profit organization can easily get the job they want because today, a large number of employers value volunteer work.
U ovom radu razmatraju se neprofitne organizacije i volonteri u neprofitnim organizacijama. Neprofitne organizacije mogu se definirati kao organizacije koje služe ostvarivanju nekog određenog javnog interesa, ali im osnovna svrha postojanja nije ostvarivanje profita. Neprofitne organizacije ne bi mogle uspješno poslovati bez pomoći volontera. Volonteri su pomagači, ali i pokretači i nositelji pozitivnih promjena te graditelji odgovornih, aktivnih i humanih zajednica. Volontiranjem osoba razvija osobne, socijalne, organizacijske i profesionalne kompetencije koje joj osiguravaju bolje i lakše snalaženje u raznim poslovima i svakodnevnom životu. Cilj ovog rada je pobliže objasniti ulogu volontera u neprofitnim organizacijama, koliko su oni važni u organizaciji te kako se neprofitna organizacija odnosi prema njima. U današnje vrijeme sve se više cijeni volonterski rad. Volontiranje u nekoj neprofitnoj organizaciji za volontera donosi mnoge koristi. Osoba koja je volontirala u nekoj neprofitnoj organizaciji lakše može doći do željenog posla jer danas velik broj poslodavaca vrednuje volonterski rad. ; This paper examines nonprofit organizations and volunteers in nonprofit organizations. Nonprofit organizations can be defined as organizations that serve the pursuit of a particular public interest, but their primary purpose is not making a profit. Nonprofits would not be able to operate successfully without the help of volunteers. Volunteers are helpers, but they are also drivers of positive change and builders of responsible, active and humane communities. By volunteering, a person develops personal, social, organizational and professional competences that guarantee better and easier access to various jobs and daily life. The aim of this paper is to further explain the role of volunteers in nonprofit organizations, their importance in the organization and how the nonprofit relates to them. Nowadays, volunteer work is increasingly appreciated. Volunteering at a non-profit organization brings many benefits. A person who ...
Neprofitne organizacije imaju značajnu ulogu u društvu jer djeluju ondje i u onom trenutku gdje država i tržište ne mogu ispuniti društvene potrebe. One potiču rast i razvoj društva te nastoje zadovoljiti interese i pojedinaca i javnosti bez namjere ostvarivanja profita. Upravo zato što imaju tako važnu ulogu u društvu javlja se interes za analizom njihove financijske održivosti koju ovaj rad pruža kroz analizu financijskih izvještaja istih s osvrtom na samo računovodstvo financiranja. Predmet analize su dvije neprofitne organizacije, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Udruga SOS Dječje selo Hrvatska. Na temelju financijskih izvještaja navedenih organizacija provodi se vertikalna i horizontalna analiza, izračunavaju odabrani pokazatelji neprofitnih organizacija, a potom se pomoću dobivenih rezultata iznosi zaključak o održivosti financiranja istih. Postavlja se pitanje jesu li prihodi ostvareni iz vlastitih izvora gore navedenih organizacija dostatni za njihovu financijsku održivost, ulažu li prikupljena sredstva na odgovarajući način, te koliko koristi svojim djelovanjem uistinu donose društvenoj zajednici. Rad daje teorijski uvod u pojmovno određenje, vrste, obilježja i specifičnosti neprofitnih organizacija, te regulatorni okvir unutar kojeg posluju, uz detaljnu razradu obilježja računovodstva, te načela sustava financijskog poslovanja. Ključan dio odnosi se na analizu računovodstva financiranja dviju odabranih organizacija, gdje se kroz temeljnu horizontalnu i vertikalnu analizu računa prihoda i rashoda, kao i bilance dolazi do ocjene održivosti financiranja promatranih organizacija koristeći se dodatno odabranim pokazateljima. Potvrđuje se glavna hipoteza rada, a to je da prihodi ostvareni iz vlastitih izvora odabranih analiziranih neprofitnih organizacija nisu dostatni za financijsku održivost istih. ; Non-profit organizations play a significant role in society because they operate at a time when the state and the market cannot meet all social needs. They stimulate the growth and ...
Neprofitne organizacije poput Hrvatskog Crvenog križa usmjerene su rješavanju problema, ostvarivanju ciljeva organizacije i unaprjeđenju kvalitete života. Njihov cilj nije ostvarivanje vlastitog profita ili dobiti. Najčešći izvori financiranja su sredstva iz državnog proračuna, putem članarina i donacija. Neprofitne organizacije obvezne su prezentirati svoje financijske izvještaje te u financijskim izvještajima iskazivati svoje prihode i rashode, izvore vlasništva, imovinu i obveze. Cilj ovog rada je na temelju analize financijskih izvještaja te izračuna izabranih financijskih pokazatelja dobiti pregled poslovanja neprofitne organizacije Gradskog društva Crvenog križa Virovitica. Horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvještaja omogućit će dobivanje informacija koje su relevantne za upravljanje, a izračunavanjem financijskih pokazatelja za promatrane godine dodatno će se definirati financijski okvir poslovanja. Na kraju su doneseni zaključci vezani za poslovanje neprofitne organizacije Gradskog društva Crvenog križa Virovitica. Iako nisu profitno orijentirane, neprofitne organizacije su važan pokretač promicanja javnog interesa, odnosno općeg dobra, bitan su čimbenik za društvo, iako je njihova uloga ponekad marginalizirana. ; Non-profit organizations like the Croatian Red Cross focus on achieving their own goals, solving problems and improving people's quality of life. It is not their goal to make a profit. They are financed from the state budget, through membership fees and donations. Non-profit organizations are required to disclose their assets, liabilities and sources of ownership, as well as their income and expenses. The aim of this paper is to gain insight into the operations of the City Society of the Red Cross Virovitica based on the analysis of financial statements and the calculation of selected financial indicators. Horizontal and vertical analysis of financial statements will enable obtaining information that is relevant for management, and the calculation of financial indicators for the observed years will further define the financial framework of operations. In the end, conclusions will be made regarding the business of the City Society of the Red Cross Virovitica. Non-profit organizations, despite not being profit-oriented, are a significant driver of promoting the public interest or the common good, as well as an important factor in society, even if their role is sometimes marginalized.
Autori problematiziraju tri različite filozofijske ideje o čovjeku kojima odgovaraju tri različita odgojna modela. Prvi model je model radikalnog individualizma koji ne priznaje nikakvu vrijednost drugog bića (F. Nietzsche). Takvo biće nužno odgaja sebe samoga. Drugi model je model različitih figura prijatelja i neprijatelja (J. Derrida). Ovome modelu odgovara odgoj u funkciji javne ili politički posredovane stvarnosti. Konačno, treći model je model antropologije vrijednosti (P. Vuk-Pavlović). Autori pokazuju kako upravo u ovom potonjem modelu do izražajadolazi komplementarnost antropološkog i odgojnog područja. Njime se izbjegavaju napetosti između ideje individualizma i kolektivizma, osobnog i socijalnog, prijateljskog i neprijateljskog, a čovjeka se promatra kao primatelja i davatelja vrijednosti. ; The authors deal with three different philosophic ideas about the human being and three different models of education. The first model is the model of radical individualism which does not recognize any value of other human being (F. Nietzsche). That being educates himself/herself necessarily. The second model is a model of different figures of a friend and an enemy (J. Derrida). The education in the function of the publicly or politically mediated reality corresponds to this model. At last, the third model is the model of the anthropology of values (P. Vuk Pavlović). The authors show that in this last model we can see the mixture of the anthropological and educational area. With this model we can avoid the tensions between the idea of individualism and collectivism, personal and social, friendly and hostile, and a human being is observed as the receiver and the giver of values.
Obrazovna inkluzija je tema koja je relevantna za pedagogijski i društveni kontekst, a posebice za suvremene odgojno-obrazovne reforme. Uključivanje ili inkluzija je zahtjev koji je koncepcijski nazvan odgoj i obrazovanje za sve. U širem smislu riječi, obrazovna inkluzija se odnosi na uključivanje djece i odraslih koji su zbog psihofizičkih, socijalnih, kulturnih, odgojno-obrazovnih mogućnosti, etničkih i drugih razlika podložni socijalnoj isključenosti, izloženi socijalnoj marginalizaciji, a time obespravljeni i ranjivi. U užem smislu riječi, inkluzija je zahtjev kojim senaglašava da je svako dijete ma pravo na obrazovanje u skladu s svojim mogućnostima. U okviru Deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine se proklamira i postavlja uvjet za ostvarenje temeljnog prava čovjeka, a to je prava na besplatno osnovno obrazovanje za svu djecu. Zemlje Europe i svijeta naglašavaju važnost inkluzije u obrazovanju na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava kroz nacionalne kurikulume i druge dokumente obrazovne politike. Obrazovna inkluzija je zahtjev koji proširuje i produbljuje odgojni model integracije djece s teškoćama u razvoju u redovno školovanje. ; Inclusive education is a relevant theme in the pedagogical and social context. It has a special meaning towards the new educational reforms. Inclusion is a demand that is conceptually known as education for all. In broader meaning, educational inclusion relates to the inclusion of the children and the adults who were socially excluded and exposed to social marginalization due to psychophysical, social, cultural, educational, ethnical and other differences by which they were deprived of their rights. In the narrow sense inclusion is a demand which emphasizes that every child is ready to train in accordance with the possibilities in the school as the education institution.The Declaration of Human Rights Act of 1948 defines the right on education as a fundamental human right of every child and every adult. Inclusive education with the meaning that everybody is involved in education is clearly defined and determined in The Salamanca Statement and Framework for Action in 1994 that promotes the right of every child that regardless of his/her physical, intellectual, emotional, social, linguistic or other conditions should be involved inthe regular schools. Educational inclusion with previously mentioned meaning constitutes the demand that broadens and deepens the educational model to integrate children with disabilities into educational system. In consistence with above-mentioned, in this paper, the differences between the integrated education and the inclusive education will be shown. By identifying the significance of inclusion for social development in European countries and in the world, it is its importance and role in educational system that is emphasised.
Pitanje osiguravanja kvalitete u obrazovanju po prvi je puta postavljeno unatrag nekoliko desetljeća. Od tada pa sve do danas nude se raznovrsne definicije ovog pojma, a ovaj rad nastoji pronaći i stvoriti jednu koja će biti sveobuhvatna. Javna politika osiguravanja kvalitete u prostoru visokog obrazovanja temelji se na pet osnovnih strukturalnih elemenata, konkretno, riječ je o osiguravanju kvalitete od strane visokoškolskih institucija, osiguravanju kvalitete od strane agencija i nadležnih tijela, europskim i nacionalnim zakonodavnim okvirima, aktualnim standardima i modelima koji se primjenjuju u svrhu usklađivanja sustava kvalitete te o europskom i nacionalnom kontkstu u koji valja smjestiti osiguravanje KVO. Diplomski rad također opisuje svaki od navedenih elemenata te nastoji prikazati njihove jedinstvene karakteristike. Analiziranje KVO na razini Republike Hrvatske i Europske unije dio je rada koji nudi konkretne podatke i pokazatelje smjera kretanja navedenog fenomena što ga čini izrazito relevantnim i zanimljivim za područje obrazovne politike. Atraktivne teme koje bivaju predmetom rasprave ovog rada jesu društveni kontekst osiguravanja KVO, dionici koji imaju interes za sudjelovanje u postupku osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, važnost i uloga postojanja sustava osiguravanja KVO te njegove prednosti, prikaz svrhe i načina rada nacionalnih i međunarodnih tijela zaduženih za provođenje osiguravanja KVO te preporuke za njezin razvoj i unaprjeđenje. ; The issue of quality assurance in education was posed for the first time a few decades back. From that point in time until today, various definitions of this concept were offered, so this thesis seeks to find and create one integrated definition. Public quality assurance policy in the area of higher education is based on five basic structural elements, i.e. quality assurance by higher education institutions, quality assurance by agencies and competent bodies, European and national legislative frameworks, current standards and models that apply in ...
Pitanje osiguravanja kvalitete u obrazovanju po prvi je puta postavljeno unatrag nekoliko desetljeća. Od tada pa sve do danas nude se raznovrsne definicije ovog pojma, a ovaj rad nastoji pronaći i stvoriti jednu koja će biti sveobuhvatna. Javna politika osiguravanja kvalitete u prostoru visokog obrazovanja temelji se na pet osnovnih strukturalnih elemenata, konkretno, riječ je o osiguravanju kvalitete od strane visokoškolskih institucija, osiguravanju kvalitete od strane agencija i nadležnih tijela, europskim i nacionalnim zakonodavnim okvirima, aktualnim standardima i modelima koji se primjenjuju u svrhu usklađivanja sustava kvalitete te o europskom i nacionalnom kontkstu u koji valja smjestiti osiguravanje KVO. Diplomski rad također opisuje svaki od navedenih elemenata te nastoji prikazati njihove jedinstvene karakteristike. Analiziranje KVO na razini Republike Hrvatske i Europske unije dio je rada koji nudi konkretne podatke i pokazatelje smjera kretanja navedenog fenomena što ga čini izrazito relevantnim i zanimljivim za područje obrazovne politike. Atraktivne teme koje bivaju predmetom rasprave ovog rada jesu društveni kontekst osiguravanja KVO, dionici koji imaju interes za sudjelovanje u postupku osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, važnost i uloga postojanja sustava osiguravanja KVO te njegove prednosti, prikaz svrhe i načina rada nacionalnih i međunarodnih tijela zaduženih za provođenje osiguravanja KVO te preporuke za njezin razvoj i unaprjeđenje. ; The issue of quality assurance in education was posed for the first time a few decades back. From that point in time until today, various definitions of this concept were offered, so this thesis seeks to find and create one integrated definition. Public quality assurance policy in the area of higher education is based on five basic structural elements, i.e. quality assurance by higher education institutions, quality assurance by agencies and competent bodies, European and national legislative frameworks, current standards and models that apply in ...
