Many environmental and natural resource problems, which have been solved in developed countries with the use of appropriate instruments, are becoming increasingly common in developing countries. Due to poverty, the efficiency of conceiving environmental policies and minimizing costs, are inherent issues of these countries. The aim of this paper is to highlight the importance of environmental taxes in developing countries, as environmental taxes are an instrument of environmental policy that convenes with the level of their development. Most countries today pay great attention to environmental taxes. However, in the tax systems of developing countries, their significance is neglected. We analyzed 12 developing countries, which are members of the European Union, with the tendency to point out the benefits they could have from environmental taxes. A regression analysis was applied on the data series for the period 2001-2016. The results of the model show that the growth of tax revenues from ecological taxes implicitly increases the state allocation in the field of environmental protection. ; Mnogi problemi zaštite životne sredine i prirodnih resura, koji su rešeni u razvijenim zemlјama primenom odgovarajućih instrumenata, postaju sve veći u zemlјama u razvoju. Zbog siromaštva, efikasnost koncipiranja ekološke politike i minimiziranje troškova, predstavlјaju inherentna pitanja ovih zemalјa. Cilј ovog rada je da istakne značaj ekoloških poreza u zemlјama u razvoju, shodno tome da ekološki porezi predstavlјaju instrument ekološke politike koji konvenira nivou njihove razvijenosti. Većina zemalјa, danas, veliku pažnju posvećuje ekološkim porezima. Međutim, u poreskim sistemima zemalјa u razvoju, njihov značaj je delastiran. Analizirali smo 12 zemalјa u razvoju, koje su članice Evropske Unije, sa tendencijom da ukažemo na benefite koje bi one mogle imati od ekoloških poreza. Sprovedena je regresiona analiza na seriji podataka za period 2001-2016. godine. Rezultati modela pokazuju da rast poreskih prihoda od ekoloških poreza, implicitno povećava i izdvajanja države u oblasti zaštite životne sredine.
Property tax is a local income, which is applied in all modern tax systems. It is a part of direct taxes with personal income tax and corporate income tax. Property tax has a low level of the abundance, but it is represent one of the most important tax form. Presenting the institutional and legal framework and individual findings on the fiscal importance of the property tax, the aim is to emphasize the great importance of this tax levy in the tax system of the Republic of Serbia, especially under the influence of fiscal decentralization and give recommendations for local government revenue to become more plenteous and more efficient. Taxpayers' respect for the legislation, greater coverage of taxpayers and objects of taxation are just some of the ways that will contribute to the improvement of property taxation in Republic of Serbia. ; Porez na imovinu je lokalni prihod koji se primenjuje u svim savremenim poreskim sistemima. Pripada grupi direktnih poreza zajedno sa porezom na dohodak građana i porezom na dobit preduzeća. On se karakteriše niskom izdašnošću, ali bez obzira na to, predstavlјa jedan od najznačajnijih poreskih oblika. Prikazom institucionalnog i pravnog okvira i pojedinih nalaza o fiskalnom značaju poreza na imovinu, cilј ovog rada je ukazati na veliki značaj ovog fiskaliteta u poreskom sistemu Republike Srbije, naročito pod uticajem fiskalne decentralizacije. Takođe, neophodno je dati preporuke za povećanje izdašnosti i efikasnosti ovog poreza. Poštovanje zakonske regulative od strane poreskih obveznika, veći obuhvat poreskih obveznika i predmeta oporezivanja samo su neki od načina koji će doprineti unapređenju oporezivanja imovine u Republici Srbiji.
Tax analysis and forecasting of revenues are of paramount importance to ensure fiscal policy's viability and sustainability. However, the measures taken to contain the spread of the recent pandemic pose an unprecedented challenge to established models and approaches. This paper proposes a model to forecast tax revenues in Bulgaria for the fiscal years 2020–2022 built in accordance with the International Monetary Fund's recommendations on a dataset covering the period between 1995 and 2019. The study further discusses the actual trustworthiness of official Bulgarian forecasts, contrasting those figures with the model previously estimated. This study's quantitative results both confirm the pandemic's assumed negative impact on tax revenues and prove that econometrics can be tweaked to produce consistent revenue forecasts even in the relatively-unexplored case of Bulgaria offering new insights to policymakers and advocates. ; Porezna analiza i predviđanje prihoda je od izuzetne (najveće) važnosti kako bi se osigurala održivost fiskalne politike. Međutim, mjere poduzete za suzbijanje širenja nedavne pandemije predstavljaju neviđeni izazov za ustaljene modele i pristupe. Ovaj rad predlaže model za predviđanje poreznih prihoda u Bugarskoj za fiskalne godine 2020-2022. izrađen u skladu s preporukama Međunarodnog monetarnog fonda o skupu podataka koji pokriva razdoblje između 1995. i 2019. Studija dalje razmazra stvarnu pouzdanost službenih bugarskih prognoza, suprotstavljajući te brojke odgovarajućim procijenjenim modelima. Kvantitativni rezultati ove studije potvrđuju pretpostavljeni negativni uticaj pandemije na porezne prihode i dokazuju da se statistika može prilagoditi kako bi se proizvele dosljedne prognoze prihoda čak i u relativno neistraženom slučaju Bugarske koja nudi nove uvide kreatorima politike i zagovornicima.
The policy led by a large number of developing countries, with the aim of increasing indirect taxes, has opened the issue of Value Added Tax (VAT) efficiency. Reforms of tax systems of developing countries generally involve an increase in standard rates in order to increase VAT, which is the main source of public revenues. In such a way, developing countries determine the VAT efficiency and the amount of revenue that could be collected by indirect taxation. The article sums up works of different scientists, dealing with the impact of determinants on VAT efficiency. The subject of this paper is an analysis of the factors that influence the C efficiency ratio. The main objective of the paper is to analize the impact of the change in the standard rate on the ratio. Theoretical analyses of standard rates and other factors that have reflections on the VAT collection efficiency explicitly prove that there are different ways to improve the efficiency of VAT collection, and exclude an increase in the standard rate. An increase in the standard rate provides a balance of negative effects, which can be blurred by recorded tax revenues. We focused on the countries of the European Union: Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Greece, Croatia, Latvia, Hungary, Poland, Romania, Slovakia, Slovenia, Lithuania during the 2000-2016 period. These countries experienced significant changes in government during economic transformation, and where VAT is the main source of public revenues. The last section analize an increse in VAT rate and C efficiency ratio in Serbia and conteins conclusions. The paper indicates the imperfection of inadequately defined VAT rates on economic growth and development in analized countries. Based on analyses we can conclude that the increase in the standard rate have negative reflections on the VAT efficiency, and that it was one of the factors of the continuous decline in C-efficiency. ; Politika koju vodi veliki broj zemalјa u razvoju, u cilјu povećanja indirektnih poreza, otvorila je pitanje efikasnosti poreza na dodatu vrednost (PDV). Reforme poreskih sistema zemalјa u razvoju generalno uklјučuju povećanje standardnih stopa kako bi se povećao PDV, koji je glavni izvor javnih prihoda. Na taj način zemlјe u razvoju određuju efikasnost PDV-a i iznos prihoda koji se mogu prikupiti indirektnim oporezivanjem. Članak subsumira naučne radove koji se bave uticajem determinanti na efikasnost PDV-a. Predmet ovog rada je analiza faktora koji utiču na racio C efikasnosti. Glavni cilј rada je da analizira uticaj promene standardne stope na racio. Teorijska analiza standardnih stopa i drugih faktora koji utiču na efikasnost naplate PDV-a eksplicitno dokazuje da postoje različiti načini za pobolјšanje efikasnosti naplate PDV-a i isklјučuje povećanje standardne stope. Povećanje standardne stope obezbeđuje bilans negativnih efekata, koji se mogu zamagliti evidentiranim poreskim prihodima. Fokusirali smo se na zemlјe Evropske unije: Bugarsku, Češku, Estoniju, Grčku, Hrvatsku, Letoniju, Mađarsku, Polјsku, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju i Litvaniju tokom perioda 2000-2016. Ove zemlјe su doživele značajne promene u vladi tokom ekonomske transformacije, i njima je PDV glavni izvor javnih prihoda. U poslednjoj sekciji analizira se porast stope PDV-a i koeficijenta C efikasnosti u Srbiji i daju se zaklјučci o tome. U radu se ukazuje na nesavršenost neadekvatno definisanih stopa PDV-a na ekonomski rast i razvoj u analiziranim zemlјama. Na osnovu analiza možemo zaklјučiti da povećanje standardne stope ima negativne refleksije na efikasnost PDV-a, te da je to bio jedan od faktora kontinuiranog pada C-efikasnosti.
Centralna hipoteza koja se kroz ovaj rad analizirala jeste da li municipalne obveznice mogu biti instrument lokalnog ekonomskog razvoja. Ovo pitanje je od velikog značaja imajući u vidu da u procesu pridruživanja Srbije Evropskoj Uniji, lokalna samouprava će imati puno obaveza u svojoj nadležnosti, a vrednost projekata koje bi lokalne samouprave na putu ka Evropskoj Uniji trebale da finansiraju (samostalno ili u saradnji sa donatorima, centralnim nivoom vlasti, privatnim sektorom.) se procenjuje na između 3 i 5 milijardi evra. Dosadašnji pristup finansiranju investicionih projekata svakako neće biti dovoljan da se izađe u susret gore pomenutim zahtevima, pa je i glavna tema ovog rada šta lokalne samouprave treba da učine da bi kvalitativno unapredile proces finansiranja investicionih projekata u njihovoj nadležnosti. Sa nekih 15% budžetske potrošnje na lokalnom nivou, Srbija spada u red srednje decentralizovanih zemalja (prosek za OECD članice je 21%), ali po drugom pokazatelju, broju zaposlenih na lokalnom nivou, Srbija spada u grupu izrazito centralizovanih zemalja sveta (16% državne administracije je zaposleno na lokalnom nivou, a 84% na centralnom nivou). Uvođenjem programske klasifikacije budžeta kao obaveznog dela odluke o budžetu za 2015. godinu, stvorili su se uslovi za povećanje transparentnosti rada lokalne samouprave u Srbiji, a samim tim i za povećanje njenih nadležnosti i njene samostalnosti. Za bolju i efikasniju lokalnu vlast direktan izbor gradonačelnika (predsednika opštine) čini se kao dobro rešenje. Ovaj model lokalne vlasti se uspešno primenjuje i u razvijenim zemljama sveta i u zemljama u regionu, a i Srbija ga je imala u periodu od 2002. do 2007. godine. Srbija spada u red relativno samostalnih lokalnih samouprava koje samostalno ubiraju oko 30% svojih prihoda (izvorni prihodi), dok ustupljeni prihodi čine još oko 50% njihovih budžeta. Kako bi se napravili dalji koraci u jačanju samostalnosti lokalne samouprave u Srbiji, neki prihodi bi mogli da iz kategorije ustupljenih pređu u kategoriju izvornih prihoda (porez na prenos apsolutnih prava i porez na nasleđe i poklon, kao i porez na dohodak građana), ili da iz kategorije prihoda centralne vlasti pređu u nadležnost lokalne samouprave (porez na dobit preduzeća). Efikasnost lokalne samouprave u procesu planiranja i izvršenja budžeta i investicija ima dosta prostora za unapređenje, a slična situacija je i sa zaduživanjem. ; The central hypothesis that the author in this paper tried to confirm is whether municipal bonds can be an instrument for local economic development. This issue is of great importance given the fact that the process of joining the Serbia to European Union, the local governments will have a lot of obligations under their jurisdiction, and the value of projects that local governments should finance (independently or in cooperation with donors, central level of government, the private sector .) on the path towards the European Union is estimated on 3 to 5 billion euros. The current approach to financing investment projects will certainly not be sufficient to meet the above mentioned requirements and the main theme of this paper is what local governments should do to qualitatively improve the process of financing investment projects in their jurisdiction. With around 15% of budget spending at the local level, Serbia is categorized as middle decentralized country (the average for OECD member states is 21%), but according to the second indicator, the number of employees at the local level, Serbia belongs to the group of highly centralized countries in the world (16% of the state administration is employed at the local level, and 84% at the central level). With the introduction of a program classification of the budget as a mandatory part of the Budget decision for 2015, conditions for increase of the transparency of local selfgovernment in Serbia were created, providing the conditions for increase of local selfgovernment authority and independence. For better and more effective local government, the direct election of the mayor (municipal president) seems like a good solution. This model of local government is successfully applied in developed countries and countries in the region, while Serbia had this set up from 2002 to 2007. Serbia is one of the countries with relatively autonomous local governments that independently collect about 30% of its revenues (original/own revenues), while shared revenues are about 50% of their budgets. In order to make further steps in the process of strengthening the autonomy of local selfgovernments in Serbia, some revenues could be transferred from the category of shared into the category of own revenues (tax on transfer of absolute rights and taxes on inheritance and gifts, as well as personal income tax), or from the category of central government revenues to the jurisdiction of local self-governments (corporate income tax).