Suchergebnisse

Država Izrael u svijetu je prepoznata po višetisućljetnoj židovskoj tradiciji i povijesti. Osim bogate kulture, prožete bliskoistočnim elementima, ali i onima doseljenika iz raznih zapadnih zemalja, Izrael uživa poseban imidž na međunarodnoj pozornici. Taj pak imidž ovisi o više faktora – s jedne strane Izrael predstavlja multikulturalnu zemlju poželjnu kao turističku destinaciju ili pak zemlju za ekonomske i tehnološke inovacije, dok s druge Izrael biva predstavljen u negativnom kontekstu kao vojnička država koja guši prava manjina, posebice arapske. Negativan imidž utječe na Izrael, kao i na svaku drugu državu. Međutim, diplomatskim aktivnostima i raznim projektima ta slika pokušava se iz dana u dan poboljšati. Suradnja između diplomatskih službenika i konzultanata odnosa s javnošću ima za cilj što efektivniju promociju Izraela. Iako je percepcija Izraela ponekad izrazito polarizirana, u poslovnom svijetu taj faktor ne utječe na njegovo gospodarstvo. Baš suprotno, za vrijeme sukoba ili ratnih kriza, izraelski BDP je rastao, a sve to zahvaljujući imidžu vrijednih i upornih ljudi koji uživa židovska populacija u ekonomskom svijetu. U političkom kontekstu, Izrael druge države dijeli na prijateljske, odnosno neprijateljske. Kod prijateljskih, većinom zapadnjačkih država, uživa veliku potporu i u vojnom i u gospodarskom smislu te negativno pisanje svjetski poznatih medija ne utječe na tu potporu. Ovaj rad istražuje strategije međunarodnih odnosa s javnošću i diplomacije Države Izrael kao brenda u međunarodnoj zajednici. Kroz kratak povijesni pregled predstavlja se razvoj metoda kojima se izgrađuje imidž Izraela na međunarodnoj pozornici, a stručnjaci i diplomati daju praktičan uvid u funkcioniranje javne diplomacije i odnosa s javnošću na razini jedne države. ; The State of Israel is renowed worldwide for its millenial Jewish tradition and history. Besides its rich culture, infused with Middle Eastern and Western flavours, Israel nurtures a distinctive image in the international arena. The image is influenced by ...

Kulturna diplomacija jedno je od posebnih područja unutar šire kategorije diplomacije i dio javne diplomacije koju određuje sadržaj diplomatskog djelovanja. Vlade nacionalnih država i drugi tipovi aktera provode kulturnu diplomaciju kroz razne oblike kulturnog predstavljanja i razmjene koji su usmjereni prema stranim javnostima radi ostvarivanja međusobnog razumijevanja i suradnje, ali u skladu sa svojim vanjskopolitičkim ciljevima koji obuhvaćaju promociju vlastite kulture i izgradnju pozitivnog imidža. Primjenjujući navedeni teorijski okvir, u radu predstavljamo studiju slučaja aktualne kulturne diplomacije Republike Hrvatske razlikujući strukturni i konceptualni aspekt kulturne diplomacije, s fokusom na izgradnju meke moći. Promatrajući strukturni aspekt, predstavljamo institucije koje sudjeluju u hrvatskom kulturno-diplomatskom djelovanju, dok u sklopu konceptualnog aspekta analiziramo kulturne sadržaje kojima se oblikuje vanjski nacionalni imidž Hrvatske. ; Cultural diplomacy is one of the specific fields within the broad category of diplomacy and is a component of public diplomacy which is determined by the content of diplomatic activity. National state governments and other types of actors conduct cultural diplomacy through different forms of cultural representation and exchange that are directed towards foreign public in order to achieve mutual understanding and cooperation – all in accordance with their foreign policy goals which include promoting their own culture and building a positive national image. Using this theoretical framework, the paper presents a case study of the current cultural diplomacy of the Republic of Croatia by differentiating structural and conceptual aspect of cultural diplomacy and focusing on building its soft power. By examining the structural aspect, the paper introduces the institutions that participate in the Croatian cultural diplomatic activity, while within the conceptual aspect, this paper analyzes the cultural activities which form the foreign national image of Croatia.

Hrana kao esencijalni sastojak ljudske egzistencije oduvijek je igrala važnu ulogu u međudržavnim odnosima i diplomatskoj praksi te je bila korištena kao medij kroz koji se projicira utjecaj, komuniciraju kultura i identitet te poruke koje izražavaju prijateljstvo ili neprijateljstvo. Uloga hrane sve je istaknutija u javnodiplomatskoj praksi različitih država, dok su akademska razmatranja gastrodiplomacije, kulinarske diplomacije ili diplomacije hranom do sada bila ograničena unutar discipline međunarodnih odnosa. Cilj je članka predstaviti različite aspekte ovog novog interdisciplinarnog polja istraživanja široj akademskoj zajednici, polazeći od hipoteze da hrana u sve većoj mjeri postaje prepoznata kao službeno sredstvo meke moći i javne diplomacije. U članku se prezentiraju rezultati inicijalnog istraživanja provedenog među diplomatima akreditiranima u Republici Hrvatskoj te anketnog istraživanja provedenog među studentima Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. ; Food as an essential ingredient of human existence, has always played an important role in interstate relations and diplomatic practice. It has been used as a medium for projecting influence, communicating one's culture, identity and messages that express friendship or enmity. Its role is becoming increasingly prominent in the public diplomacy practices of various countries, while academic accounts on gastro diplomacy, food diplomacy or culinary diplomacy within the International Relations (IR) discipline have so far been limited. The aim of this article is to introduce different aspects of this new, developing field of interdisciplinary research to the wider academic community, building on the hypothesis that food is becoming more recognized as an official soft power or public diplomacy tool. The article contains an analysis based on an initial survey conducted among the diplomats accredited in the Republic of Croatia as well as among the students of the Faculty of Political Science, University of Zagreb.

Šport je oduvijek bio u svezi s međunarodnom politikom i diplomacijom te s kulturom i nacionalnim identitetom. Informacijski i tehnološki napredak potaknuli su promjene u međunarodnim političkim i ekonomskim odnosima. Svjedoci smo ubrzanih promjena društvenih formacija u nacionalnome i globalnom okruženju. U kontekstu navedenih zbivanja, šport i športska diplomacija značajan su čimbenik preraspodjele političke i ekonomske moći. U radu se objašnjava kako države preko uspjeha i prepoznatljivosti u športu učinkovito šire svoj međunarodni utjecaj. Unatoč važnosti športa, posebno športske diplomacije u suvremenim međunarodnim odnosima, u hrvatskim su akademskim krugovima znanstvena istraživanja športske diplomacije još uvijek u začecima, čemu svjedoči veoma oskudan broj radova i knjiga. Zbog toga, vodeći se primjerima drugih država i shvaćajući ispremreženost športa i diplomacije u globalnome svijetu, u ovome se radu analizira šport kao fenomen meke moći te potencijali i mogućnosti hrvatske športske diplomacije. Također se promišljaju preduvjeti i specifičnosti daljnjega razvoja športa u Hrvatskoj kao važnoga izvora meke moći. ; Sport has always been associated with international politics and diplomacy, as well as with culture and national identity. Information and technological advances have spurred changes in international political and economic relations. We are witnessing accelerated changes in social formations in the national and global environment. In the context of these developments, sport and sports diplomacy are a significant factor in the redistribution of political and economic power. The paper explains how countries effectively expand their international influence through success and recognition in sports. Despite the importance of sports, especially sports diplomacy in contemporary international relations, scientific research in sports diplomacy is still in its infancy in Croatian academic circles, as evidenced by the very scarce number of papers and books. Therefore, following the examples of other countries and understanding the intertwining of sports and diplomacy in the global world, this paper analyzes sport as a phenomenon of soft power and the potentials and possibilities of Croatian sports diplomacy. The preconditions and specifics of the further development of sport in Croatia as an important source of soft power are also considered.

Članak se bavi korelacijom diplomatske profesije i etičkog ponašanja. Pomoću tri ključna momenta u povijesti diplomatske profesije, autor razmatra mogućnost etičkog djelovanja u okvirima diplomacije i vanjskih poslova. Kao prvi moment se uzima Machiavellijevo pisanje o ulozi poslanika u stranom kraljevstvu kako bi se pojasnilo, a kasnije i usporedilo, njegovo viđenje poslaničkih dužnosti u odnosu na današnje. Nadalje se, pomoću važnih povijesnih događaja i razmišljanja teoretičara, prikazuju i analiziraju moralne dileme u diplomaciji. Završni dio se odnosi na uspostavu Dissent Channela u State Departmentu koji je važan jer je, makar prividno, pružio priliku američkim diplomatima da djeluju prema savjesti. ; The paper is focused on correlation between diplomatic profession and ethical behaviour. Using three main moments in the history of diplomatic profession, the author is considering possibility of ethical behaviour in terms of diplomacy and foreign affairs. The first moment is based on Machiavelli's view on the role of representative in foreign kingdom in order to explain and later to compare his vision with current vision of representative's duties. Further on, using important historic events and thoughts of theorists, paper shows and analyzes moral dillemas in diplomacy. The final part is focused on establishing Dissent Channel in the State Department which is important because it seemingly gave American diplomats opportunity to act according to their consciousness.

1948. bila je prijelomna godina za jugoslavensko-američke odnose i američku vanjsku politiku prema Jugoslaviji. Nakon razlaza sa Staljinom, američka administracija formulirala je "strategiju klina" u svrhu održavanja Tita "na površini" te, osim ekonomske i vojne pomoći, pokrenula niz kulturnih programa namijenjenih približavanju Jugoslavije Sjedinjenim Američkim Državama. Članak analizira aktivnosti kao i kulturnu i intelektualnu atraktivnost Američke čitaonice u Zagrebu u jeku Hladnog rata kao dio američke javne i kulturne diplomacije. Nastao je na temelju usmenog intervjua te je popraćen međunarodnim arhivskim istraživanjem (National Archives at College Park i University of Arkansas Library, SAD; Arhiv Jugoslavije, Arhiv Josipa Broza Tita i Historijski arhiv grada Beograda, Beograd; Hrvatski državni arhiv, Zagreb; te Roosevelt Institute for American Studies Microfilm Collection). Autorica tvrdi da je kroz djelatnosti čitaonice, programe kulturnih razmjena, radio Glas Amerike, američkih paviljona na Zagrebačkom i Beogradskom velesajmu, kao i preko kulturnih gostovanja, američka vlada uspješno vezala jugoslavenski kulturni prostor za zapadne, američke trendove i tendencije. Kroz perspektivu osobnog svjedoka, direktorice United States Information Servicea (USIS) Zagreb, autorica izlaže uspjehe, granice i prostore pregovaranja američke javne diplomacije (public diplomacy) kao validnog instrumenta američke vanjske politike prema Titovoj Jugoslaviji. ; 1948 was a breakthrough year for the Yugoslav-American bilateral relations and the US foreign policy towards Yugoslavia. After the Tito-Stalin split, the US administration conceived a "wedge strategy" to "keep Tito afloat" and, besides economic and military aid, launched a series of cultural programs aimed at bringing Yugoslavia closer to the United States. The article analyzes the activities as well as the cultural and intellectual attractiveness of the American Library Zagreb at the height of the Cold War as part of the US public diplomacy strategy in socialist Yugoslavia. Based on an oral interview, the article relies on international archival research at the National Archives at College Park and the University of Arkansas Library, USA, the Yugoslav Archives, Josip Broz Tito's Archives, Belgrade's Historical Archives, Belgrade, the Croatian State Archives, and the Roosevelt Institute for American Studies Microfilm Collection. The author argues that through the library activities, the cultural exchange programs, the Voice of America, and the American pavilions at the Zagreb and Belgrade Fair, as well as through cultural visits, the US government successfully linked the Yugoslav cultural space to Western, American trends and tendencies. Through the perspective of a witness, the United States Information Service (USIS) director in Zagreb, the author presents the successes, boundaries and negotiating spaces of the US public diplomacy as a valid instrument of US foreign policy towards Tito's Yugoslavia.

Protokol kao disciplina predstavlja skup propisanih i unaprijed utvrđenih pravila lijepog ponašanja, komunikacije i međusobnog ophođenja prilikom političkih, gospodarskih i društvenih aktivnosti države i njezinih predstavnika te drugih pravnih subjekata poput međunarodnih organizacija. Prije svega protokol predstavlja smjernice civiliziranog ponašanja u međusobnom ophođenju i komunikaciji. Protokol i poštivanje protokolarnih pravila ima dugačku i tradicijski bogatu povijest, pravilima lijepog i uljudnog ponašanja pridodavala se posebna pažnja i pozornost još od vremena organiziranja bogatih ceremonijalnih prigoda na dvorovima velikih vladara i visokih državnika. Važnost poštivanja protokolarnih pravila proizlazi iz činjenice da se poštivanjem pravila ponašanja i postupanja unaprijed utvrđenih propisima kojima se definira protokol, prije svega iskazuju poštovanje i čast prema drugim državama i njihovim predstavnicima, te ostalim međunarodnim subjektima. Protokolarna procedura i njeno strogo poštivanje jedan su od bitnijih preduvjeta za provođenje uspješne državne diplomacije. Diplomacija je disciplina putem koje se promiču interesi i moć države, o uspješnosti i vještini diplomatskog znanja ovisi rješavanje bitnih vanjskopolitičkih i međunarodnih pitanja između država. Uspješnosti diplomacije u međunarodnom okruženju između ostalog pridonosi i dobro organiziran diplomatski protokol. Diplomacija i protokol moraju biti dobro iskoordinirani i povezani kako bi u očima susjednih zemalja, Europe i svijeta stvorili pozitivnu sliku Republike Hrvatske, te na što bolji način promovirali njezine vrijednosti i prednosti. Uspješna diplomacija najbolji je promotor svoje zemlje, najbolje gradi pozitivan imidž zemlje i na taj način stvara uspješan i prepoznatljiv brand Republike Hrvatske u međunarodnom okruženju. ; Protocol as a discipline is a set of prescribed and pre-established rules of good manners, communication and mutual dealings during political, economic and social activities of the state and its representatives, and other entities such as international organizations. First of all protocol presents guidelines of civilized behavior in dealing with mutual communication. Protocol and their compliance rules has a long and traditionally rich history, rules of the beautiful and civilized behavior was placed on special care and attention from the time of organizing the rich ceremonial occasions in the mansions of great rulers and senior statesmen. The importance of complying with the protocol stems from the fact that through abiding by the rules of conduct set by regulations that define protocol, first and foremost respect and honour are shown towards other states and their representatives, as well as other international entities. Protocol procedures and its strict respect are one of the most important preconditions for successful implementation of state diplomacy.Diplomacy is a discipline through which to promote the interests and power of the state, performance and diplomatic skills depends on solving the important foreign policy and international issues between the countries. The success of diplomacy in the international environment, among other things contributes to the well-organized diplomatic protocol. Diplomacy and protocol must be well coordinated and linked to in the eyes of neighboring countries, Europe and the world so we can create a positive image of the Croatia and what better way to promote its values and benefits. Successful diplomacy is the best promoter of our country, it best builds a positive image of the country and thereby creating a successful and recognizable brand in the Croatian international environment.

Protokol kao disciplina predstavlja skup propisanih i unaprijed utvrđenih pravila lijepog ponašanja, komunikacije i međusobnog ophođenja prilikom političkih, gospodarskih i društvenih aktivnosti države i njezinih predstavnika te drugih pravnih subjekata poput međunarodnih organizacija. Prije svega protokol predstavlja smjernice civiliziranog ponašanja u međusobnom ophođenju i komunikaciji. Protokol i poštivanje protokolarnih pravila ima dugačku i tradicijski bogatu povijest, pravilima lijepog i uljudnog ponašanja pridodavala se posebna pažnja i pozornost još od vremena organiziranja bogatih ceremonijalnih prigoda na dvorovima velikih vladara i visokih državnika. Važnost poštivanja protokolarnih pravila proizlazi iz činjenice da se poštivanjem pravila ponašanja i postupanja unaprijed utvrđenih propisima kojima se definira protokol, prije svega iskazuju poštovanje i čast prema drugim državama i njihovim predstavnicima, te ostalim međunarodnim subjektima. Protokolarna procedura i njeno strogo poštivanje jedan su od bitnijih preduvjeta za provođenje uspješne državne diplomacije. Diplomacija je disciplina putem koje se promiču interesi i moć države, o uspješnosti i vještini diplomatskog znanja ovisi rješavanje bitnih vanjskopolitičkih i međunarodnih pitanja između država. Uspješnosti diplomacije u međunarodnom okruženju između ostalog pridonosi i dobro organiziran diplomatski protokol. Diplomacija i protokol moraju biti dobro iskoordinirani i povezani kako bi u očima susjednih zemalja, Europe i svijeta stvorili pozitivnu sliku Republike Hrvatske, te na što bolji način promovirali njezine vrijednosti i prednosti. Uspješna diplomacija najbolji je promotor svoje zemlje, najbolje gradi pozitivan imidž zemlje i na taj način stvara uspješan i prepoznatljiv brand Republike Hrvatske u međunarodnom okruženju. ; Protocol as a discipline is a set of prescribed and pre-established rules of good manners, communication and mutual dealings during political, economic and social activities of the state and its representatives, and ...