Twenty Years of the European Charter of Local Self-Government in Slovenia: A Success Story? ; Dvadeset godina primjene Europske povelje o lokalnoj samoupravi u Sloveniji: priča o uspjehu?

Abstract

In the approximately two and a half decades since 1990, Slovenia has undergone a series of unprecedented historical events and has often been characterised as a success story. In the field of local self-government, major legal changes occurred several years before the ratification of the ECLSG. Nevertheless, these changes were already in line with this document. The paper focuses on the assessment of the development of Slovenian local self-government in the light of ECLSG's provisions on subsidiarity and financial autonomy. As to the first, it may be concluded that, according to internationally established quantitative indicators of decentralisation, Slovenia belongs to the group of centralised states. The share of local (subnational) expenditure as a share of total public expenditure is at around 20%, while the share of local (subnational) expenditure as a share of GDP accounts for approximately 10%. General government employment as a percentage of total employment is at around 17%, of which only 24% are local employees. As to the second, the Slovenian Constitution goes beyond the requirements of the ECLSG on financial resources; however, the legislative implementation of these provisions has always been problematic. In general, the autonomy of municipalities on the expenditure side is much better than on the revenue side. Given the situation of public finances in Slovenia and global development trends, with the increasing complexity of local governance, major shifts in the municipal finance model cannot be expected, especially not in the direction of providing significantly higher financial autonomy or a significantly higher volume of own tax resources. However, it is important to upgrade the system towards the redistribution of existing tax resources between the state and local units by strengthening the elements of the tax autonomy of municipalities. Based on all of the above, it may be concluded that Slovenia is having difficulty with the implementation of both the principle of subsidiarity and principle of financial autonomy. A look behind the curtain therefore relativises the "success story" label. ; U posljednjih se 25 godina u Sloveniji odvio niz događaja bez presedana u njezinoj povijesti. Često ju se navodilo kao uspješan primjer. U području slovenske lokalne samouprave glavne su se zakonske izmjene dogodile nekoliko godina prije ratifikacije Europske povelje o lokalnoj samoupravi (EPLS), no bez obzira na to bile su u skladu s tim dokumentom. Rad se bavi procjenom razvoja slovenske lokalne samouprave u svjetlu odredbi EPLS-a o supsidijarnosti i financijskoj autonomiji. Što se supsidijarnosti tiče, zaključak je da prema međunarodnim brojčanim pokazateljima Slovenija pripada skupini centraliziranih država. Udio lokalnih (subnacionalnih) troškova kao udio ukupnih javnih troškova iznosi oko 20%, dok udio lokalnih (subnacionalnih) troškova kao udio BDP-u iznosi otprilike 10%. Također, postotak zaposlenosti opće države u ukupnoj zaposlenosti kreće se oko 17%, a lokalni zaposlenici čine samo 24% od toga. Što se pak tiče financijske autonomije, Ustav Republike Slovenije stroži je po pitanju financijskih resursa od EPLS-a, no probleme uvijek stvara uvrštenje relevantnih odredbi u zakon. Općenito se može reći da je autonomija općina izraženija kada se o rashodima a ne prihodima. S obzirom na stanje javnih financija u Sloveniji i svjetskih trendova koji upućuju na sve složeniji lokalni governance, ne može se računati na značajnije promjene u modelu općinskog financiranja. Pogotovo se ne može računati na znatno veću financijsku autonomiju ili znatno veći udio vlastitih poreznih resursa. Bez obzira na to, važno je unaprijediti sustav s ciljem redistribucije postojećih poreznih resursa između države i lokalnih jedinica na način da se ojačaju elementi porezne autonomije općina. S obzirom na sve navedeno, možemo zaključiti da primjena načela supsidijarnosti i financijske autonomije u Sloveniji ne ide sasvim glatko, što znači da detaljniji uvid u situaciju čini priču o uspjehu relativnom.