Sociodemografske značajke i procesi u hrvatskim obalnim gradovima ; Socio-demographic characteristics and processes in Croatian coastal cities

Abstract

Polarizacijski procesi započeti u Hrvatskoj 1950-ih rezultirali su nejednakim društveno-ekonomskim razvojem i prostornim prerazmještajem stanovništva, te koncentracijom stanovništva, radnih mjesta i stanova u gradskim naseljima. Obalni gradovi kao polovi i nositelji društveno-gospodarskog razvoja u svojim regijama postaju žarišta koncentracije stanovništva, a otoci i zaleđe prostori populacijskoga pražnjenja i starenja. Intenzivno doseljavanje pozitivno se odrazilo na demografski razvitak većih obalnih gradova, pa oni postaju nositelji bioreprodukcije i sve do posljednjega međupopisnoga razdoblja (1991.-2001.) bilježe dinamičan populacijski rast. Političke i gospodarske promjene te posljedice rata produbile su i ubrzale ionako nepovoljne demografske procese, što se ogleda u ukupnoj depopulaciji te pogoršanju struktura stanovništva obalnih jadranskih gradova. Smanjenje rodnosti, starenje stanovništva te promjene životnih vrijednosti i novi životni stil dovode do transformacije obitelji i promjena u veličini kućanstava i odnosa među članovima. Opća je tendencija postupno smanjivanje broja višečlanih kućanstava i neprestani rast udjela dvočlanih i samačkih kućanstava. ; Polarisation processes, which began in Croatia in the 1950's, resulted in disparate socio-economic development, in an uneven spatial distribution of the population, and in a concentration of people, jobs and housing in urban settlements. Coastal cities, as hubs and agents of socio-economic development, in their regions became focal points for the concentration of the population, while islands and hinterland areas suffered depopulation and demographic ageing. Intense in-migration had a positive influence on the demographic development of coastal cities. They became hotbeds of bioreproduction and up to the most recent intercensus period (1991–2001) displayed dynamic population growth. However political and economic changes in this recent period, together with the effects of the war, deepened and accelerated increasingly unfavourable demographic processes, which were reflected in an overall reduction of the population of coastal Adriatic cities, as well as in a deterioration of its structure. Decreasing fertility, demographic ageing and changes in life values brought about a transformation of the family, and hence changes in the size of households and in the relations among family members. The general trend today involves a gradual reduction in the number of household members, and a continuous increase in the number of two and one-member households.