Neuspjela emancipacija. Hrvatska akademska historiografija i parcijalna kolektivna pamćenja

In: Hercegovina: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe : journal of cultural heritage and history, Heft 8, S. 179-251

Abstract

Autor razmatra složeno pitanje odnosa kategorija "kolektivno
pamćenje" i "profesionalna (akademska) historiografija" u suvremenim hrvatskim okvirima, ukazujući na negativni utjecaj što
ga je na ovu drugu kategoriju imao razvijeni ideološki kompleks
u socijalističkoj Jugoslaviji. Polazeći od utemeljiteljskoga mita
tadašnjega poretka, "standardne pripovijesti" o "narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji", autor upozorava na jasno iskazani uklon ka mitskoj verziji prošlosti i u sklopu tadašnje
profesionalne historiografije. Raščlanjujući slučaj ustaškoga zločina počinjena 8. svibnja 1941. u Hrvatskom Blagaju, autor pokazuje kako se stvarno gibanje mitologizira u sklopu "kolektivnoga pamćenja", pri čemu izostaje ključni element historiografske
spoznaje, postupak kontekstualizacije. Zbog toga uspostavljena
mitska verzija prošlosti sa svim svojim elementima govori vrlo
malo o stvarnim zbivanjima, ali zato daje objašnjenje i opravdanje stvarnih društvenih i političkih odnosa u Jugoslaviji nakon
1945. godine. Autor upozorava na činjenicu da se mitska verzija
prošlosti zadržala u javnome prostoru i nakon (formalne) propasti socijalizma i nestanka Jugoslavije 1991. te zaključuje kako će
se takvo stanje održavati sve dok se ne promijene i stvarni društveni i politički odnosi.
Ključne riječi: kolektivno pamćenje; akademska historiografija;
utemeljiteljski mit; Jugoslavija.