The article represents a review of the most recent works on German minority (Volksdeutsche) history by the Serbian author S. Maricic. The author pays attention to the content of the book and points out factual mistakes, false quotations, and misrepresenting. (SOI : CSP: S. 343)
Novac Kraljevine Jugoslavije, 1929. - 1941. godine, kao uostalom i svaki drugi novac u prošlosti i danas, odašilje mnoge simboličke poruke na više razina. Njihovim iščitavanjem može se razumjeti državna, nacionalna, politička, ideološka, gospodarska i kulturna usmjerenost jugoslavenske monarhije, pa i najvažnije mijene kroz koje je prolazila. U članku je prikazana politička i ideološka pozadina dizajna i ikonografije novčanica Narodne banke Kraljevine Jugoslavije za ratne novčane rezerve (novčanice "za potrebe zemaljske odbrane" i "za potpuno izvanredne potrebe"). Te novčanice nisu bile predviđene za redovni optjecaj, pa ili nisu bile izdane ili su puštene u optjecaj (prema svim pokazateljima tek 8. 4. 1941.) tek početkom rata u Jugoslaviji. Tako su u novčanom prometu bile samo kraće vrijeme, do njihova povlačenja i zamjene, pretežito tijekom 1941. godine. ; The money of the Kingdom of Yugoslavia, 1929-1941, like any other money in the past and present, sends many symbolical messages on several levels, whose reading allows us to understand state, national, political, ideological, economic and cultural conditions, and the most important changes through which the Yugoslav Kingdom passed in the second decade of its existence.
Summary of the book in English (Vladimir Geiger and Suzana Leček, Krivnja i kazna: Politika odmazde i sudski proces ministru u Vladi NDH Živanu Kuveždiću 1948.–1949. [Guilt and Punishment: The Retribution Policy and the Trial of Živan Kuveždić, a Minister in the Government of the Independent State of Croatia, 1948-1949] (Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2018))
U Hrvatskoj, kao i drugdje u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Europi, u vrijeme Prvoga svjetskog rata (1914.-1918.) zavladala je nestašica prehrambenih, ali i drugih prijeko potrebnih proizvoda široke potrošnje. Nastala je oskudica, posebice u gradovima, a kasnije i drugdje. Država je aprovizacijom, naime sustavom organizirane, racionirane i zajamčene opskrbe stanovništva hranom i drugim životnim potrepštinama na temelju dnevnih, tjednih odnosno mjesečnih potreba te određivanjem količine i cijena pojedinih namirnica koje su nedostajale nastojala zaštititi materijalno ugroženije stanovništvo i stabilizirati tržište i potrošnju. Količina namirnica koja se mogla kupiti, kao i njihova maksimalna cijena određivana je i mijenjana u ovisnosti o proizvodnji i zalihama. Različite aprovizacijske doznačnice, potrošačke iskaznice, kupovne iskaznice, kupovne dozvole i nabavne karte, redovito su na temelju zakonskih uredbi izdavale aprovizacijske ustanove, odbori u pojedinim gradovima i općinama, a u pravilu su glasile na pojedinu osobu koja je imala pravo kupiti određenu prehrambenu namirnicu uz određenu maksimalnu cijenu. ; During World War I (1914-1918) food in the warring countries was primarily needed to supply the army. As elsewhere in Europe, Austria-Hungary instituted a war economy, and property of various kinds was taken (requisitioned) from the population for military needs, especially draught animals and food. There was a shortage of food and hunger appeared throughout the country, in the first place in towns but also in undeveloped non-agricultural areas. The long years of war exhausted food stores and led to widespread hunger in many parts of Austria-Hungary and Europe.
