Suchergebnisse

The main purpose of choosing this topic is to conduct in-depth research on the role of developing countries in the WTO, including my own country (Azerbaijan). According to the report, by 2021, the WTO has 164 members. Most of the world's countries and WTO members are countries with weak and competitive economies and developing countries. In my research, I will examine the general reasons for membership in such a global organization, which regulates much of international trade, the reasons why the WTO covers developing countries, the conditions, as well as the difficulties they face during membership and ways to solve these problems. I will try to give detailed information in the introduction to create a clear idea about the organization.

Intelligence agencies have been using open sources since WWII, but the intelligence made of such sources (OSINT) was always considered second-class. It was mostly so because secrets were always regarded as more valuable. Today, due to the new digital and more public way of life, the value of OSINT has been reassessed. Another reason for the change of view comes with the modern concept of security which encompasses threats that can only be addressed by a fusion of all sources. Therefore, all-source analysis with a multidisciplinary approach may be the only way to resolve wicked national security problems. OSINT, thus, in combination with technology (computers), becomes a useful tool that enriches the intelligence analysis. The paper focuses on determining whether the importance of OSINT is increasing by analyzing OSINT through its five modern dimensions. In every dimension, the positive and the negative aspects are compared, creating a picture of the relative value of today's OSINT. Those five dimensions are the Internet as a source, privatization of intelligence, forecasting, high-tech solutions, and responsibility. The research confirms the increasing importance of OSINT. Since OSINT is not given enough attention in intelligence communities, this topic will stay important in the foreseeable future. ; Obavještajne službe koriste otvorene izvore još od Drugog svjetskog rata, ali obavještajni proizvodi takvih izvora (OSINT) su uvijek bili smatrani drugorazrednima. To je uglavnom tako jer su se tajne uvijek smatrale vrjednijima. Danas, uslijed novog digitalnog i sve više javnijeg načina života, vrijednost OSINT-a se ponovno razmatra. Takva promjena u pogledu dolazi i zbog moderne koncepcije sigurnosti koja uključuje prijetnje na koje se može odgovoriti samo fuzijom svih mogućih izvora. Stoga, analiza svih izvora, kao i multidisciplinarni pristup, možda je jedini način za rješavanje naizgled nerješivih (wicked) problema nacionalne sigurnosti. OSINT tako, u kombinaciji s tehnologijom (kompjuterima), postaje sredstvo ...

Rad se bavi ponašanjem zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu s posebnim naglaskom na osmi saziv. Nekoliko čimbenika pokazalo se ključnim pri razumijevanju zastupničkog ponašanja. Jedan od čimbenika je država iz koje zastupnici dolaze koji je najizraženiji prilikom ekonomskim pitanjima. Nadalje, osobna ideološka uvjerenja također su bitan čimbenik. Najviše analize u radu posvetilo se čimbenicima utjecaja nacionalne političke stranke te utjecaju europskih grupacija. Promatrajući lojalnosti prema grupaciji i političkoj stranci pokazalo se kako europska politička grupacija ima najveći utjecaj na ponašanje zastupnika. Stope lojalnosti zastupnika u osmom sazivu izrazito su visoke, a trendovi su identični i ukoliko se posebno promatraju zastupnici i zastupnice iz Hrvatske. Političke grupacije svoj utjecaj vrše kroz alokaciju zastupnika po odborima, osiguravanju vidljivosti zastupnika te podržavanju zastupničkih inicijativa. ; This paper deals with MEP behavior with emphasis on the 8th term. There are several factors that are crucial in understanding their behavior. One of them is member states from which MEPs come and it is most pronounced when it comes to economic issues. Furthermore, personal ideological beliefs are also important factors. In this paper, the most of analysis was focused on the factors of influence of national political parties and also European parties. If we look at loyalty towards the European party and national political party, it is shown that the European party in the European Parliament has the strongest influence on MEP behavior. The loyalty rates of MEP in the 8th term are extremely high, and the trends are identical for MEPs from Croatia. European parties exert influence through the allocation of MEPs to committees, ensuring their visibility and showing support for their parliamentary initiatives.

Ovaj rad predstavlja komparaciju vrijednosnih orijentacija hrvatskog društva i njegovu (javnu) sliku spoznajnih mogućnosti i društvene uloge znanosti u rješavanju društvenih i svekolikih drugih problema i izazova čovjekove egzistencije. Temelji se na iskazima ispitanika koji su predstavljali reprezentativni uzorak punoljetnoga hrvatskog stanovništva (2.220), anketiran 2004. godine. Metodološko uporište za izbor čestica vezanih uz percepciju znanosti bila su istraživanja američke agencije za znanost (National Science Foundation) o društvenim učincima znanosti, te britansko-bugarska studija o spoznajnoj naravi znanosti. Skale vrijednosnih orijentacija konstruirane su na temelju faktoriziranih čestica iz upitnika primarnom komponentnom analizom s varimax rotacijom. Dobivena slika znanosti u najširoj hrvatskoj javnosti bila je satkana od triju međusobno prožetih i istovremeno suprotstavljenih viđenja znanosti. Suživot optimističkog, skeptičnog i konzervativnog pogleda na znanost promatrali smo u okrilju društvenog vrijednosnog sustava u kojemu su visoko kotirale dvije tradicionalne vrednote: etatizam i patriotizam ; nešto niže - vrednote ekonomskog i političkog liberalizma, a najniže, vrednote etnocentrizma, patrijarhalizma i autoritarizma. U sučeljavanju općega vrijednosnog sustava s vrijednosnim prosuđivanjima znanosti prepoznati su nešto dublji korijeni znanstvenog konzervativizma u tradicionalnim ili retradicionaliziranim vrednotama, dok je prevladavajući optimistički stav prema znanosti ostao vrijednosno mnogo neodređeniji. On se nešto značajnije vezivao tek uz vrednote liberalizma. (IN ENGLISH: This article shows the comparison of value orientations in the Croatian society and the public image of cognitive potential and social role of science in solving social and other problems and challenges of human existence. It is based on attitudes of a sample of 2,220 respondents who represent adult (18+) Croatian population and who were surveyed in 2004. Items used for measuring the perception of social impact of science were based on the National Science Foundation questionnaire and items used for measuring cognitive potential of science were based on one British-Bulgarian study. Value orientation scales were constructed based on factors which were the result of the principal component analysis using varimax rotation. In the public image of science in Croatia, three correlated and at the same time conflicting perceptions of science were intertwined. The co-existence of optimistic, sceptical and conservative view of science was examined in the social system of values in which two traditional patterns were highly valued - etatism and patriotism, slightly less valued was economic and political liberalism and the least valued were ethnocentrism, patriarchalism and authoritarianism. Correlations between general value patterns and perceptions of science showed that scientific conservatism had deeper roots in traditional or retraditionalised values, while the prevailing optimistic attitude towards science was less determined by value patterns. It was correlated to a greater extent only with liberal values.)

This paper analyses main obstacles and challenges in formal process of integration in Croatia. It also describes the role of main providers in integration process: states, institutions and local community. Certain discrepancies were found between buerocracy integration process and those in practice. Furthermore, the role of NGO's and local community in integrations process is emphasized. At the end, recommendations were given for achieving a more efficient and meaningful integration process in Croatia.

This paper analyses main obstacles and challenges in formal process of integration in Croatia. It also describes the role of main providers in integration process: states, institutions and local community. Certain discrepancies were found between buerocracy integration process and those in practice. Furthermore, the role of NGO's and local community in integrations process is emphasized. At the end, recommendations were given for achieving a more efficient and meaningful integration process in Croatia.

Odnosi Rusije i Srbije od raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije aktualno je pitanje ne samo o budućnosti Srbije nego dometa i intenziteta utjecaja zapadnih integracija i/ili Rusije na Zapadnom Balkanu i JI Europi. Odnosi između Srbije i Rusije analizirani su s obzirom na pitanje smetaju li oni ulasku Srbije u EU i NATO. Analiza je podijeljena na razdoblje od 1991. do 2000. i poslije 2000. godine pri čemu su posebno izdvojene teme oko kojih se najintenzivnije razvijao odnos koji je u pitanju. Intenzitet odnosa između dvije zemlje promatran je prvenstveno kao posljedica pojedinačnih odnosa obje zemlje sa Zapadom, prvenstveno sa Sjedinjenim Državama i EU, pa se i oni analiziraju. Iako se kroz literaturu i pojedinačne događaje ne pokazuju jedinstvena mišljenja i informacije, zajedno pružaju temelj za zaključak da je ulazak Srbije u zapadne integracije, osim ulazak u NATO u određenom stupnju, prvenstveno određen pragmatičnim interesima Srbije, a ne Rusije kojoj je Srbija jednako tako interesna zona samo u pogledu aktualnih pragmatičnih pitanja, a ne nekog iracionalnog, sudbinskog savezništva. ; The relationship between Serbia and Russia since the break-up of Yugoslavia and the dissolution of the Soviet Union is a very timely topic of discussion: Beyond the political and economic future of Serbia, it bears on the scope and intensity of Western integration throughout the Balkans and SE Europe. To this end, contemporary Serbo-Russian relations are analyzed in terms of their potential impact on Serbia joining the EU and NATO. The analysis is divided into two periods, 1991-2000 and post-2000. The more critical issues in bilateral relations are emphasized. Understanding each country's separate relationship with the West -- particularly the USA and EU -- is an essential part of this analysis. Contradictory conclusions may be reached when arguments advanced in the literature or individual geo-political events are considered in isolation; but when available information is combined, there is a basis for concluding that ...

Povzetek. Članek naslavlja dileme in izzive, s katerimi se
srečuje politična znanost na začetku 21. stoletja. Posebna
pozornost je namenjena razumevanju države in demokracije, pri čemer članek v prvem delu problematizira prevladujoče geografske razlage države v politični znanosti,
ki jo še vedno omejujejo ali celo opredeljujejo zgolj kot geografsko razmejeno in nespremenljivo ozemlje. Opozorimo
na izgubo analitične ostrine v tovrstnih obravnavah
države, saj povsem spregledajo procese redefiniranja in
redistribuiranja države, ter s tem na procese njene de-/
reteritorizacije in prostorskega prestrukturiranja, ko se je
država prisiljena prilagajati gospodarski dinamiki in ne
več nasprotno. Pogosto nereflektirana nevarnost »teritorialne pasti« v obravnavah države pa je hkratno zamejevanje kronotopa za razumevanje in raziskovanje demokracije. Članek tako v drugem delu analizira glavne teorije
demokracije in identificira njihove omejitve. Ugotavlja, da
na prvi pogled heterogene in medsebojno izključujoče se
obravnave povezuje podoben sentiment – politična agorafobija, prav tako pa zmotno enačenje demokracije z
vladavino ljudstva, ki se realizira skozi državotvorne projekte. Na podlagi aktualnih pristopov v raziskovanju države in demokracije članek v zadnjem delu predlaga nove
(meta)teoretske, epistemološke in metodološke pristope v
politološkem raziskovanju.
Ključni pojmi: politologija, država, demokracija, teorija,
metodologija

Članek naslavlja dileme in izzive, s katerimi se
srečuje politična znanost na začetku 21. stoletja. Posebna
pozornost je namenjena razumevanju države in demo-
kracije, pri čemer članek v prvem delu problematizira pre-
vladujoče geografske razlage države v politični znanosti,
ki jo še vedno omejujejo ali celo opredeljujejo zgolj kot geo-
grafsko razmejeno in nespremenljivo ozemlje. Opozorimo
na izgubo analitične ostrine v tovrstnih obravnavah
države, saj povsem spregledajo procese redefiniranja in
redistribuiranja države, ter s tem na procese njene de-/
reteritorizacije in prostorskega prestrukturiranja, ko se je
država prisiljena prilagajati gospodarski dinamiki in ne
več nasprotno. Pogosto nereflektirana nevarnost »terito-
rialne pasti« v obravnavah države pa je hkratno zameje-
vanje kronotopa za razumevanje in raziskovanje demo-
kracije. Članek tako v drugem delu analizira glavne teorije
demokracije in identificira njihove omejitve. Ugotavlja, da
na prvi pogled heterogene in medsebojno izključujoče se
obravnave povezuje podoben sentiment – politična ago-
rafobija, prav tako pa zmotno enačenje demokracije z
vladavino ljudstva, ki se realizira skozi državotvorne pro-
jekte. Na podlagi aktualnih pristopov v raziskovanju drža-
ve in demokracije članek v zadnjem delu predlaga nove
(meta)teoretske, epistemološke in metodološke pristope v
politološkem raziskovanju.
Ključni pojmi: politologija, država, demokracija, teorija,
metodologija

Članek naslavlja dileme in izzive, s katerimi se
srečuje politična znanost na začetku 21. stoletja. Posebna
pozornost je namenjena razumevanju države in demokracije, pri čemer članek v prvem delu problematizira prevladujoče geografske razlage države v politični znanosti,
ki jo še vedno omejujejo ali celo opredeljujejo zgolj kot geografsko razmejeno in nespremenljivo ozemlje. Opozorimo
na izgubo analitične ostrine v tovrstnih obravnavah
države, saj povsem spregledajo procese redefiniranja in
redistribuiranja države, ter s tem na procese njene de-/
reteritorizacije in prostorskega prestrukturiranja, ko se je
država prisiljena prilagajati gospodarski dinamiki in ne
več nasprotno. Pogosto nereflektirana nevarnost »teritorialne pasti« v obravnavah države pa je hkratno zamejevanje kronotopa za razumevanje in raziskovanje demokracije. Članek tako v drugem delu analizira glavne teorije
demokracije in identificira njihove omejitve. Ugotavlja, da
na prvi pogled heterogene in medsebojno izključujoče se
obravnave povezuje podoben sentiment – politična agorafobija, prav tako pa zmotno enačenje demokracije z
vladavino ljudstva, ki se realizira skozi državotvorne projekte. Na podlagi aktualnih pristopov v raziskovanju države in demokracije članek v zadnjem delu predlaga nove
(meta)teoretske, epistemološke in metodološke pristope v
politološkem raziskovanju.
Ključni pojmi: politologija, država, demokracija, teorija,
metodologija