Suchergebnisse

This paper analyses Michael Freeden's thesis that essentially contested concepts become decontested in the field of ideology. Freeden claims that ideologies are the bridge between determinacy and indeterminacy of concepts. He relates decontested concepts to determinacy by introducing the concept of power, arguing that power wielders can make concepts decontested. The first part of this paper analyses the relationship between ideologies and essentially contested concepts. In the second part, the author questions the conditions of the decontested concept of power. The author argues that even if ideologies could serve as decontesting fields, the concept of power cannot make other concepts decontested. ; Tekst analizira tezu Majkl Fridena da suštinski sporni pojmovi, kada su u polju ideologije, postaju izvan-sporni. Fridenova teza jeste da su ideologije most između determinisanosti značenja pojmova i njihove neodređenosti. Proces izvan-sporenja, kojim se pojmovi vraćaju u okvire determinisanosti, Friden vezuje za pojam moći, odnosno, daje argument u prilog teze da onaj ko poseduje moć ima sposobnost da učini pojmove izvan-spornim. U prvom delu rada, analizira se odnos ideologija i suštinski spornih pojmova. U drugom delu rada, autor ispituje uslove pod kojima pojam moći nije suštinski sporan. Autor daje argument da iako ideologije pružaju određene mogućnosti za izvan-spornost, sam pojam moći nema mogućnost da čini druge pojmove izvan-spornim.

Šport je oduvijek bio u svezi s međunarodnom politikom i diplomacijom te s kulturom i nacionalnim identitetom. Informacijski i tehnološki napredak potaknuli su promjene u međunarodnim političkim i ekonomskim odnosima. Svjedoci smo ubrzanih promjena društvenih formacija u nacionalnome i globalnom okruženju. U kontekstu navedenih zbivanja, šport i športska diplomacija značajan su čimbenik preraspodjele političke i ekonomske moći. U radu se objašnjava kako države preko uspjeha i prepoznatljivosti u športu učinkovito šire svoj međunarodni utjecaj. Unatoč važnosti športa, posebno športske diplomacije u suvremenim međunarodnim odnosima, u hrvatskim su akademskim krugovima znanstvena istraživanja športske diplomacije još uvijek u začecima, čemu svjedoči veoma oskudan broj radova i knjiga. Zbog toga, vodeći se primjerima drugih država i shvaćajući ispremreženost športa i diplomacije u globalnome svijetu, u ovome se radu analizira šport kao fenomen meke moći te potencijali i mogućnosti hrvatske športske diplomacije. Također se promišljaju preduvjeti i specifičnosti daljnjega razvoja športa u Hrvatskoj kao važnoga izvora meke moći. ; Sport has always been associated with international politics and diplomacy, as well as with culture and national identity. Information and technological advances have spurred changes in international political and economic relations. We are witnessing accelerated changes in social formations in the national and global environment. In the context of these developments, sport and sports diplomacy are a significant factor in the redistribution of political and economic power. The paper explains how countries effectively expand their international influence through success and recognition in sports. Despite the importance of sports, especially sports diplomacy in contemporary international relations, scientific research in sports diplomacy is still in its infancy in Croatian academic circles, as evidenced by the very scarce number of papers and books. Therefore, following the examples of other countries and understanding the intertwining of sports and diplomacy in the global world, this paper analyzes sport as a phenomenon of soft power and the potentials and possibilities of Croatian sports diplomacy. The preconditions and specifics of the further development of sport in Croatia as an important source of soft power are also considered.

Rad pokazuje stanje istraživanja unutarstranačke demokracije u Hrvatskoj te nudi analizu participacije običnih članova u unutarstranačkim procesima stvaranja politika. Istražuju se formalna i stvarna razina participacije običnih članova u hrvatskim strankama kako bi se dobila slika o unutarstranačkoj distribuciji moći. Istraživanje je obuhvatilo osam stranaka: HDZ, HNS, HSU, HSS, HSLS, IDS, Most i SDP nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. U prvoj fazi analizirani su statuti stranaka, a u drugoj su provedeni intervjui s visokorangiranim stranačkim dužnosnicima. Rezultati su pokazali kako je razina unutarstranačke demokracije i participacije običnih članova u procesu donošenja odluka o politikama izrazito niska. Također, analiza je otkrila visok stupanj koncentracije moći u rukama uskog kruga ljudi okupljenog oko predsjednika stranke u gotovo svim relevantnim strankama. ; The paper presents a contemporary study on intra-party democracy in Croatia and offers an analysis of the participation of ordinary members in the internal policy-making processes. Formal and actual participation of ordinary members in the Croatian parties are explored in order to get an insight of the intra-party distribution of power. The study included eight parties: HDZ, HNS, HSU, HSS, HSLS, IDS, Most and SDP in the period following the 2016 general elections. In the first stage, party statutes were analyzed, while in the second stage interviews were conducted with high-ranking party officials. Results show that the level of intra-party democracy and participation of ordinary members in the decision-making process on party policies is exceptionally low. The analysis also revealed a high level of concentration of power in the hands of a small circle of people gathered around the party president in almost all relevant political parties.

This paper examines links between threatened status of the U.S. dollar as a global currency in the international monetary system and its consequences for U.S. power in international relations. In the first part of the paper, authors try to establish a connection between the status of global currency and power; the second part is devoted to the analysis of the historical status of the dollar, while in the third section, authors analyze the potential rivals. Fourth section of this paper presents the economic and political consequences of the reduced global role of dollar on U.S. power. ; Autori u ovom radu pokušavaju da odgovore na pitanje da li je ugrožen status američkog dolara kao globalne valute u međunarodnom monetarnom sistemu i da istraže posledice koje opadanje uloge dolara može imati po ukupnu moć SAD u međunarodnim odnosima. U prvom delu rada uspostavlja se veza između statusa globalne valute i moći, drugi deo je posvećen istorijskoj analizi statusa dolara, dok se u trećem delu analiziraju potencijalni rivali. U četvrtom delu se izlažu ekonomske i političke posledice smanjenja globalne uloge dolara na moć SAD.

U radu se nastoji pokazati kakva je bila uloga pripadnica gradske elite u zagrebačkome Gradecu. Upozorava se da su, iako direktno nisu sudjelovale u gradskoj vlasti, bile usko povezane s njezinim nositeljima. Govori se o njihovoj ulozi u prijenosu vlasništva i društvenoga ugleda kao i stvaranju političkih veza te time i formiranju gradske elite. ; Although women in medieval towns could not participate neither in the city government nor in the election of the city officers, they had influence in the shaping of the urban elite, as is demonstrated in this article on the example of Zagreb Gradec. Women in the medieval city of Zagreb were able to obtain the full right citizenship, which allowed them certain privileges. Besides that, they were treated equally to male heirs according to the inheritance law. They were also treated equally in many other aspects of the urban life such as trade or in the city court. Some women were among the richest inhabitants of the city community, as were Francisca Donati, Margareta Rybarica, Katarina, the widow of Sigismund Mauri, or Katarina Soldinar. Furthemore, the usual way of integration of the new members of the urban elite was marriage into a family which already belonged to the urban elite, whether by marrying a daughter of the prominent citizen who was a judge or a juror, or by marrying a widow of the former member of the elite. Good marriage often proved to be more useful for political climb than regular kinship ties by blood. In that way, prominent women played a great role in the integration or consolidation of the urban elite.

Svrha je rada pokazati da su razvoj i primjena umjetne inteligencije povezani sa specifičnim političkim interesima i nadmetanjem za moć između
velikih svjetskih sila. Snažne države i velike korporacije investiraju puno
resursa u razvoj umjetne inteligencije, kao i u njezinu primjenu u različitim
poljima, od oglašavanja do projektila. Plauzibilno je pretpostaviti da one
vjeruju da će uspješna primjena umjetne inteligencije održati ili povećati
njihovo bogatstvo i moć. U ovome radu autor uspoređuje različite nacionalne strategije vezane uz umjetnu inteligenciju i njezinu ulogu u globalnom nadmetanju za moć, kao i njezine moguće rezultate. Priča o umjetnoj
inteligenciji može se ispričati kao stara priča o borbi za moć. No, umjetna
inteligencija mijenja i način na koji percipiramo raspodjelu moći u svijetu
te predviđamo moguće njezine posljedice.

Moć je za Parsonsa uopštena sposobnost da se obezbedi izvršavanje važećih obaveza od strane jedinica u sistemu kolektivne organizacije, gde se te obaveze legitimizuju pozivanjem na njihovu vezu sa kolektivnim ciljevima. Moć se, dakle, odigrava u okviru sklopa normi. Norme su u osnovi ne samo svakog odigravanja moći, već i svakog društvenog usmeravanja. Moć nije konfliktni mehanizam koji stoji naspram društvenog poretka, već je upravo omogućena i ograničena samim društvenim poretkom koji sadrži njenu normativnu osnovu. Pretnju prunudnim merama ili prisilom bez legitimizacije ili opravdanja, po Parsonsu, ne bi uopšte trebalo nazivati upotrebom moći: to je graničan slučaj gde moć, gubeći svoj simbolički karakter prelazi u suštinski instrumentalnu pojavu obezbeđivanja povinovanja željama, a ne obavezama. Parsonsova predstava o moći, takođe, ne podrazumeva igru "nultog zbira" u kojoj samo neki dobijaju na uštrb drugih. Naprotiv, on je nastojao da pokaže kako moć doprinosi opštem usavršavanju poretka i građanske dobrobiti. ; In Parsons` opinion, power is generalized capacity to secure the performance of binding obligations by units in a system of collective organization when the obligations are legitimized with reference to their bearing on collective goals. Power is exercised within the context of norms. Norms are at the root not only of all exercise of power but of all social conduct. Power, rather than being a conflictual mechanism which is opposed to social order, is both enabled by and constrained within that social order because of its normative basis. The threat of coercive measures, or of compulsion, without legitimation or justification, according to Parsons, should not properly be called the use of power at all, but is the limiting case where power, losing its symbolic character, merges into an intrinsic instrumentality of securing compliance with wishes, rather than obligations. Parsons` conception of power also was not to be a "zero-sum" game in which one could only ever win at the expense of another. On the contrary, he sought to show how power contributed to the general accomplished of order and civility.

U radu ukazujemo na međuzavisnost ekonomskih struktura i političkih institucija, vezanih za liberalno-demokratsku državu. Uočljivo je da je funkcionisanje političkih institucija u okviru liberalno-demokratskog poretka na Zapadu uslovljeno odgovarajućim stepenom društvenog bogatstva, obrazovnim stepenom stanovništva, kao i odsustvom centrifugalnih društvenih sila koje bi mogle dovesti u pitanje sam opstanak države. Države koje su posegnule za uvođenjem zapadnjačkih modela i institucija, previđajući ove činjenice, platile su cenu. Glavni regulator, nerv privrednog i društvenog života, jeste novac. Liberalna država iznašla je mehanizme, od podele vlasti do nezavisnosti sudova, koji će onemogućiti imaoca političke moći da pribavi i ekonomsku moć. Nema mehanizma koji bi delovali u suprotnom pravcu, koji bi sprečio finansijsku oligarhiju da putem novca preuzme i političku moć u državi, podređujući je svojim interesima. Dajemo istorijsku retrospektivu i savremene tendencije vezane za odnos političke i ekonomske moći.

Istraživanje je poduzeto radi svrhe prikazivanja odnosa moći između različitih aktera koji su sudjelovali u formulaciji dopunskog osiguranja. Cilj je utvrditi tko su bili najutjecajniji/najmoćniji akteri u tom procesu kako bi se unaprijedilo znanje o akterima hrvatske zdravstvene politike i pokazalo tko su jedni od najvažnijih aktera u toj hrvatskoj politici. U radu autor se vodio pretpostavkom pluralizma kako je moć široko distribuirana među različitim akterima te da im se na temelju toga omogućava sudjelovanje, zastupanje interesa i utjecaj na spomenuti proces. U skladu s time autor je razvio mrežu interakcije između aktera, a moć se mjerila pomoću 4 indikatora: javne ovlasti, uloga u procesu, medijska zastupljenost te percepcija aktera o distribuciji moći. Svi indikatori upućuju na to da su najutjecajniji akteri bili formalni, odnosno državni te da moć nije bila široko distribuirana. Nadalje, iako su akteri razvili svojevrsnu mrežu odnosa, ona se ne može u potpunosti objasniti pristupom mreža javnih politika jer je kao prvo, postojao jedan centar moći oko kojeg se strukturirala interakcija i kao drugo, civilno društvo je bilo nedovoljno zastupljeno. ; Research was conducted for purposes of explaining the relations of power between various actors which have participated in the formulation of supplementary health insurance. The goal was to determine who were the most inflental/powerful actors in that process in order to advance knowledge about Croatian health policy actors and to show which actors are the most relevant in that policy. In this paper the author took the assumption of pluralism as a theory which holds that power is widely distributed among different actors and thus enables them to take part in the policy process, representing their interests and influencing policy. Accordingly, the author developed a network of interaction between actors, and power was measured by four indicators: public authority, role in the policy process, media representation, and actors perception of power distribution. All ...

Dok je u prošlosti moć država bila zasnovana na kontroli kopna ili okeana, danas je ona definisana kontrolom tokova ljudi, robe, novca i podataka, i konekcija koje tokovi istih kreiraju. Ključne oblasti moći p(ostaju): ekonomija, tehnologija, potencijal za dolazeće klimatske promene, ljudstvo, vojska, zdravstveni kapaciteti i kulturna dominacija.
Nova realnost definiše globalnu privredu: (neprijateljsko) preuzimanje međunarodne ekonomije od strane geopolitike, iako glavno bojno polje na kome se takmiče velike sile nije vojno, već ekonomsko. U novonastućoj geo-ekonomskoj eri mnoge države stavljaju ekonomiju u centar strategije. Tržišna moć u nekim oblastima – kao što su 5G, poluprovodnici, retke zemlje, kvantno računarstvo i sistemi plaćanja – je kritična, kao i kontrola tokova podataka i digitalnih usluga. Došlo je do dramatične promene u samoj prirodi moći i načinima na koje se ona menja i kreće i u eri koja je došla nakon post-hladnoratoveske, nalazimo se u stanju bez formalnog rata, ali svakako ne mira.

Predmet rada obuhvata dva koncepta italijanskog filozofa Đorđa Agambena koje terminološki povezuje izraz biti go. Jedan uključuje centralni pojam njegove filozofije – goli život, koji se analizira kroz knjigu Homo sacer: suverena moć i goli život, dok se drugi pojam odnosi na goloću – golu telesnost, koja se čita kroz istoimeni Agambenov esej. Agambenovi koncepti golog života i gole telesnosti označavaju određene vrste razgolićenja pa je cilj rada pokazati njihove različitosti i pojedine moguće konceptualne poveznice. Gola telesnost se odnosi na seksualnu žudnju/znanje/pojavnost vezane uz ljudsku telesnost i um unutar teološko-kulturološkog aparata, a goli život se veže uz političko-pravni oblik života unutar biopolitičkog aparata. Ono golo je kod Agambena uvezano kao promenjivo svojstvo i odnos u kojem moć suverena, Boga ili spoznaje izopštava politički subjekt, emancipiranu ljudsku prirodu ili telo koje ništa ne otkriva, postavljajući ih kroz princip uključujućeg isključenja u poziciju zavisnosti, nerazdvojivosti i međusobnog uspostavljanja. Postajanje golim je događaj postavljanja bića u bastardnu poziciju lišenosti prava, milosti, tajne ili značenja.

New world order or 'new world order'? What has brought about the new world order? The combination of global and regional domination. One center of absolute power today, division of world throne in near future. Changes in the importance of political, economic and military power. The attitude of global center towards 'unconquered territories'. The disharmony between 3,600 ethnic groups and 179 states in which they arc located as one of the major difficulties to achieve the new world order. The tendency which some of them demonstrated to become not only a nation, but to win their own state by force. Appearance or nonappearance of new state-nations on the territory of former socialist countries and multiethnic states, as expression of interests and will of the masters of new world order. ; Dilema: novi svetski poredak ili 'novi svetski poredak'. Kombinacija globalne i regionalne dominacije. Danas jedan centar apsolutne moći, podela svetskog trona u bližoj budućnosti. Promene u važnosti političke, ekonomske i vojne moći. Držanje globalnog centra moći prema 'neosvojenim teritorijama'. Disharmonija između 3.600 etničkih grupa i 179 država u kojima su locirane, kao jedan od najvećih problema ostvarenja novog svetskog poretka. O tendencijama nekih od njih - ne samo da postanu nacije nego i da zadobiju sopstvene države silom. Stvaranje ili nestvaranje novih nacionalnih država na teritoriji bivših socijalističkih i multietničkih država i kao izraz interesa i volje gospodara novog svetskog poretka.

Na primjeru nekoliko djela Heinricha Bolla (1917—1985), jednog od najistaknutijih književnika Savezne Republike Njemačke, predstavlja se način oblikovanja ljubavne priče odnosno Böllovo kompleksno shvaćanje teme ljubavi kao jedne od najznačajnijih u njegovoj estetici humanog. Böll ne odvaja tjelesnu od duhovne ljubavi jer jedna ne postoji bez primjese druge. Time što spolnoj ljubavi dodjeljuje metafizičku kvalitetu, on potvrđuje njenu humanost i moć da se odupre lažnim silama.

The paper is an extension of our study on analysis of laws regulating relations between parliament and executive body in carrying out economic, particularly fiscal policy. This time, the influence of parliament to fiscal policy is measured empirically. In difference from results of the previous study, which showed that the Assembly exercised a relatively high influence to fiscal policy, here we show that the situation in practice is opposite the Government of Serbia has large power in carrying out fiscal policy, where as the influence of the Assembly of Serbia is negligible. The influence of legislative body is measured through analysis of two (out of six) indicators - power of submission of amendment sand budget reversion. ; Tekst predstavlja nastavak naše studije o analizi zakona koji uređuju odnose između parlamenta i izvršnog tela uvođenju ekonomske, pogotovo fiskalne politike. Ovoga puta uticaj parlamenta na fiskalnu politiku merimo empirijski. Za razliku od rezultata iz prethodne studije, gde se pokazalo da Skupština ima relativno veliki uticaj na fiskalnu politiku, ovde pokazujemo da je u praksi situacija obrnuta - Vlada Srbije ima veliku moć u vođenju fiskalne politike, dok Skupština Srbije ima zanemarljivi uticaj. Uticaj zakonodavnog tela merimo kroz analizu dva (od ukupno šest) indikatora-moć podnošenja amandmana i reverzija budžeta.