Suchergebnisse

Criminal structure spread sphere of influence in all fields of social life and become a threat to national and international security. Namely, criminal profits generated by organized crime in the criminal market and its infiltration into the legal economic flows represent a potential danger for corrupting in legal economic relations and undermine the integrity of financial institutions. In this way, in the end the basic fundamentals of the financial system may be disrupted, and in dangerous are the functioning of state institutions, economic prosperity and national security. Modern criminal organizations are profit-oriented and market-based and operating methods that use are combination of criminal and methods of modern business organizations, which makes them particularly dangerous to society. The great economic power of organized crime used to acquire political power, and it is in turn used to pursue criminal objectives. Thus, the threat of organized crime is not limited to the effects of individual criminal actions, but much more on the ability to influence the decision making processes in the sphere of politics and economics. The great interest of organized crime to influence on state and its functions stems from the fact that with the help of the state authority can provide the easiest way for providing criminal profit and immunity from prosecution. The authors in paper point to areas and dominant negative consequences of the infiltration of organized crime into legitimate economic relations, as well as the implications of these processes in order to gain a better understanding of their importance for defining the model on fighting of organized crime. ; Kriminalne stukture šire sfere uticaja na sva polja društvenog života i postaju opasnost po nacionalnu i međunarodnu bezbednost. Profit koji generiše organizovani kriminal na ilegalnom tržištu i njegova infiltracija u legalne ekonomske tokove narušava integritet finansijskih institucija. Na taj način osnovne postavke finansijskog sistema mogu biti narušene, a delovanje državnih institucija, ekonomski napredak i nacionalna bezbednost ugroženi. Savremene kriminalne organizacije su profitno orijentisane i tržišno ustrojene, a metodi delovanja koje koriste kombinacija su kriminalnih i metoda rada savremenih poslovnih organizacija, što ih čini posebno opasnim po društvo. Velika ekonomska moć organizovanog kriminala koristi se za sticanje političke moći, a ona se povratno koristi za ostvarivanje kriminalnih ciljeva. Autori u radu ukazuju na dominantne oblasti i konsekvence infiltracije organizovanog kriminala u legalne ekonomske odnose, kao i na implikacije ovih procesa u cilju što boljeg razumevanja njihovog značaja za definisanje modela suprostavljanja organizovanom kriminalu.

The risk of political and economic transformation in Central and East Europe after 1990 was based on the presumption that the reforms will collapse when the citizens realize that the cost they have to pay for them is too high. The classical claim was that democracy will be destroyed by democratic means-namely, that the losers in the transition will vote the way back to the authoritarian regime. The article offers an explanation as to the regress to the authoritarian regime will not be a consequence of the economic reforms. The article is divided in six section. Section 1 considers the general context of the start of the economic transformation in the light of the debate about the choice between the expert government and the significance of democratic procedures for economic reforms. Section 2 defines the context of Serbia within which economic transformation started out after 2000. Sections 4-5 consider economic policy of the two post-Milosevic government. The major finding is that it was the economic policy that was highly socially sensible that prevented social uprising and undermining democracy by democratic means. Section 6 concludes by applying the concept of equilibrium of partial reforms. ; Najčešće pominjani rizik ekonomske i političke transformacije u Centralnoj i Istočnoj Evropi posle 1990. godine bio je taj da će reforme propasti kada građani uvide da je cena koja treba da se plati za ekonomske reforme previsoka. Tvrdilo se da će tzv. gubitnici u tranziciji uništiti demokratiju demokratskim sredstvima, odn. da će na izborima glasati za političke snage koje će ponovo uspostaviti autoritarni režim. Ovaj tekst pokušava da objasni zbog čega povratak u autoritarni režim u Srbiji neće biti posledica sprovođenja ekonomskih reformi. Tekst je podeljen u šest odeljaka. U odeljku 1 razmatra se opšti kontekst početka ekonomske transformacije u svetlu debate o izboru između vlade eksperata i demokratskih procedura. Odeljak 2 definiše socialnoekonomski kontekst Srbije u kome se odvija ekonomska transformacija. Odeljci 4-5 analiziraju ekonomsku politiku prve dve post-miloševićevske vlade. Nalaz ovih odeljaka je da je ekonomska politika počivala na principima sa ciljem da ublaže socijalne troškove ekonomske transformacije za gubitnike u tranziciji, što je sprečilo socijalni bunt i obaranje demokratije demokratskim sredstvima. Odeljak 6 zaključuje analizu primenom koncepta o ekvilibrijumu parcijalnih reformi.

The job market changes in Slovakia are influenced by product market changes. Changes in economic structure in the 1990s leaded to an overall unemployment. Tourism potential in Slovakia and governmental support of small and medium size businesses guarantee growing employment in tourism. Tourism sector in Slovakia offers about 90 000 jobs. Demand for work in manual and unskilled jobs is typical for small enterprises in tourism. The growth in demand for higher skilled occupations, university graduates positions is connected with larger enterprises. Supply of qualified occupations in tourism market exceeds demand. Therefore the main objective of market policy is to co-ordinate educational system and development of economic activities and creating jobs. ; Tržišne promjene u Slovačkoj su pod utjecajem tržišnih promjena proizvoda. Promjene u ekonomskim strukturama devedesetih godina dovele su do opće nezaposlenosti. Turistički potencijal u Slovačkoj i vladina potpora malim i srednjim poduzećima jamči rast zaposlenosti u turizmu. Turistički sektor u Slovačkoj nudi oko 90 000 poslova. Potražnja za fizičkim radom i nekvalificiranim poslovima je tipična za mala poduzeća u turizmu. Rast potražnje za zanimanjima sa višom spremom i poslovima koje zahtjevaju sveučilišne diplome povezana je sa većim poduzećima. Ponuda kvalificiranih zanimanja na turističkom tržištu nadmašuje potražnju. Zbog toga je glavni cilj tržišne politike da koordinira sistem naobrazbe, razvoj ekonomskih aktivnosti i kreiranja poslova.

Roditeljstvo djece s teškoćama donosi brojne izazove, a visoka razina stresa se povezuje s nedostatnom stručnom podrškom (Paster, Brandwein, Walsh, 2009). Nadalje, roditelji djece s razvojnim teškoćama često doživljavaju neuspjeh te svoje kompetencije u kontekstu roditeljstva nerijetko interpretiraju nerealno negativno (Kralj, 2012). S obzirom na oskudnost istraživačkih inicijativa na ovu temu, cilj rada je provjeriti postoje li razlike u samoprocjeni različitih životnih segmenata između roditelja djece s teškoćama i roditelja djece urednog razvoja. Istraživanje je provedeno tijekom projekta na kojem su se provodile aktivnosti osnaživanja roditelja djece s teškoćama i jačanja njihovih kapaciteta za bolji plasman na tržište rada. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 60 roditelja - 30 roditelja koji imaju djecu s teškoćama i 30 roditelja djece urednog razvoja. Za potrebe istraživanja sastavljen je anketni upitnik u kojem je korištena skala Likertovog tipa od 1 do 5. S ciljem utvrđivanja razlika između navedenih skupina ispitanika korišten je neparametrijski test sume rangova (Mann Whitney U test). Utvrđeno je da postoje razlike u samoprocjeni osobnog zadovoljstva i vlastite uspješnosti u korist roditelja koji imaju djecu urednog razvoja, ali je isto tako utvrđeno da u ostalim segmentima njihove samoprocjene (kao što je npr. težnja za napretkom, pozitivan stav, zadovoljstvo razinom vlastitih postignuća/ciljeva, itd.) ne postoje značajne razlike između dvije navedene skupine. Dobiveni rezultati ukazuju na pozitivan stav prilikom suočavanja s različitim izazovnim životnim situacijama kojeg je moguće tumačiti kroz postojanje vlastite osobnosti pojedinca te nizom individualnih događaja koji ga kroz život određuju (Lacković-Grgin, 2011), a ne pripadnosti jednoj od skupina.

The objective of this article is to highlight the phenomenon of economic dependence inasmuch as it has been established in various publications of the ILO to be an element of the personal scope of national labour legislation. Following the example of Spain, in Slovenia the concept of economic dependence has been a part of labour legislation since 2013. In addition to providing an outline of the legislation in force, the author identifies various weaknesses of the regulation in practice that have become apparent since the implementation of the institution of economic dependence. The author critically calls attention to the identified weaknesses and offers possible alternatives for consideration. Regardless of the fact that the author in principle agrees that economic dependence is recognised as an element that justifies limited labour law protection of economic dependents, he expresses reservations regarding the idea of the Slovenian legislature to adopt a special act regulating the position of economic dependents. ; Slovensko tržište rada već dulje karakterizira činjenica da se radi izvršenja osobnog rada sklapaju ugovori građanskog, obveznog prava. To nije samo po sebi protuzakonito, no povlači određene rizike. Ugovor o radu najprikladniji je i u Republici Sloveniji jedini valjani pravni temelj za obavljanje osobnog, ovisnog i dugotrajnog rada. Svaki osobni rad, naravno, nije ovisan te stoga u odsutnosti elementa osobne podređenosti građansko pravo može biti sasvim odgovarajući i zakonit temelj. Jedan od oblika takvog rada je rad u okolnostima tzv. ekonomske ovisnosti. Riječ je o obliku rada koji uređuje Zakon o delovnih razmerjih (Zakon o radnim odnosima) i koji se temelji na građanskopravnom ugovoru. Pritom je bitno obratiti pozornost na pravni položaj ekonomski ovisne osobe u svjetlu standarda MOR-a, koji jasno upozoravaju na mogućnost prekarnog odnosa. Čimbenici koji mogu dovesti do prekarnog odnosa su nesigurnost zaposlenja, nesigurnost prihoda, radno vrijeme, sigurnost i zaštita na radu, nedostatno socijalno osiguranje, obučenost te reprezentativnost. Radi smanjenja rizika od prekarnog rada potrebne su izmjene radnog zakonodavstva. Pritom bi trebalo uzeti u obzir barem sljedeće: a) jasnije definirati pojam ekonomske ovisnosti radi lakšeg i preciznijeg razgraničenja prema radnopravnom odnosu; b) ispitati prikladnost postojećeg modela ekonomske ovisnosti i istražiti moguće alternative; c) eksplicitno propisati stvarnu nadležnost radnopravnih sudova glede ekonomske ovisnosti.

The integration of migrants is one of the biggest challenges to European Union (EU) countries today, and it represents a serious challenge to the management of European diversity. Because of this, a framework for the integration of migrants into the EU was developed through a range of directives and other "soft" mechanisms. Even though migrant integration remains the primary responsibility of nation states, EU policies are important with regard to knowledge exchange, its promotion, and the monitoring of integration practices. In EU discourse the integration of migrants is a key mechanism to maximising the opportunities and contributions that migration can make to EU development, while employment is central to the participation of migrants. European Union legislation provides a strong anti-discrimination framework and emphasizes the equal opportunity principle as key integration issues. This paper's starting assumption is that, besides the anti-discrimination aspect of migrant integration in the area of employment, their contribution to economic growth and cultural wealth is no less important because the European workforce is ageing and shrinking. An analysis of European policy documents has been carried out in the context of the approach to managing diversity, which highlights the potential of diversity for better organisational performance. It is argued that the successful integration of migrants is recognised not only as key to better migrant participation but also as potential for the host society's labour market and for increased economic performance. However, migrant inflow could also weaken a country's fiscal sustainability if human resource potential is not used well. Several challenges to successful labour market integration are underlined in the paper. ; Integracija migranata predstavlja jedan od najvećih suvremenih izazova za države EU-a, kao i velik izazov upravljanju različitostima u Europi općenito. Zbog toga je okvir za integraciju migranata u EU-u osmišljen kroz različite direktive i druge "mekane" mehanizme. Iako integracija migranata i dalje ostaje prvenstveno odgovornost individualnih nacionalnih država, politike EU-a važne su zbog (promicanja) razmjene znanja i praćenja integracijskih praksi. EU o integraciji migranata govori kao o ključnom mehanizmu kojim se mogu maksimalno iskoristiti prilike kojima migracija može ostvariti doprinos razvoju EU-a, dok je s druge strane zapošljavanje od središnje važnosti za uključenost migranata. Zakonodavstvo EU-a sadrži učinkovit antidiskriminacijski okvir i naglašava načelo jednakih prilika kao ključno integracijsko pitanje. U radu se kreće od pretpostavke da se integracijom migranata u području zapošljavanja ne samo prakticira antidiskriminacija, već da je isto tako važan doprinos migranata ekonomskom razvoju i kulturnom bogatstvu Europe jer europska radna snaga stari i brojčano opada. Provedena je analiza dokumenata europskih politika u kontekstu pristupa upravljanja različitostima, te se njome ističe potencijal različitosti pri postizanju boljeg organizacijskog učinka. U radu se tvrdi da je uspješna integracija migranata prepoznata ne samo kao ključ osiguranja njihove uključenosti, već kao potencijal za tržište rada zemlje domaćina i postizanje boljega ekonomskog učinka. Ipak, priljev migranata također može ugroziti fiskalnu održivost države ako se ljudski potencijali ne koriste pravilno. U radu se ističu različiti izazovi uspješnoj integraciji u tržište rada.

The aim of the paper is to identify the impact of the Western Balkans Diaspora on economic development of these countries, in particular Kosovo. Through qualitative methodological approaches the paper will review and analyze the definition and concept of migration, the reasons and factors of migration, migrations theories, the main destination for migrants, specifications of Kosovo population migration into years, the migration phases of the Kosovo population, the effects of migration or remittances on economic development of Kosovo, effective policies to strengthen the link between diaspora and development, remittance transfer channels and so on. From all the Western Balkan countries, Kosovo continues to be a significant trend for emigration because labour market is unable to absorb the high number of job seekers. Hence, the Kosovo institutions should promote investment and inform the Kosovo diaspora of facilities for doing business, and reforms that have been implemented in Kosovo. The limitations of this research may be the insufficient data and statistics on migration trends of the Western Balkan countries. Therefore, it was not possible to incorporate econometric analysis. The value of this paper, lies in dealing with Western Balkan migration problem, a problem that has been little addressed in the current academic literature. ; Cilj rada je identificirati utjecaj dijaspore zapadnog Balkana na gospodarski razvoj ovih zemalja, posebno Kosova. Kvalitativnim metodološkim pristupima rad daje pregled i analizu definicije i koncepta migracije, razloga i čimbenika migracija, teorija migracija, glavnih odredišta migranata, specifikacija migracije stanovništva na Kosovo kroz godine, faza migracije stanovništva Kosova, učinaka migracija ili doznaka migranata na gospodarski razvoj Kosova, učinkovitih politika za jačanje veze između dijaspore i razvoja, kanala prijenosa doznaka migranata i tako dalje. Od svih zemalja zapadnog Balkana, Kosovo i dalje pokazuje značajan trend iseljavanja, jer tržište rada ne može apsorbirati velik broj tražitelja posla. Stoga bi kosovske institucije trebale promicati ulaganja i informirati kosovsku dijasporu o mogućnostima poslovanja i reformama koje su provedene na Kosovu. Ograničenja ovog istraživanja mogu biti nedovoljni podaci i statistike o migracijskim trendovima zemalja zapadnog Balkana. Stoga nije bilo moguće ugraditi ekonometrijsku analizu. Vrijednost ovog rada sastoji se u rješavanju migracijskog problema zapadnog Balkana, problema koji je malo riješen u trenutnoj akademskoj literaturi.

Globalisation and technological changes have a dramatic impact on the labour market. For this reason, skills need to be strengthened and protected and workers have to respond to these great transformations by improving their professionalization. Focusing the attention on the Jobs Act, this paper offers an overview of the change that Italy may undertake, analysing the most innovative aspects of the new reform and paying particular attention to the protection of skills within the employment contract and the labour market. In this regard, the research highlights how the Jobs Act has strengthened the protection of skills. On the one hand, it specifies that in case of 'changes in job tasks' the employer shall provide training activities in order to develop the employee's skills (art. 2103 Civil Code). On the other hand, from the perspective of the labour market, it provides efficient active labour market policies in order to tackle the lack of skills protection. These are all considerable positive steps: the Jobs Act Reform represents a move in the right direction and the first important step towards the development of an enhanced skill system. ; Globalizacija i tehnološke promjene dramatično utječu na tržište rada. Zbog toga je potrebno ojačati i zaštititi vještine radnika koji moraju odgovoriti na takve velike promjene unaprjeđujući svoje profesionalne kvalifikacije. U radu se daje pregled promjena u talijanskom zakonodavstvu, analiziraju se inovacije koje donosi nova reforma, posebno zaštita vještina s aspekta ugovora o radu i tržišta rada. S time u vezi u istraživanju se analizira utjecaj zakona Jobs Acta u jačanju zaštite vještina. S jedne strane, ovaj zakon utvrđuje da u slučaju "promjene zadataka radnog mjesta" poslodavac mora osigurati osposobljavanje kako bi se omogućio razvoj radnikovih vještina (čl. 2103. Građanskog zakonika). S druge strane, iz perspektive tržišta rada, on je temelj za aktivne politike tržišta rada koje mogu biti učinkovite u zaštiti vještina radnika. Reforma povezana s donošenjem Jobs Acta važan je korak u pravom smjeru i za razvoj naprednog sustava vještina. ; Der Arbeitsmarkt wird stark von der Globalisierung und dem Technologiewandel beeinflusst. Deshalb müssen Kompetenzen gestärkt werden. Arbeitnehmer müssen auf diese großen Transformationen reagieren, indem sie ihre Professionalisierung verbessern. Mit Schwerpunkt auf die Arbeitsrechtreform mit Namen "Jobs Act" bietet dieser Beitrag ein Überblick über die von Italien vorgenommenen Änderungen. Ebenfalls werden die innovativsten Aspekte dieser neuen Reform, insbesondere der Schutz von Kompetenzen im Arbeitsvertrag und am Arbeitsmarkt, analysiert. Diesbezüglich wird in diesem Beitrag betont, wie man mit diesem Jobs Act den Schutz von Kompetenzen gestärkt hat. Einerseits legt das Gesetz fest, dass im Falle der "Änderungen von Arbeitsaufgaben" der Arbeitgeber die Ausbildungsaktivitäten sichern muss, um die Kompetenzen von Arbeitnehmern zu entwickeln (Art. 2103 Bürgerliches Gesetzbuch). Andererseits bietet die Reform effiziente aktive Arbeitsmarktpolitik, um den Mangel an Kompetenzschutz in Angriff zu nehmen. Diese Änderungen stellen bemerkenswerte positive Schritte dar. Sie zeugen davor, dass die Arbeitsrechtreform den richtigen Weg und den ersten wichtigsten Schritt zur Entwicklung eines verbesserten Kompetenzsystems darstellt. ; La globalizzazione e l'evoluzione tecnologica hanno effetti radicali sul mercato del lavoro. Per questo motivo, se da una parte è necessario che i lavoratori adeguino le proprie competenze a questi grandi mutamenti, dall'altro la professionalità è un bene che necessità di essere protetto. La presente ricerca, incentrata sull'analisi del Jobs Act, intende mettere in luce il percorso di profondo cambiamento intrapreso dall'Italia, ponendo l'accento sul tema della tutela della professionalità all'interno del contratto di lavoro e del mercato del lavoro. Sotto questi profili, la recente riforma ha rafforzato gli strumenti protettivi a favore del lavoratore. Da un lato, infatti, il Jobs Act prevede che il mutamento di mansioni del lavoratore è accompagnato da un obbligo formativo in capo al datore di lavoro (art. 2103 Codice civile). Dall'altro lato, per quanto concerne la tutela della professionalità nel mercato del lavoro, la recente riforma ha introdotto una serie di misure di politica attiva volte a contrastare il problema del vuoto di tutele. In considerazione di ciò, il Jobs Act deve essere accolto positivamente.

Visoko obrazovanje važan je segment pripreme za tržište rada svih studenata koji upisujući pojedini fakultet žele steći potrebnu edukaciju za rad u odabranom području. Zemlje Europske Unije, pa tako i Hrvatska, ulažu u razvoj visokog obrazovanja kroz različite operativne programe koji pridonose dostupnosti obrazovanja za sve kategorije građana. Otvorenost visokog obrazovanja svakom članu društva temelj je inkluzivne obrazovne politike Europske Unije. Obrazovne politike postaju područje interesa cijele europske zajednice jer se društvo znanja vidi kao temelj gospodarske konkurentnosti Europe na globalnom tržištu. Cilj je rada ispitati kako stručnjaci koji rade u službama podrške za studente s invaliditetom doživljavaju poštovanje prava na visoko obrazovanje studenata s invaliditetom na Sveučilištu u Zagrebu. Riječ je o kvalitativnom istraživanju provedenom u 2019. godini putem polustrukturiranih intervjua, dok su podaci obrađeni primjenom tematske analize. U istraživanju je sudjelovalo 10 stručnjaka koji rade u službama podrške za studente s invaliditetom na Sveučilištu u Zagrebu. Rezultati ukazuju na pozitivne primjere poštovanja prava na visoko obrazovanje, ali identificiraju i postojeće slabe točke koje je potrebno unaprijediti u skladu sa suvremenim postavkama inkluzivnog europskog društva. Promjene u budućnosti potrebne su u područjima standardizacije asistencije i prijevoza, prilagodbe infrastrukture, redovite edukacije nastavnog osoblja, senzibilizacije studenata te u razvoju ljudskih resursa u uredima za studente s invaliditetom. ; Higher education plays a pivotal role in preparing students for the labour market by providing education at the university level required for work in the chosen field. The EU member states, including Croatia, invest in higher education through different operational programmes to increase access to education for all citizens. Equal access to higher education for all is at the core of EU education policies for inclusion. Moreover, the education policy importance rises on the European agenda as the concept of knowledge society becomes central to European competitiveness on the global market. This paper aimed to examine how professionals employed by support services for students with disabilities perceive the respect of the right to higher education for students with disabilities at the University of Zagreb. The paper is based on qualitative research from 2019, which involved semi-structured interviews and thematic analysis of data. The research included 10 professionals employed by the support services for students with disabilities at the University of Zagreb. Although the results indicated certain good practice examples of respecting the right to higher education, they also pointed out the challenges that ought to be addressed in line with contemporary inclusive practices in Europe. In the future, improvements are recommended in the following areas: standardising assistance and transportation, adapting infrastructure, continuing training of the teaching staff, raising student awareness and human resource development at the Office for Students with Disabilities.

U radu se na temelju arhivske građe pohranjene u Arhivu Jugoslavije i Vojnom arhivu u Beogradu i postojeće historiografske literature daje pregled razvoja brodograđevne industrije u Jugoslaviji. Naglasak je stavljen na planove obnove i izgradnje pomorskih brodogradilišta, kao i na rezultate njihova rada, tj. na proizvodnju brodova za potrebe jugoslavenske ratne i trgovačke mornarice. Pozornost smo posvetili i plasmanu proizvoda jugoslavenske brodogradnje na svjetsko tržište.

Austria was hit especially hard by the refugee crisis of 2015, with the population reacting negatively to the influx of migrants and asylum-seekers. New "border management", the closure of the Western Balkans route, and police as well as military missions to neighbouring countries were the external measures put into place by the Austrian government. At the same time the integration policy has been further regulated with a number of political and legislative actions. Political measures include the Fifty-Point Plan for Integration (November 2015), the Asylum Summit (January 2016) and the new "For Austria" government programme (January 2017). These became the basis for the Integration Law, the Federal Law Prohibiting the Concealment of the Face in Public, the Law on Integration into the Labour Market, and the Law Concerning the Modification of the Rules Relating to Foreigners (all introduced in June 2017). While the number of refugees has sharply decreased, the legal initiatives putting demands on migrants and threatening them with sanctions have thus notably increased – an attitude that persists and even has been further reinforced after the elections of 2017 and the formation of the new ÖVP-FPÖ coalition government. ; Austriju je vrlo teško pogodila migrantska kriza 2015. godine, te je stanovništvo negativno reagiralo na priljev migranata i tražitelja azila. Vanjske mjere koje je uvela Austrijska vlada uključivale su nov način "upravljanja granicom", zatvaranje zapadno-balkanske rute te slanje policijskih i vojnih izaslanstava u susjedne države. Integracijska je politika istovremeno doživjela nastavak regulacije uvođenjem brojnih političkih i zakonskih mjera. Političke su mjere uključivale Plan od pedeset točaka za integraciju (uveden u studenom 2015. god.), Sastanak o azilu (održan u siječnju 2016. god.) i novi program vlade pod nazivom "Za Austriju" (donesen u siječnju 2017. god.). Ove su mjere predstavljale temelj sljedećih zakona donesenih u lipnju 2017. godine: Zakona o integraciji, Zakona o zabrani skrivanja lica u javnosti, Zakona o integraciji na tržište rada te Zakona o izmjenama pravila o stranim državljanima Iako se broj pristiglih izbjeglica znatno smanjio, broj zakonskih inicijativa kojima se migrantima postavljaju zahtjevi i prijeti im se sankcijama se osjetno povećao. Takav se pristup održao i nakon izbora 2017. i formiranja nove koalicijske vlade.

Emphasizing neoliberalism as a triumph of free market and unregulated capitalism, critics point out that the global financial crisis has undermined the legitimacy of neoliberalism. It is, therefore, very important to investigate whether there is a clear correlation between the normative recommendations of neoliberal theory and political and economic changes in the market economies in recent decades. Elementary insight into economic developments during the previous decades shows that there is a correspondence between the neoliberal ideas and the trajectory of many market economies, but also clear discrepancies between neoliberal theory and political and economic practices. Neoliberalism exists in articulation with the actors and institutions. Context is important because it implies variation, path dependency, and discrepancy in terms of processes and results. The main conclusion of this paper is that only if we perceive neoliberalism as socially embedded can we speak of neoliberalism as a political-economic doctrine, economic and political practice, and a process of economic transformation and establish a connection between them. ; Ističući neoliberalizam kao trijumf slobodnog tržišta, odnosno neregulisanog kapitalizma, kritičari ističu da je globalna finansijska kriza potkopala legitimitet neoliberalizma. Zato je veoma važno istražiti da li postoji jasna korelacija između normativnih preporuka neoliberalne teorije i političkih i ekonomskih promena u tržišnim privredama u proteklih nekoliko decenija. Elementarni uvid u ekonomska kretanja tokom poslednjih decenija pokazuje da postoji određeno podudaranje između neoliberalnih ideja i trajektorije mnogih tržišnih privreda u ovom periodu, ali i jasne diskrepance između neoliberalne teorije i političke i ekonomske prakse. Neoliberalizam egzistira u artikulaciji sa akterima i institucijama. Kontekst je važan zato što implicira različitost, zavisnost puta i nepodudarnost u pogledu procesa i rezultata. Osnovni zaključak rada je da jedino, ukoliko neoliberalizam posmatramo kao društveno ukorenjen, možemo da govorimo o neoliberalizmu kao političko-ekonomskoj doktrini, ekonomsko-političkoj praksi i procesu ekonomske transformacije i da ustanovimo vezu između njih.

Maloprodaja u svijetu doživljava korjenite promjene. Nove tehnologije i internet mijenjaju krajolik maloprodaje. Kupci imaju nadohvat ruke trenutni pristup tisućama gotovo jednako uvjerljivih ponuda proizvoda i usluga. Pritom su u kontekstu evidentnih društvenih i gospodarskih promjenaočekivanja i moć kupaca dosad neviđeni i bez presedana. Na neprekidno promjenjivom, globaliziranom i zasićenom tržištu maloprodaje postaje sve veći izazov stvarati bazu lojalnih kupaca. Stoga se istraživanje lojalnosti kupaca u novom maloprodajnom okruženju može smatrati važnim preduvjetom za uspješno oblikovanje i provedbu maloprodajnih strategija. Svrha rada je ukazati na lojalnost kao izvor konkurentske prednosti, dati osvrt na konceptualizaciju lojalnosti te istražiti lojalnost kupaca u maloprodajnom okruženju(tržište hipermarketa F BiH) kroz prizmu socio-demografskih obilježja.

Students enter the labour market through a Student Service to have the opportunity to pay for tuition fees or to earn additional income that would allow for the parents or guardian's budget to be disbursed. Although almost 70% of full-time students were working through a student contract in 2016, the Regulation on intermediaries for employment of full-time students from 1996 was the only legal document that was regulating student employment. Due to improperness of this document and the fact that student employment is not under the Labour Law, in November 2017 the Croatian Government published a proposal for the new Student Employment Act, which was passed in November 2018. Subsequently, the reform of regulatory framework of student employment is important to student work force. According to the Regulation in force, there is no constraint on the maximum weekly working hours or maximum annual earnings. Nevertheless, student income can become taxable under the rules of Personal Income Tax Law if it exceeds the annual limit of 60,600.00 HRK. Consequently, the reform of personal income tax is also significant for students if they do not want to become a taxpayer of personal income tax. Based on this, the main goal of this paper is to analyse attitudes of students towards the regulatory framework of student employment, reform of personal income tax and their work under the mediation of the Student Centre. In order to question student attitudes, the questionnaire was used and the results of the analysis carried out before changes in legislation, in February and March 2018, indicate that students were not satisfied with the existing regulatory framework and the personal income tax reform, and that they expect the improvement of working conditions with the implementation of the new Student Employment Act. ; Studenti se uključuju na tržište rada preko studentskog servisa kako bi imali priliku platiti školarinu ili zaraditi dodatne prihode s ciljem financijskog rasterećenja roditelja ili staratelja. Iako je gotovo 70% redovnih studenata radilo preko studentskog ugovora u 2016. godini, jedini pravni dokument koji je regulirao zapošljavanje studenata je bio Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine. Zbog neprimjerenosti ovog dokumenta i činjenice da zapošljavanje studenata nije regulirano Zakonom o radu, u studenome 2017. godine Vlada Republike Hrvatske objavila je prijedlog novog Zakona o obavljanju studentskih poslova, koji je izglasan u studenom 2018. godine. Zbog toga, reforma regulatornog okvira zapošljavanja studenata važna je za studentsku radnu snagu. Prema važećem Pravilniku, ne postoji ograničenje maksimalnog tjednog radnog vremena ili maksimalne godišnje zarade. Unatoč tome, dohodak studenata može postati oporeziv prema pravilima Zakona o porezu na dohodak, ako premašuje godišnju granicu od 60.600,00 kuna. Slijedom toga, reforma poreza na dohodak je također značajna za studente ako ne žele postati poreznim obveznikom poreza na dohodak. Na temelju toga, glavni je cilj ovoga rada analizirati stavove studenata prema regulatornom okviru zapošljavanja studenata, reformi poreza na dohodak i njihov rad pod posredovanjem Studentskog centra. Kako bi se ispitali stavovi učenika, korišten je upitnik, a rezultati analize provedeni prije izmjene zakonodavnog okvira, u veljači i ožujku 2018. godine, pokazuju da studenti nisu zadovoljni postojećim regulatornim okvirom i reformom poreza na dohodak, te da očekuju poboljšanje radnih uvjeta stupanjem na snagu novog Zakona o obavljanju studentskih poslova.

Suvremena nastava treba biti stvarna, bogata i relevantna (real, rich, relevant). Promjene u tom smjeru razvidne su u poljskom visokoškolskom obrazovanju, a potaknute su zahtjevima tržišta rada, studentskim očekivanjima, potrebama za usvajanjem ciljeva bolonjskog procesa, te zahtjevima samog nastavnog osoblja. Uzimajući u obzir pad interesa za studiranje (koji je posebno vidljiv u području humanističkih znanosti), sveučilišta nastoje predstaviti svoju obrazovnu ponudu na najatraktivniji način kako bi se uspješnije natjecala s drugim sveučilištima, posebice onima iz područja tehničkih znanosti. Promjene se očituju na nekoliko razina: kroz odluke vlade, sveučilišta, fakulteta i instituta, i u svakodnevnom radu nastavnika. U radu se opisuju navedeni problemi u odnosu na obrazovanje u nakladništvu. Analizirane su mrežne stranice sveučilišta koja nude programe nakladništva te je detaljno predstavljena obrazovna ponuda LIS instituta Sveučilišta Wroclaw. Posebna je pozornost pridana nastavnim metodama i obrazovnim izvorima. ; Contemporary teaching should be real, rich and relevant. Changes in this direction that can be observed in higher education in Poland result from the requirements of the job market, students' expectations, the need to adapt to the goals of the Bologna Process, as well as demands by educators. Considering the declining interest in studying (which is seen especially in the humanities), universities try to present their educational offer in the most attractive way to compete successfully with other universities. All of these changes can be seen on several levels: the decisions of the government, of the universities, faculties and institutes, and in the everyday work of the teachers. The paper describes these problems in relation to publishing education. Websites of universities offering courses on publishing are analyzed and the educational offer of the LIS Institute of the University of Wroclaw is presented in details. Examples of proven methods and useful educational resources and new allies are proposed.