Enduring the Freedom; A Rogue Historian in Afghanistan
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Band 7, Heft 1, S. 134-136
ISSN: 1332-4756
18 Ergebnisse
Sortierung:
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Band 7, Heft 1, S. 134-136
ISSN: 1332-4756
In: Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira ; journal of interdisciplinary research on war and peace, Band 11, Heft 21, S. 137-141
ISSN: 1331-5595
U radu se analiziraju četiri slučaja diplomacije prinude od kojih svaka predstavlja jedan aspekt suvremenih sigurnosnih ugroza: teritorijalna agresija motivirana nacionalističkim i etničkim aspiracijama (Bosna), agresija protiv vlastitog stanovništva zbog želje za samoodređenjem (Kosovo), terorizam (Afganistan) i oružje za masovno uništavanje (Irak). Cilj je provedene analize identificirati čimbenike koji su utjecali na ishod (uspjeh/neuspjeh) provedene strategije. Kao kriterij vrednovanja ishoda koristi se Jentlensonov cost/benefit model koji se temelji na zadovoljenju kriterija proporcionalnosti, recipročnosti i vjerodostojnosti. Uspjeh diplomacije prinude u Bosni imao je značajan utjecaj na odabir strategije za Kosovo, koji se smatra graničnim uspjehom s obzirom na dugotrajnost zračne kampanje. Diplomacija prinude u slučaju Afganistana i Iraka nije polučila željene rezultate te su ciljevi ostvareni primjenom sveobuhvatne vojne sile. Uzevši u obzir rezultate analize koji upućuju na zaključak da je diplomacija prinude, unatoč konceptualnoj jednostavnosti, kompleksna strategija čiji je ishod uvelike određen nizom kontekstualnih varijabli uz prilično ambivalentan karakter, svrha je ovoga rada spoznaja korisnosti i perspektive primjenjivosti Jentlensonova modela u objašnjenju uspjeha, odnosno neuspjeha strategije prinude. ; This paper analyzes four cases of coercive diplomacy each representing one aspect of contemporary security threats: territorial aggression motivated by nationalist and ethnic aspirations (Bosnia), aggression motivated by self-determination (Kosovo), terrorism (Afghanistan) and weapons of mass destruction (Iraq). The aim of the analysis is to identify factors that had impact on the outcome (success/failure) of coercive strategy. Jentleson cost benefit model based on the criteria of proportionality, reciprocity and credibility is used as the criterion for valuing outcome. The successfull aplication od coercive diplomacy in Bosnia played a major role in creating Kosovo`s coercive strategy witch is regarded as a marginal success due to continuance of the air campaign. Coercive diplomacy in cases of Afganistan and Iraq had faild and goals were achieved through application of brute force. Taking into account the results of the analysis that points to the conclusion that coercive diplomacy, despite conceptual simplicity, is a complex strategy whose outcome is influenced by a number of contextual variables with rather ambivalent character, the purpose of this paper is to comprehend the effectiveness and perspectives of the applicability of Jentlenson model in verification of success or failure of coercive strategy.
BASE
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Band 11, Heft 1, S. 27-40
ISSN: 1332-4756
In: Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira ; journal of interdisciplinary research on war and peace, Band 11, Heft 21, S. 33-47
ISSN: 1331-5595
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Band 6, Heft 4, S. 46-61
ISSN: 1332-4756
In: Politicka misao, Band 49, Heft 3, S. 223-227
In: Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira ; journal of interdisciplinary research on war and peace, Band 10, Heft 20, S. 85-107
ISSN: 1331-5595
In: Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira ; journal of interdisciplinary research on war and peace, Band 14, Heft 27, S. 53-75
ISSN: 1331-5595
In: Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira ; journal of interdisciplinary research on war and peace, Band 13, Heft 25, S. 11-32
ISSN: 1331-5595
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Band 11, Heft 1, S. 43-61
ISSN: 1332-4756
In: Međunarodne studije: časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju, Band 11, Heft 4, S. 9-31
ISSN: 1332-4756
Even though many would have bet on NATO's demise after the Cold War and consider it now to be an archaic, antiquated alliance — as the reality that led to its formation no longer exists to justify its purpose — the need for collective defence in an increasingly complicated security environment stands as grounds for its ever-growing importance and its need to adapt to a spectrum of challenges that is becoming more diversified. NATO has long surpassed its military defensive role and has adapted to new challenges and new threats, while it has broadened its security agenda accordingly. The 'out of area' missions that dragged the Alliance out of its borders brought more meaning to the community of shared values, whilst allowing it to become both a security exporter, and a values and norms exporter. The International Security Assistance Force (ISAF) mission in Afghanistan comprises NATO's transformation and adaptation to the new security challenges and its diffusion of norms in the 'near abroad'. ; Even though many would have bet on NATO's demise after the Cold War and consider it now to be an archaic, antiquated alliance — as the reality that led to its formation no longer exists to justify its purpose — the need for collective defence in an increasingly complicated security environment stands as grounds for its ever-growing importance and its need to adapt to a spectrum of challenges that is becoming more diversified. NATO has long surpassed its military defensive role and has adapted to new challenges and new threats, while it has broadened its security agenda accordingly. The 'out of area' missions that dragged the Alliance out of its borders brought more meaning to the community of shared values, whilst allowing it to become both a security exporter, and a values and norms exporter. The International Security Assistance Force (ISAF) mission in Afghanistan comprises NATO's transformation and adaptation to the new security challenges and its diffusion of norms in the 'near abroad'.
BASE
Funkcionalna suradnja NATO-a i Ruske Federacije u suvremenim međunarodnim odnosima je nužna, ali zbog još uvijek obostranog nepovjerenja i natjecateljski postavljenih ciljeva teško se ostvaruje. Autorica polazi od prikaza i analize postojećih odnosa suradnje ta dva aktera oko globalnih pitanja (borba protiv terorizma, krijumčarenje droga i narkotika, elementarne nepogode, obuka afganistanskih sigurnosnih snaga) najvećim dijelom operacionaliziranih u Afganistanu. Potom prikazuje prostor Arktika kao prostor na kojem se NATO i Ruska Federacija tek interesno pozicioniraju. Globalni izazovi sigurnosti (klimatske promjene, sigurnost transportnih ruta, eksploatacija energenata) ponovno mogu približiti stavove ta dva aktera, ali iz dosad poduzetih akcija autorica zaključuje da će i taj prostor biti poprište konfrontacija. Na kraju analizira dva osnovna problema (raketni štit u Europi i daljnje širenje NATO-a) koji su od završetka Hladnog rata pa do danas glavni problemi u odnosima NATO-a i Ruske Federacije. Bez obzira na trenutnu ukrajinsku krizu očito je da će se i budući odnosi NATO-Ruska Federacija paralelno odvijati na dva kolosijeka: funkcionalnoj suradnji i odnosima hladnog mira. ; Functional cooperation between NATO and the Russian Federation is a necessity within the contemporary international relations. However, due to a lack of mutual trust which is still being felt and competitively set objectives of both players, such cooperation is sometimes difficult to achieve. Author starts by presenting and analyzing the existing examples of cooperation between the two states on global issues (fight against terrorism, drug trafficking, natural disasters, training of security forces in Afghanistan) – most of which is taking place in Afghanistan. She continues by elaborating on the situation in the Arctic territories where both NATO and the Russian Federation are just starting to position their interests. Again, it is the global challenges to security that might bring the positions of the two players closer in this area (such as climate changes, safety of transport routes, energy exploitation), but based on their activities so far the author concludes that this area might also become an area of confrontation. Finally, the author analyses two major issues (missile defense in Europe and further NATO enlargement) that have been principal problems in NATO-Russia relations ever since the end of the Cold War. Regardless of the current crisis in Ukraine it is apparent that future relations between NATO and the Russian Federation will continue on two parallel tracks: functional cooperation on one, and "cold peace" on the other.
BASE
Sovjetsko-afganistanski rat vodio se od 1979. do 1989. godine na prostoru Središnje i Južne Azije, u državi Afganistan. Započeo je intervencijom sovjetske vojske u Afganistanu ubrzo nakon što je Narodna demokratska partija Afganistana preuzela vlast u zemlji. Prvotni sovjetski cilj bio je stabilizirati političku situaciju u zemlji i omogućiti vladajućoj komunističkoj stranci neometano obnašanje vlasti. Tradicionalno afganistansko društvo pobunilo se prvo protiv vlade u Kabulu, a zatim se oružano suprotstavilo i sovjetskoj vojsci čime je započeo desetogodišnji krvavi rat u Afganistanu. Afganistanski pokret otpora sačinjavale su brojne mudžahedinske frakcije koje su osim protiv vlade u Kabulu i Sovjeta, ratovale i međusobno u borbi za poslijeratnu vlast u zemlji. Budući da se rat odvijao u vremenu Hladnog rata, on je poprimio šire geopolitičko značenje i u njega su se involvirale sve tadašnje svjetske i regionalne sile, uključujući i najvećeg hladnoratovskog neprijatelja SSSR-a, Sjedinjene Američke Države. Pomoć je mudžahedinima upućivana prvenstveno iz susjednog Pakistana, koji je i sam imao regionalni interes postaviti na vlast u Kabulu sebi prihvatljivu vladu. U nešto manjoj mjeri pokretu otpora pomoć je pristizala iz Narodne Republike Kine i Islamske Republike Irana, tako da se može reći kako su sve susjedne države Afganistana bile uključene u ratna zbivanja. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija na diplomatskom se polju uključila u traženje mirnog rješenja za završetak sukoba, a svoju je geopolitičku važnost crpila kao jedna od predvodnica Pokreta nesvrstanih zemalja. Sovjetska vojska bila je sasvim nepripremljena za gerilski tip rata kakav su mudžahedini vodili i uskoro se našla u pat poziciji¸ gdje se konačna pobjeda činila sve manje vjerojatnom. Dolaskom Mihaila Gorbačova na vlast u SSSR-u mijenja se vanjskopolitički kurs Moskve, pa su se sukladno tomu počela tražiti rješenja za napuštanje Afganistana i okončanje rata. Sovjetska vojska iz Afganistana se povukla početkom 1989. godine, no rat se u ...
BASE