Suchergebnisse

This paper presents the Brazilian specificities of the development of its public health and social assistance policies since the re-democratization process in the 1980s until today. Besides, it presents a wide range of conflicts between the economic interests and the political activism accountable for the advances of the public policies implementation. This evolution is presented as a subsidy to the reader's understanding of the development of a clinical solution for non-conventional settings specific to the Brazilian social and economic reality. Successful clinical experiences in health and social assistance based on phenomenology are presented, not only for diagnosis purposes, namely for understanding the people, for the context in the question, as well as the successful management development. The first case describes the provision of a peripatetic group therapy service, prior as a walking clinical practice, where the notion of territoriality and the dynamics of group interaction facilitate the understanding of the patients, while the intrinsic condition of the work also facilitates the establishment of transferential relationships. The second case describes the complexity of social welfare policy challenges through the clinical intervention while presenting a family in a social and economic vulnerability context. ; Rad prikazuje brazilske specifičnosti razvoja politike javnog zdravstva i socijalne pomoći od procesa redemokratizacije 80-ih godina prošlog stoljeća do danas. Osim toga, predstavlja širok raspon sukoba između ekonomskih interesa i političkog aktivizma koji je odgovoran za napredak u provedbi javnih politika. Ova evolucija predstavljena je kao subvencija razumijevanju razvoja kliničkog rješenja za nekonvencionalna okruženja, specifična za brazilsku društvenu i ekonomsku stvarnost. Prikazana su uspješna klinička iskustva u zdravstvenoj i socijalnoj pomoći temeljena na fenomenologiji, ne samo u svrhu dijagnoze, odnosno razumijevanja ljudi, konteksta, kao i uspješnog razvoja menadžmenta. Prvi slučaj opisuje pružanje usluge peripatetičke grupne terapije, prije kao hodajuće kliničke prakse, pri čemu pojam teritorijalnosti i dinamika grupne interakcije olakšavaju razumijevanje pacijenata, dok intrinzično stanje rada također olakšava uspostavljanje transferencijalnih odnosa. Drugi slučaj opisuje složenost izazova politike socijalne skrbi kroz kliničku intervenciju uz predstavljanje obitelji u kontekstu socijalne i ekonomske ranjivosti.

U posljednjih nekoliko godina brazilske gradske vlasti pokrenule su portale s otvorenim podacima. Njihove inicijative pojavljuju se u trenutku kada se počinje primjenjivati Zakon o transparentnosti, koji propisuje rokove za usvajanje i primjenu mjera usmjerenih na povećanje transparentnosti vlasti, kao što su "portali transparentnosti", ali propisuje i sankcije za neprihvaćanje i neprovođenje tih mjera. U skladu s tim u ovom se radu istražuje hoće li gradovi koji imaju portale s višim indeksom digitalne transparentnosti (engl. Digital Transparency Index, DTI) imati i najkvalitetnije inicijative za otvaranje podataka. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, službeni portali i inicijative za otvaranje podataka vrednuju se uz pomoć metode koju predlaže Paula Amorim (2012) i uz uvjete koje ističu Open Knowledge Foundation (OKF, 2011) i Tim Berners-Lee (2010). Rezultati ukazuju na to da ne postoji izravna veza između indeksa digitalne transparentnosti i kvalitete inicijativa za otvaranje podataka u pet istraživanih gradova. Rasprava o rezultatima ukazuje na nepostojanje precizne javne politike o digitalnoj demokraciji koja bi u isto vrijeme promicala ne samo vladine podatke nego i transparentnost podataka. ; In the last few years, Brazilian municipal governments have launched their open data web portals. These initiatives have been taking place as part of the implementation of the Transparency Act, which sets forth deadlines and punishments concerning the adoption and performance of steps that focus on government transparency, such as the presence of transparency portals. Accordingly, this paper aims to check whether municipalities that keep portals with higher a Digital Transparency Index (DTI) will also prove to have the strongest open data initiatives. In order to achieve this goal we assess the official portals and open data initiatives in five Brazilian capitals by using the methodologies proposed by Paula Amorim (2012), and the prerequisites pointed out by the Open Knowledge Foundation (OKF, 2011), and Tim Berners-Lee (2010). The results indicate that there is no direct relationship between the Digital Transparency Index and the strength of open data actions in each municipality. The discussion of the results points to the absence of a concise public policy on digital democracy that is able to promote transparency and government data simultaneously.