Suchergebnisse

U kontekstu održivog razvoja, smanjenje potrošnje energije i poboljšanje energetske učinkovitosti prepoznati su kao globalni prioriteti. Međunarodni turistički dolasci povećavaju se iz godine u godinu, a turizam bilježi porast potrošnje energije. Međutim, turizam mora prepoznati svoju ulogu u održivom razvoju i dati značajan doprinos korištenjem obnovljivih izvora energije i energetski učinkovite tehnologije. Stoga je cilj ovog rada analizirati odnos između turističkih noćenja i potrošnje energije u uslužnom sektoru u 10 zemalja Europske Unije koje su ostvarile najveći broj noćenja. Istraživanje obuhvaća razdoblje od 19 godina, od 2000. do 2018. Koristi se panel analiza podataka koja proučava povezanost varijabli kroz vrijeme, na temelju metode random efekta. Rezultati pokazuju da postoji povezanost turističkih noćenja i potrošnje energije u uslužnom sektoru, te da se potrošnja energije mijenja s porastom turističkih noćenja. Na temelju provedene analize, nameće se potreba za povećanjem energetske efikasnosti kao i primjenom energije iz obnovljivih izvora kako bi se omogućio održivi razvoj gospodarskog i ekološkog sustava. Empirijski nalazi u ovoj studiji mogu pružiti smjernice upravljanja energijom privatnim i javnim nositeljima turističke politike u EU i Hrvatskoj. ; In the context of sustainable development, energy consumption reduction and energy efficiency improvement are recognized as global priorities. International tourist arrivals are increasing year by year, and tourism is recording increases in energy consumption. However, tourism needs to recognize its role in sustainable development, and make a significant contribution by using renewable energy and energy efficient technologies. Therefore, the aim of this paper is to analyze the relationship between tourist overnight stays and energy consumption in the service sector in the 10 EU countries that achieved the highest number of overnight stays. The survey covers a period of 19 years, from 2000 to 2018. Panel data analysis is used to observe the ...

The author looks into the methodological features of public choice theory. Drawing on James Buchanan's contribution, he demonstrates the differences between that kind of approach (often dubbed political economy) vs welfare economics & mainstream economics. Unlike welfare economics, which tries to work out the optimal state of allocation & distribution of economic resources by using certain logical rules based on Pareto principles, or mainstream economics, which tries to identify the improvements in observable economic categories (such as national income or investment consumption), political economy encompasses the process of collective decision making, ie, politics. In this, the efficacy criterion is the extent of consent (consensus) in collective decision making. The author concludes that Buchanan & G. Tullock's joint contribution in The Calculus of Consent paved the way for introducing a legitimate categorical mechanism for investigating the costs of political decision making in political science. 3 Figures, 25 References. Adapted from the source document.

U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje. ; In this paper, we analyse the impact of macroeconomic policies on manufacturing production in Croatia. We use multiple regressions in order to assess how personal consumption, investments, interest rates, the real effective exchange rate, government consumption, fiscal deficit and foreign demand affect the output of 22 manufacturing sectors. The analysis is conducted on quarterly data from 1998:1q to 2008:3q. The results suggest that changes in fiscal conditions, the real effective exchange rate and personal consumption mostly affect low technological intensity industries. Production in high technological intensity industries is, in general, elastic to changes in investments, foreign demand and fiscal policy. Fiscal policy seems particularly important for manufacturing output, both in terms of the magnitude of fiscal elasticities and shorter time lags. Production in low technological intensity industries on average increases with the exchange rate depreciation, while in high and medium-high technological intensity industries it contracts as a result of depreciation.

Danas je kompletno društvo pod snažnim utjecajem globalizacije i zbog toga je zahvaćeno globalnom ekonomskom krizom i usporavanjem privredne aktivnosti. Globalna ekonomska kriza manifestirala se i u Hrvatskoj, zaustavljanjem gospodarskog rasta i značajnim smanjenjem proizvodnje i potrošnje te padom bruto društvenog proizvoda. Razvijene poduzetničke kompetencije pojedinca i društva u cjelini, a u uvjetima globalne ekonomske krize predstavlja temeljnu pretpostavku za uspješan rast i razvoj. Upravo sektor malog i srednjeg poduzetništva ima ključnu ulogu u rastu i razvoju gospodarstva sa svrhom konkurentnosti na tržištu zemalja regije i Europske unije. U radu ćemo prikazati da je glavni pokretač razvoja svakog modernog gospodarstva upravo MSP sektor te da se ekonomska kriza može prevladati razvojem i ulaganjem u malo i srednje poduzetništvo. ; Today is an entire society strongly influenced by globalization, and therefore affected by the global economic crisis and a slowdown in economic activity. The global economic crisis has manifested itself also in Croatia, stopping economic growth and a significant reduction in production and consumption, and the drop in gross domestic product. Developed entrepreneurial competencies of individuals and society as a whole, and in light of the global economic crisis is a fundamental precondition for the successful growth and development. The sector of Small and Medium Entrepreneurship play a key role in the growth and development of the economy, with the purpose of market competitiveness, the region and the European Union. In this paper we show that the main engine of growth of any modern economy's SME sector, and that the economic crisis can be overcome development and investment in the Small and Medium Entrepreneurship.