Suchergebnisse

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Autor najprije ukratko podsjeća na specifični lik ekonomske historije. Zatim prikazuje odnos opće ekonomske historije i političke ekonomije. Posebno razmatra eko- nomsko-historijsku komponentu ne samo u političkoj ekonomiji kapitalizma, u političkoj ekonomiji socijalizma i u historiji ekonomskih doktrina, nego i u ekonomici narodne privrede kao znanstvene discipline koja se oslanja na političku ekonomiju. Autor nadalje ističe da su opća ekonomska historija i politička ekonomija u živim recipročnim odnosima, te da je interdisciplinarna suradnja na relaciji: ekonomska historija - ekonomska teorija korisna za obje te discipline. U radu su na odgovarajućim mjestima uklopljeni prikazi odabranih zbivanja na jugoslavenskom tlu koja su od interesa za evropsku, pa i svjetsku ekonomsku historiju (npr. pojava prvih manufaktura u Dubrovniku početkom 15. stoljeća, a to su ujedno bile i prve manufakture u našim krajevima te između prvih u Evropi...).

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...