Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika Europske unije, ona potiče konkurentnost, gospodarski rast i razvoj, brine o otvaranju novih radnih mjesta te poboljšava kvalitetu života. Kako postoje velike razlike u napretku pojedinih regija i zemalja članica Europske Unije, njen osnovni cilj je smanjenje razvojnih razlika među regijama zemalja članica. U okviru regionalne politike EU djeluju europski strukturni i investicijski fondovi, koji su glavni instrument apliciranja europskih politika. Radi poticanja gospodarskog razvoja manje razvijenih područja dodjeljuju se regionalne potpore, a osnovni je preduvjet za njihovu dodjelu postojanje karte regionalnih potpora. Novom kartom regionalnih potpora, predložene su 4 NUTS2 regije koje su nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica. Politika regionalnog razvoja prati se i vrednuje kako bi se povećala učinkovitost i utjecaj na regionalni razvoj, ona doprinosi uravnoteženom i skladnom razvoju RH te osigurava očuvanje i zaštitu okoliša i kulturnog bogatstva te se provodi u skladu s autonomijom jedinica područne (regionalne) samouprave i zajamčena je Ustavom RH. U diplomskom radu biti će objašnjena povijest Europske Unije, počeci i razvoj, načela, financijski instrumenti regionalne politike te regionalni strukturni i investicijski fondovi. Biti će objašnjena Regionalna politika Republike Hrvatske, NUTS klasifikacija, načela i nositelji regionalne politike RH, a na samom kraju rada biti će navedeni uspješni primjeri EU fondova na području Brodsko-posavske županije. ; Regional policy is one of the most important policies of the European Union, it fosters competitiveness, economic growth and development, takes care of job creation and improves quality of life. As there are major differences in the progress of individual regions and member states of the European Union, its main objective is to reduce development gaps between member states' regions. Under regional policy, the EU operates the European Structural and Investment Funds, which are the main ...
Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika Europske unije, ona potiče konkurentnost, gospodarski rast i razvoj, brine o otvaranju novih radnih mjesta te poboljšava kvalitetu života. Kako postoje velike razlike u napretku pojedinih regija i zemalja članica Europske Unije, njen osnovni cilj je smanjenje razvojnih razlika među regijama zemalja članica. U okviru regionalne politike EU djeluju europski strukturni i investicijski fondovi, koji su glavni instrument apliciranja europskih politika. Radi poticanja gospodarskog razvoja manje razvijenih područja dodjeljuju se regionalne potpore, a osnovni je preduvjet za njihovu dodjelu postojanje karte regionalnih potpora. Novom kartom regionalnih potpora, predložene su 4 NUTS2 regije koje su nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica. Politika regionalnog razvoja prati se i vrednuje kako bi se povećala učinkovitost i utjecaj na regionalni razvoj, ona doprinosi uravnoteženom i skladnom razvoju RH te osigurava očuvanje i zaštitu okoliša i kulturnog bogatstva te se provodi u skladu s autonomijom jedinica područne (regionalne) samouprave i zajamčena je Ustavom RH. U diplomskom radu biti će objašnjena povijest Europske Unije, počeci i razvoj, načela, financijski instrumenti regionalne politike te regionalni strukturni i investicijski fondovi. Biti će objašnjena Regionalna politika Republike Hrvatske, NUTS klasifikacija, načela i nositelji regionalne politike RH, a na samom kraju rada biti će navedeni uspješni primjeri EU fondova na području Brodsko-posavske županije. ; Regional policy is one of the most important policies of the European Union, it fosters competitiveness, economic growth and development, takes care of job creation and improves quality of life. As there are major differences in the progress of individual regions and member states of the European Union, its main objective is to reduce development gaps between member states' regions. Under regional policy, the EU operates the European Structural and Investment Funds, which are the main ...
Stupanje na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. godine označilo je veliki iskorak u procesu dublje integracije u okviru Europske unije. Potpuno ukidanje kontrole na granicama između država članica, koje su ovu domenu dugo ljubomorno čuvale za sebe, predstavljalo je najveće iskušenje u kompliciranom procesu prenošenja nadležnosti u području politike migracije i azila na nadnacionalnu razinu. Činjenica da je sve veći broj državljana tzv. trećih država, u potrazi za boljim životom ili bježeći od rata, pristizao na teritorij Unije, zavrijedila je pozornost donositelja odluka da počnu pripremati teren za uspostavljanje jedinstvenog sustava reguliranja pitanja migracije i azila. U ovom radu bit će prikazan razvoj politike azila kao jedne od važnih sektorskih politika Europske unije. Cilj je prikazati kako je Europska unija kao sui generis politički sustav, uspijevala znatan dio ovlasti u ovom području prebaciti u domenu rada svojih institucija i s kojom je uspješnošću to postizala. Rad je podijeljen na četiri cjeline. U prvom dijelu analizira se politika azila kao sektorska politika u institucionalnom i zakonodavnom sustavu EU, dok se u drugom dijelu opisuje povijesni razvoj ove politike. Treći dio predstavlja kratki osvrt na europsku migracijsku krizu, dok četvrti dio sadrži zaključna razmatranja autora. ; Coming into force in 2009, the Treaty of Lisbon was a great step in the process of deeper integration within the European Union itself. The complete abolition of control at the borders between the member states, which had up to then been keeping a jealous watch over this domain, represented the biggest temptation during the complicated process of the transfer of authority in the field of migration politics and asylum to supranational level. The fact is that the constantly increasing number of the so-called "third country nationals," arriving to the EU territory in search of a better life or running away from war, proved to be worth of the attention of decision-makers, and gave them impetus to start preparing the ground for establishing a unique regulation system for migration and asylum matters. In this paper, the development of the asylum policy will be described as one of the important sectoral policies of the EU. The aim is to show how the EU as a sui generis political system was able to transfer significant amount of authority in this field into the domain of its institutions' work and how successful it was. The paper is divided into four major units. The first unit is related to asylum policy as a sectoral policy inside the institutional and legislative system of the EU. In the second unit we describe specific historical development of this policy. The third unit is reserved for a brief review of the European migration crisis, and the fourth part contains concluding considerations of the authors.
Predmet ovog diplomskog rada su obilježja vanjske trgovine Europske unije sa SAD-om. Rad se sastoji od šest međusobno povezanih dijelova, u kojima je osim uvodnih i zaključnih riječi objašnjena trgovinska politika Europske unije te SAD-a. Trgovinska politika Europske unije opisana je s nekoliko primjera potpisanih sporazuma između Europske unije i drugih država. Također je opisana i nova trgovinska strategija Europske komisije koja se primjenjuje u pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP). Prikazana je trgovina izemđu EU-a i SAD-a, uvoz i izvoz proizvoda i usluga te kretanje međusobnih investicija. Pregovori o TTIP-u između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država traju od srpnja 2013. godine te je održano trinaest runda pregovora. Odvijaju se u tri područja: pristup tržištu, regulatorna usklađenost i pravila. Cilj pregovora je ukloniti prepreke u trgovini kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. U pregovore su uključeni i predstavnici interesno-utjecajnih skupina koji dolaze iz područja akademske zajednice, sindikata, predstavnika privatnog sektora i nevladinih organizacija. ; The subjects of this diploma thesis are the characteristics of European foreign trade to the USA. The work consists of six mutually related parts, which, except introduction and conclusion, explain the trade policies of the European Union and the USA. The trade policies of the European Union are described with several examples of signed agreements between the European Union and other states. The new trade strategy of the European Commission, which is currently being applied in Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP) negotiations, has also been described. On-going cooperation between the European Union and the United States of America has been represented and systematized. This includes import and export of products, services and investments between the European Union and the United States. The TTIP negotiations between the European Union and the United States of America have started in July 2013, and so far there have been thirteen rounds of negotiations completed. The TTIP negotiations are being held in three parts: the market access, regulatory cooperation and rules. The aim of the negotiations is the removal of obstacles within trade in order to facilitate purchasing and selling of goods and services between the EU and the USA. Various representatives of interest and influence realms of academia, unions, the private sector and non-government organisations are all participating in the negotiations.
Predmet ovog diplomskog rada su obilježja vanjske trgovine Europske unije sa SAD-om. Rad se sastoji od šest međusobno povezanih dijelova, u kojima je osim uvodnih i zaključnih riječi objašnjena trgovinska politika Europske unije te SAD-a. Trgovinska politika Europske unije opisana je s nekoliko primjera potpisanih sporazuma između Europske unije i drugih država. Također je opisana i nova trgovinska strategija Europske komisije koja se primjenjuje u pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP). Prikazana je trgovina izemđu EU-a i SAD-a, uvoz i izvoz proizvoda i usluga te kretanje međusobnih investicija. Pregovori o TTIP-u između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država traju od srpnja 2013. godine te je održano trinaest runda pregovora. Odvijaju se u tri područja: pristup tržištu, regulatorna usklađenost i pravila. Cilj pregovora je ukloniti prepreke u trgovini kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. U pregovore su uključeni i predstavnici interesno-utjecajnih skupina koji dolaze iz područja akademske zajednice, sindikata, predstavnika privatnog sektora i nevladinih organizacija. ; The subjects of this diploma thesis are the characteristics of European foreign trade to the USA. The work consists of six mutually related parts, which, except introduction and conclusion, explain the trade policies of the European Union and the USA. The trade policies of the European Union are described with several examples of signed agreements between the European Union and other states. The new trade strategy of the European Commission, which is currently being applied in Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP) negotiations, has also been described. On-going cooperation between the European Union and the United States of America has been represented and systematized. This includes import and export of products, services and investments between the European Union and the United States. The TTIP negotiations between the European Union and the United ...
Europska unija se politizaciji svoje plinske trgovine s Ruskom Federacijom u 21. stoljeću prilagođava hibridnim modelom, koji je mješavina različitih mjera. Kako bi spriječila ili barem ublažila rusko korištenje te trgovine u realističkoj politici moći, odgovara mjerama koje se sve više udaljuju od ekonomske, osobito slobodnotržišne, i približavaju političkoj perspektivi, jer je unošenje političkog elementa u vanjskotrgovinski odnos tražilo netržišne odgovore. Na temelju analize odgovora Europske unije na prijetnju čije je ishodište u ruskoj politizaciji plinske trgovine moguće je pratiti postupnu transformaciju liberalno- ekonomskog identiteta Europske unije u sve više geopolitički u svijetu koji postaje sve realističniji kako u energetskim pitanjima konkretno tako i u međunarodnim poslovima općenito. Europska unija je u svoju energetsku politiku uvrstila koncepte solidarnosti i suvereniteta, a visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije traži od nje da "ponovno nauči jezik moći". ; In the 21st century the European Union is adapting to the politicization of its gas trade with the Russian Federation with a hybrid model: a mixture of different measures. In order to prevent, or at least to mitigate, Russian use of gas trade in a realistic power politics, the EU is responding with measures which are digressing from the economic perspective, especially free-market one, and getting closer to the political perspective. Non-market responses have become unavoidable primarily due to bringing the political element into a foreign trade relationship. Based on the analysis of the EU's responses to the threat, which has originated from the Russian politicization of gas trade, it is possible to follow the incremental transformation of the EU liberal-economic identity into an increasingly geopolitical one in a world that is becoming increasingly realistic, both in the energy field and in international affairs in general. The European Union has included concepts of solidarity and sovereignty in its energy policy, yet according to the EU High Representative for the Common Foreign and Security Policy, the EU has to "learn to use the language of power again".
Glavni cilj ovog istraživanja je analizirati trgovinske tijekove roba i usluga Slovenije s ostatkom svijeta od pridruživanja Europskoj uniji (EU) u svibnju 2004. godine. Empirijsko istraživanje provedeno je primjenom Grangerovog testa uzročnosti i Vektorskog modela korekcije pogrešaka (VECM) koristeći tromjesečne podatke od 2005. do 2017. godine. Primijenjeni Hansen i Seo (2002) test potvrdio je pretpostavku linearnosti između promatranih varijabli i prikladnost empirijskog pristupa u radu. Rezultati istraživanja ukazuju na dominaciju uvoza nad izvozom u trgovinskom obrascu slovenskog gospodarstva i pozitivnu trgovinsku bilancu s ostatkom svijeta od vremena njenog pristupanja Europskoj uniji. ; The main aim of this research is to examine Slovenian trade flows in goods and services with the rest of the world since joining the European Union (EU) in May 2004. We applied Granger causality test and Vector Error Correction Model (VECM) on quarterly data from the first quarter of 2005 up to the first quarter of 2017. Applied Hansen and Seo (2002) test confirmed the assumption of linearity in the relationship between the variables under consideration and therefore the appropriateness of the empirical approach for the purpose of this paper. The research results indicate importing to exporting as a dominant trade pattern in the Slovenian economy and successful trade balance with the rest of the world since Slovenia joined the EU.
Način funkcioniranja i prilagodba nacionalnog sustava upravljanja i provedbe instrumenata kohezijske (u nastavku: regionalne) politike Europske unije (u nastavku: EU) te, posljedično, učinkovitost toga sustava, ima presudan utjecaj na dinamiku i svrsishodnost povlačenja sredstava fondova regionalne politike EU. Uzimajući u obzir aktualnost te teme uslijed završetka proračunskog razdoblja EU, 2014. - 2020. i perspektivu novog proračunskog razdoblja EU (2021. - 2027.), doktorska disertacija izdiže se iznad vremenskih ograničenja proračunskih razdoblja jer analizira problematiku korištenja sredstava regionalne politike EU u kontekstu znanstvenog doprinosa predlaganju modela institucionalnog okruženja sustava upravljanja instrumentima (fondovima) regionalne politike EU u Hrvatskoj. U tom kontekstu, jedan od najvećih problema i izazova je činjenica da je Hrvatska zadnja država koja je postala članica EU te istovremeno i jedina koja koristi fondove regionalne politike EU samo jednu proračunsku perspektivu. Stoga je i dodatni izazov prikupiti dostatne empirijske i ekonometrijske spoznaje o funkcioniranju sustava upravljanja fondovima regionalne politike u odabranim državama EU, a da bi zaključci bili primjenjivi na Hrvatsku. Posebna pozornost posvećena je prikazu sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u državama sličnih usporednih karakteristika kao i Hrvatska, putem empirijskih spoznaja i zakonitosti, suvremenih pristupa i teorija koje pridonose rješavanju aktualnih, kompleksnih, teorijskih i praktičnih problema, a koji do sada nisu dovoljno istraženi niti prisutni u nacionalnom istraživačkom području. Rezultati organizacijske analize te analize učinkovitosti sustava upravljanja fondovima EU u odabranim državama u fokusu je istraživanja provedenog u okviru ove doktorske disertacije. Znanstveno istraživanje temelj je za davanje smjernica pri definiranju optimalnog modela sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u Hrvatskoj koji, do trenutka izrade doktorske disertacije, zbog svoje nedovoljne učinkovitosti, kompleksnosti sustava donošenja odluka i svojevrsne "isprepletenosti" institucija u procesu pripreme i implementacije, negativno utječe na maksimiziranje iskorištavanja sredstava fondova regionalne politike EU. Kako bi se iz postojećih sustava upravljanja odabranih država EU empirijski mogli utvrditi ključni institucionalni čimbenici apsorpcije fondova EU, uzimaju se u obzir postojeći sustavi upravljanja. Znanstvenim istraživanjem i komparativnom analizom sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u devet država središnje i istočne Europe te iskustvima funkcioniranja hrvatskog sustava, nastoji se formulirati optimalni okvir nacionalnog sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU koji bi mogao omogućiti donošenje kvalitetnijih strateških odluka izvršnoj vlasti kako bi se isti, u što je moguće većoj mjeri, odrazio na gospodarski rast putem učinkovitosti korištenja sredstava fondova regionalne politike EU. Rezultati provedene ekonometrijske analize doprinose zaključcima koji potvrđuju da su primljene bespovratne pomoći EU dovele do povećanja gospodarskog razvoja država EU. Međutim, sama alokacija sredstava pomoći nije nužno dovela do povećanja kvalitete institucionalnog okvira te konkurentnosti analiziranih zemalja. Stoga se potvrđuje važnost uspostavljanja institucionalnog okvira upravljanja fondovima EU koji, ne samo da će dovesti do povećanja apsorpcije fondova EU, nego će unaprijediti opću djelotvornost javnog sektora te konkurentnost države. Stoga je, temeljem sustavnog i sveobuhvatnog znanstvenog istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji, predložen i argumentiran model institucionalnog sustava za upravljanje i provedbu instrumenata (fondova) regionalne politike EU u Hrvatskoj, a primjenjiv je u kratkom i dugom roku. ; The national system of management and implementation of the European Union (hereinafter: EU) cohesion (hereinafter: regional) policy, its manner of functioning, its adjustment and, consequently, the effectiveness of this system, has a decisive influence on the dynamics and expediency of drawing from EU regional policy funds. Considering the relevance of this topic due to the end of the European budgetary period 2014-2020, and the perspective of the new budgetary period (2021-2027), this doctoral thesis rises above the time limits of budget periods because it analyses the use of EU regional policy funds in the context of scientific contribution to a draft model of the institutional framework for managing EU regional policy instruments (funds) in Croatia. In this context, one of the biggest problems and challenges is the fact that Croatia was the last to become an EU member country and at the same time the only one that uses EU regional policy funds for only one budgetary period. Therefore, it is an additional challenge to gather enough empirical and econometric knowledge about the functioning of the EU regional policy funds management system in selected EU countries, for the conclusions to apply to Croatia. Special attention was paid to the presentation of the EU regional policy funds management systems in countries with similar characteristics comparative to Croatia, through empirical knowledge and laws, modern approaches and theories that contribute to solving current, complex, theoretical and practical problems, which have not been sufficiently researched or present in the national research area. The results of the organizational and efficiency analyses of the EU funds management system in selected countries are the focus of the research conducted within this doctoral thesis. Scientific research served as the basis for providing guidelines for defining the optimal model of the EU regional policy funds management system in Croatia, which, by the time of this analysis, due to its low efficiency, the complexity of the decision-making system and a kind of "intertwining" of institutions in the process of preparation and implementation, has failed to maximize the utilization of EU regional policy funds. To be able to empirically determine the key institutional factors for the EU funds absorption from the existing management systems of selected EU countries, the existing management systems are considered. Through scientific research and comparative analysis of the EU regional funds management system in nine Central and Eastern European countries, along with the experiences of the Croatian system, this paper aims to determine an optimal framework for a national EU regional policy fund management system that would enable the executive power to adopt better strategic decisions. The abovementioned framework should, to the greatest extent possible, stimulate economic growth through the efficient use of EU regional policy funds. The results of the conducted econometric analysis contribute to the conclusions confirming that the received EU grants have led to an increase in the economic development of EU countries. However, the allocation of funds alone did not necessarily lead to an increase in the quality of the institutional environment and the competitiveness of the countries analysed. Furthermore, it is confirmed that an institutional framework for the management of EU funds should be established, which will not only increase the absorption of EU funds but will also improve the overall efficiency of the public sector and the competitiveness of the state. Therefore, this doctoral thesis, based on systematic and comprehensive scientific research, proposes and asserts a model of an institutional system for management and implementation of instruments (funds) of EU regional policy in Croatia that is applicable in the short and long term.
Način funkcioniranja i prilagodba nacionalnog sustava upravljanja i provedbe instrumenata kohezijske (u nastavku: regionalne) politike Europske unije (u nastavku: EU) te, posljedično, učinkovitost toga sustava, ima presudan utjecaj na dinamiku i svrsishodnost povlačenja sredstava fondova regionalne politike EU. Uzimajući u obzir aktualnost te teme uslijed završetka proračunskog razdoblja EU, 2014. - 2020. i perspektivu novog proračunskog razdoblja EU (2021. - 2027.), doktorska disertacija izdiže se iznad vremenskih ograničenja proračunskih razdoblja jer analizira problematiku korištenja sredstava regionalne politike EU u kontekstu znanstvenog doprinosa predlaganju modela institucionalnog okruženja sustava upravljanja instrumentima (fondovima) regionalne politike EU u Hrvatskoj. U tom kontekstu, jedan od najvećih problema i izazova je činjenica da je Hrvatska zadnja država koja je postala članica EU te istovremeno i jedina koja koristi fondove regionalne politike EU samo jednu proračunsku perspektivu. Stoga je i dodatni izazov prikupiti dostatne empirijske i ekonometrijske spoznaje o funkcioniranju sustava upravljanja fondovima regionalne politike u odabranim državama EU, a da bi zaključci bili primjenjivi na Hrvatsku. Posebna pozornost posvećena je prikazu sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u državama sličnih usporednih karakteristika kao i Hrvatska, putem empirijskih spoznaja i zakonitosti, suvremenih pristupa i teorija koje pridonose rješavanju aktualnih, kompleksnih, teorijskih i praktičnih problema, a koji do sada nisu dovoljno istraženi niti prisutni u nacionalnom istraživačkom području. Rezultati organizacijske analize te analize učinkovitosti sustava upravljanja fondovima EU u odabranim državama u fokusu je istraživanja provedenog u okviru ove doktorske disertacije. Znanstveno istraživanje temelj je za davanje smjernica pri definiranju optimalnog modela sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u Hrvatskoj koji, do trenutka izrade doktorske disertacije, zbog svoje nedovoljne ...
The Chinese Belt and Road Initiative will open new trade routes between China and the European Union (EU) and increase competition pressures on smaller EU member states. This article ranks where states like Estonia stand internationally in terms of innovativeness (and consequent competitiveness) by conducting an econometric study of patent development, education policy and research and development (R&D) expenditure policy. The authors claim that small member states such as Estonia should follow the example of countries such as Germany and adopt policies which focus more on increased public spending on R&D and innovation in public universities of science and technology, and raise support for high tech startups with a strong focus on international patenting. Member States must go further and subsidise R&D activities by focusing, inter alia, on filing of foreign patents such as triadic patents. ; The Chinese Belt and Road Initiative will open new trade routes between China and the European Union (EU) and increase competition pressures on smaller EU member states. This article ranks where states like Estonia stand internationally in terms of innovativeness (and consequent competitiveness) by conducting an econometric study of patent development, education policy and research and development (R&D) expenditure policy. The authors claim that small member states such as Estonia should follow the example of countries such as Germany and adopt policies which focus more on increased public spending on R&D and innovation in public universities of science and technology, and raise support for high tech startups with a strong focus on international patenting. Member States must go further and subsidise R&D activities by focusing, inter alia, on filing of foreign patents such as triadic patents.
U ovom se radu istražuje utjecaj regionalnih trgovinskih sporazuma (RTS) na razvoj intra-industrijske trgovine (IIT) za slučaj osam zemlja Srednje i istočne Europe (SIE) od 1997. do 2019. godine. Cilj rada je usporediti i objasniti mogući heterogeni utjecaj različitih RTS na IIT, kontrolirajući za razliku u ekonomskoj razvijenosti između zemalja partnera. Analiza se temelji na razini podataka zemlja-proizvod, a izvor podataka su UN Comtrade i CEPII baza podataka koja sadrži varijable gravitacijskog modela. Hipoteza rada je da CEFTA i EU ekonomske integracije imaju snažniji (pozitivni) učinak na IIT u usporedbi s ostalim RTS, ali snaga utjecaja varira između zemalja, s obzirom na razvojne nejednakosti zemalja, koje su u ovom radu mjerene kroz razliku u BDP po glavi stanovnika. U radu je razvijen i procijenjen model koristeći PPML procjenitelj. Doprinos rada jest uključivanje interakcijske varijable između RTS i razvojne nejednakosti. Rezultati rada su ukazali da je hipoteza rada validna, kao i da razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije imaju negativan učinak na IIT, što potencijalno znači povećanje troškova prilagodbe zbog ekonomskog integriranja. Rezultati podupiru EU pred-pristupne i post-pristupne politike koje imaju za cilj smanjiti razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije. ; This paper investigates the impact of regional trade agreements (RTAs) on the development of intra-industry trade (IIT) for eight Central and Eastern Europe countries (CEE) from 1997 to 2019. The aim of the paper is to compare and explain the possible heterogeneous impact of different RTAs on IIT across countries while controlling for differences in development levels between economic integration member states. Our analysis is based on country-product level data obtained from UN Comtrade. The main hypothesis of the paper is that the CEFTA and EU integration agreements have a highly positive effect on IIT in comparison with other RTAs. However, the scope of the impact varies across countries, primarily ...
U ovom se radu istražuje utjecaj regionalnih trgovinskih sporazuma (RTS) na razvoj intra-industrijske trgovine (IIT) za slučaj osam zemlja Srednje i istočne Europe (SIE) od 1997. do 2019. godine. Cilj rada je usporediti i objasniti mogući heterogeni utjecaj različitih RTS na IIT, kontrolirajući za razliku u ekonomskoj razvijenosti između zemalja partnera. Analiza se temelji na razini podataka zemlja-proizvod, a izvor podataka su UN Comtrade i CEPII baza podataka koja sadrži varijable gravitacijskog modela. Hipoteza rada je da CEFTA i EU ekonomske integracije imaju snažniji (pozitivni) učinak na IIT u usporedbi s ostalim RTS, ali snaga utjecaja varira između zemalja, s obzirom na razvojne nejednakosti zemalja, koje su u ovom radu mjerene kroz razliku u BDP po glavi stanovnika. U radu je razvijen i procijenjen model koristeći PPML procjenitelj. Doprinos rada jest uključivanje interakcijske varijable između RTS i razvojne nejednakosti. Rezultati rada su ukazali da je hipoteza rada validna, kao i da razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije imaju negativan učinak na IIT, što potencijalno znači povećanje troškova prilagodbe zbog ekonomskog integriranja. Rezultati podupiru EU pred-pristupne i post-pristupne politike koje imaju za cilj smanjiti razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije. ; This paper investigates the impact of regional trade agreements (RTAs) on the development of intra-industry trade (IIT) for eight Central and Eastern Europe countries (CEE) from 1997 to 2019. The aim of the paper is to compare and explain the possible heterogeneous impact of different RTAs on IIT across countries while controlling for differences in development levels between economic integration member states. Our analysis is based on country-product level data obtained from UN Comtrade. The main hypothesis of the paper is that the CEFTA and EU integration agreements have a highly positive effect on IIT in comparison with other RTAs. However, the scope of the impact varies across countries, primarily ...
Sport je modificirana tjelovježba odnosno tjelovježba u specifičnim kretanjima ovisno o sportu u svrhu postizanja rezultata. Sport je riječ latinskog porijekla (desport, disporatare), a naziv potječe iz engleskog jezika. Republika Hrvatska kao država sa 4 miliona stanovnika bilježi iznimne uspjehe na području sporta od početka svog postojanja. Sport u Republici Hrvatskoj ima veliku ulogu u izgradnji kulture društva te je od velikog značaja za promociju države što pokazuju iznimni uspjesi sportaša koji potječu iz Republike Hrvatske. Razvoj sporta nemoguć je bez financijske injekcije u isti, bez opetovanog ulaganja u istraživanje i razvoj sporta. Nije isključeno da je sportski uspjeh nemoguć bez značajne financijske potpore, ali kao takav je iznimno težak i trnovit. Prema Bartoluciju i Škorić, Šugman navodi dva temeljna izvora: proračunska (javna) sredstva i neproračunska (zasebna) sredstva, a uz to Europska unija kroz EU fondove dodjeljuje bespovratna financijska sredstva. Europska unija kao nadnacionalna država koja politikama usmjerava razvoj država članica, politikom u sportu utječe na dionike u Republici Hrvatskoj. Europska unija kreira zajedničke politike za države članice promatrane kao dijelove jedne cijeline. Ona sa ostatkom svijeta u većini slučajeva djeluje kao jedna jedinka te uglavnom ujednačavanju vanjskopolitičke teme. Europa je nakon drugog svjetskog rata odlučila surađivati na ekonomskom, vojnom, socijalnom i sličnim aspektima života te umjesto ratovanja između država uočavamo jedinstvo koje se najviše očituje u kreiranju zajedničkih politika. Politike sporta EU-a imaju utjecaj na sve države članice, države kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje. Politike su smjernice za daljnji rast i razvoj sporta kao socijalnog segmenta društva. Istražili smo Bijelu knjigu o sportu, Europsku sportsku povelju, načelne politike EU-a vezane uz sport te Erasmus + program. Utjecaj politika sporta EU-a opisan je u 6. poglavlju. ; Sport is a modified exercise, or should I say, exercise in specific movements ...
Sport je modificirana tjelovježba odnosno tjelovježba u specifičnim kretanjima ovisno o sportu u svrhu postizanja rezultata. Sport je riječ latinskog porijekla (desport, disporatare), a naziv potječe iz engleskog jezika. Republika Hrvatska kao država sa 4 miliona stanovnika bilježi iznimne uspjehe na području sporta od početka svog postojanja. Sport u Republici Hrvatskoj ima veliku ulogu u izgradnji kulture društva te je od velikog značaja za promociju države što pokazuju iznimni uspjesi sportaša koji potječu iz Republike Hrvatske. Razvoj sporta nemoguć je bez financijske injekcije u isti, bez opetovanog ulaganja u istraživanje i razvoj sporta. Nije isključeno da je sportski uspjeh nemoguć bez značajne financijske potpore, ali kao takav je iznimno težak i trnovit. Prema Bartoluciju i Škorić, Šugman navodi dva temeljna izvora: proračunska (javna) sredstva i neproračunska (zasebna) sredstva, a uz to Europska unija kroz EU fondove dodjeljuje bespovratna financijska sredstva. Europska unija kao nadnacionalna država koja politikama usmjerava razvoj država članica, politikom u sportu utječe na dionike u Republici Hrvatskoj. Europska unija kreira zajedničke politike za države članice promatrane kao dijelove jedne cijeline. Ona sa ostatkom svijeta u većini slučajeva djeluje kao jedna jedinka te uglavnom ujednačavanju vanjskopolitičke teme. Europa je nakon drugog svjetskog rata odlučila surađivati na ekonomskom, vojnom, socijalnom i sličnim aspektima života te umjesto ratovanja između država uočavamo jedinstvo koje se najviše očituje u kreiranju zajedničkih politika. Politike sporta EU-a imaju utjecaj na sve države članice, države kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje. Politike su smjernice za daljnji rast i razvoj sporta kao socijalnog segmenta društva. Istražili smo Bijelu knjigu o sportu, Europsku sportsku povelju, načelne politike EU-a vezane uz sport te Erasmus + program. Utjecaj politika sporta EU-a opisan je u 6. poglavlju. ; Sport is a modified exercise, or should I say, exercise in specific movements ...
The role of the European Union (EU) trade liberalisation with the Western Balkans — namely Kosovo, Montenegro, Albania, and Macedonia — is overestimated, as major benefits could be expected mainly from institutional reforms rather than trade creation and economic perspective due to low economic development and a lack of comparative advantages in these countries.1 The core issue to be addressed in this article is whether these firms can exploit the opportunities arising from the EU integration process. The aim of this article is to confirm the hypothesis that the Stabilization and Association Agreement (SAA) and trade agreements in the Western Balkans are not sufficient pre-conditions for successful performance and increase of exports by local firms; the main focus should be on the internal performance of firms. The paper analyses and compares the data collected by surveys conducted with local firms in Kosovo in order to measure the impact of the SAA. Finally, the article suggests that in the short and medium run the SAA could support and improve the quality of products, technical standards, and firm competitiveness as a pre-condition for better access to the EU market in the long run. ; The role of the European Union (EU) trade liberalisation with the Western Balkans — namely Kosovo, Montenegro, Albania, and Macedonia — is overestimated, as major benefits could be expected mainly from institutional reforms rather than trade creation and economic perspective due to low economic development and a lack of comparative advantages in these countries.1 The core issue to be addressed in this article is whether these firms can exploit the opportunities arising from the EU integration process. The aim of this article is to confirm the hypothesis that the Stabilization and Association Agreement (SAA) and trade agreements in the Western Balkans are not sufficient pre-conditions for successful performance and increase of exports by local firms; the main focus should be on the internal performance of firms. The paper analyses and compares the data collected by surveys conducted with local firms in Kosovo in order to measure the impact of the SAA. Finally, the article suggests that in the short and medium run the SAA could support and improve the quality of products, technical standards, and firm competitiveness as a pre-condition for better access to the EU market in the long run.
