Suchergebnisse

Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika Europske unije, ona potiče konkurentnost, gospodarski rast i razvoj, brine o otvaranju novih radnih mjesta te poboljšava kvalitetu života. Kako postoje velike razlike u napretku pojedinih regija i zemalja članica Europske Unije, njen osnovni cilj je smanjenje razvojnih razlika među regijama zemalja članica. U okviru regionalne politike EU djeluju europski strukturni i investicijski fondovi, koji su glavni instrument apliciranja europskih politika. Radi poticanja gospodarskog razvoja manje razvijenih područja dodjeljuju se regionalne potpore, a osnovni je preduvjet za njihovu dodjelu postojanje karte regionalnih potpora. Novom kartom regionalnih potpora, predložene su 4 NUTS2 regije koje su nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica. Politika regionalnog razvoja prati se i vrednuje kako bi se povećala učinkovitost i utjecaj na regionalni razvoj, ona doprinosi uravnoteženom i skladnom razvoju RH te osigurava očuvanje i zaštitu okoliša i kulturnog bogatstva te se provodi u skladu s autonomijom jedinica područne (regionalne) samouprave i zajamčena je Ustavom RH. U diplomskom radu biti će objašnjena povijest Europske Unije, počeci i razvoj, načela, financijski instrumenti regionalne politike te regionalni strukturni i investicijski fondovi. Biti će objašnjena Regionalna politika Republike Hrvatske, NUTS klasifikacija, načela i nositelji regionalne politike RH, a na samom kraju rada biti će navedeni uspješni primjeri EU fondova na području Brodsko-posavske županije. ; Regional policy is one of the most important policies of the European Union, it fosters competitiveness, economic growth and development, takes care of job creation and improves quality of life. As there are major differences in the progress of individual regions and member states of the European Union, its main objective is to reduce development gaps between member states' regions. Under regional policy, the EU operates the European Structural and Investment Funds, which are the main ...

Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika Europske unije, ona potiče konkurentnost, gospodarski rast i razvoj, brine o otvaranju novih radnih mjesta te poboljšava kvalitetu života. Kako postoje velike razlike u napretku pojedinih regija i zemalja članica Europske Unije, njen osnovni cilj je smanjenje razvojnih razlika među regijama zemalja članica. U okviru regionalne politike EU djeluju europski strukturni i investicijski fondovi, koji su glavni instrument apliciranja europskih politika. Radi poticanja gospodarskog razvoja manje razvijenih područja dodjeljuju se regionalne potpore, a osnovni je preduvjet za njihovu dodjelu postojanje karte regionalnih potpora. Novom kartom regionalnih potpora, predložene su 4 NUTS2 regije koje su nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica. Politika regionalnog razvoja prati se i vrednuje kako bi se povećala učinkovitost i utjecaj na regionalni razvoj, ona doprinosi uravnoteženom i skladnom razvoju RH te osigurava očuvanje i zaštitu okoliša i kulturnog bogatstva te se provodi u skladu s autonomijom jedinica područne (regionalne) samouprave i zajamčena je Ustavom RH. U diplomskom radu biti će objašnjena povijest Europske Unije, počeci i razvoj, načela, financijski instrumenti regionalne politike te regionalni strukturni i investicijski fondovi. Biti će objašnjena Regionalna politika Republike Hrvatske, NUTS klasifikacija, načela i nositelji regionalne politike RH, a na samom kraju rada biti će navedeni uspješni primjeri EU fondova na području Brodsko-posavske županije. ; Regional policy is one of the most important policies of the European Union, it fosters competitiveness, economic growth and development, takes care of job creation and improves quality of life. As there are major differences in the progress of individual regions and member states of the European Union, its main objective is to reduce development gaps between member states' regions. Under regional policy, the EU operates the European Structural and Investment Funds, which are the main ...

Whilst completing the largest enlargement round in its history, European Union faced the need to define both its identity & nature & limits of its future borders. In the aftermath of the failed constitutional referenda & suspension of the ratification process, the pace of future enlargement will inevitably slow down. This has already been the case with the East European countries during the 1990s, whose membership perspective was overclouded by Union's internal issues. Expansion of the EU will undoubtedly continue, but its present absorption capacity has reached endpoint. The chance for the institutional reform, through which future enlargement would keep momentum, has been discarded together with the rejection of Constitutional Treaty. The main issue of todays EU's relations with immediate neighbourhood is the way to ensure democratic consolidation & Europeanisation of these states in absence of the full membership perspective. Upon that European Neighbourhood Policy was envisaged, through which EU offers "everything, but institutions.". References. Adapted from the source document.

Stupanje na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. godine označilo je veliki iskorak u procesu dublje integracije u okviru Europske unije. Potpuno ukidanje kontrole na granicama između država članica, koje su ovu domenu dugo ljubomorno čuvale za sebe, predstavljalo je najveće iskušenje u kompliciranom procesu prenošenja nadležnosti u području politike migracije i azila na nadnacionalnu razinu. Činjenica da je sve veći broj državljana tzv. trećih država, u potrazi za boljim životom ili bježeći od rata, pristizao na teritorij Unije, zavrijedila je pozornost donositelja odluka da počnu pripremati teren za uspostavljanje jedinstvenog sustava reguliranja pitanja migracije i azila. U ovom radu bit će prikazan razvoj politike azila kao jedne od važnih sektorskih politika Europske unije. Cilj je prikazati kako je Europska unija kao sui generis politički sustav, uspijevala znatan dio ovlasti u ovom području prebaciti u domenu rada svojih institucija i s kojom je uspješnošću to postizala. Rad je podijeljen na četiri cjeline. U prvom dijelu analizira se politika azila kao sektorska politika u institucionalnom i zakonodavnom sustavu EU, dok se u drugom dijelu opisuje povijesni razvoj ove politike. Treći dio predstavlja kratki osvrt na europsku migracijsku krizu, dok četvrti dio sadrži zaključna razmatranja autora. ; Coming into force in 2009, the Treaty of Lisbon was a great step in the process of deeper integration within the European Union itself. The complete abolition of control at the borders between the member states, which had up to then been keeping a jealous watch over this domain, represented the biggest temptation during the complicated process of the transfer of authority in the field of migration politics and asylum to supranational level. The fact is that the constantly increasing number of the so-called "third country nationals," arriving to the EU territory in search of a better life or running away from war, proved to be worth of the attention of decision-makers, and gave them impetus to start preparing the ground for establishing a unique regulation system for migration and asylum matters. In this paper, the development of the asylum policy will be described as one of the important sectoral policies of the EU. The aim is to show how the EU as a sui generis political system was able to transfer significant amount of authority in this field into the domain of its institutions' work and how successful it was. The paper is divided into four major units. The first unit is related to asylum policy as a sectoral policy inside the institutional and legislative system of the EU. In the second unit we describe specific historical development of this policy. The third unit is reserved for a brief review of the European migration crisis, and the fourth part contains concluding considerations of the authors.

Ovo istraživanje promatra konkurentnost industrije šećera EU-a. Industrija šećera predstavlja vitalni dio industrije hrane i pića u EU. Cilj istraživanja je prikazati kako proizvođači šećera u EU mogu biti konkurentniji na unutarnjem i globalnom tržištu šećera. Metodologija se temelji na primjeni modela dinamičkih panel podataka pomoću uzoraka koji obuhvaćaju 189 poduzeća za proizvodnju šećera iz 25 država članica EU-a u razdoblju 2008. – 2016. Ključni rezultati pokazuju različiti utjecaj tehnologije (istraživanja i razvoja), ulaganja, proizvodnju šećerne repe, troškove zaposlenika, cijene plina i šećerne repe na prosječne prihode industrije šećera u EU. Rezultati potvrđuju važnost inputa kao što su prirodni plin, prihodi iz prethodnog razdoblja i ulaganja kao ključni čimbeniki konkurentnosti industrije šećera u EU. Na temelju rezultata istraživanja daju se preporuke i prijedlozi. ; This research investigates competitiveness of sugar manufacturing companies of the European Union (EU). Sugar industry represents a vital part of the EU food and beverages industry. The aim of the research is to show how EU sugar producers can be more competitive on internal and global sugar market. The methodology includes dynamic panel data models using sample covering up to 189 sugar manufacturing companies from 25 EU Member States in the period 2008- 2016. The key results demonstrate different impact of technology (Research and development activity), investments, sugar beet production, costs of employees, gas and sugar beet prices on average revenue of the EU sugar industry. The results confirm the importance of inputs such as natural gas, revenues from the previous period and investments as key factors of EU sugar industry competitiveness. The proposals and recommendations are presented after research results.

Ovo istraživanje promatra konkurentnost industrije šećera EU-a. Industrija šećera predstavlja vitalni dio industrije hrane i pića u EU. Cilj istraživanja je prikazati kako proizvođači šećera u EU mogu biti konkurentniji na unutarnjem i globalnom tržištu šećera. Metodologija se temelji na primjeni modela dinamičkih panel podataka pomoću uzoraka koji obuhvaćaju 189 poduzeća za proizvodnju šećera iz 25 država članica EU-a u razdoblju 2008. – 2016. Ključni rezultati pokazuju različiti utjecaj tehnologije (istraživanja i razvoja), ulaganja, proizvodnju šećerne repe, troškove zaposlenika, cijene plina i šećerne repe na prosječne prihode industrije šećera u EU. Rezultati potvrđuju važnost inputa kao što su prirodni plin, prihodi iz prethodnog razdoblja i ulaganja kao ključni čimbeniki konkurentnosti industrije šećera u EU. Na temelju rezultata istraživanja daju se preporuke i prijedlozi. ; This research investigates competitiveness of sugar manufacturing companies of the European Union (EU). Sugar industry represents a vital part of the EU food and beverages industry. The aim of the research is to show how EU sugar producers can be more competitive on internal and global sugar market. The methodology includes dynamic panel data models using sample covering up to 189 sugar manufacturing companies from 25 EU Member States in the period 2008- 2016. The key results demonstrate different impact of technology (Research and development activity), investments, sugar beet production, costs of employees, gas and sugar beet prices on average revenue of the EU sugar industry. The results confirm the importance of inputs such as natural gas, revenues from the previous period and investments as key factors of EU sugar industry competitiveness. The proposals and recommendations are presented after research results.