Pravilno određeni i na jasan način prikazani načela, ciljevi i instrumenti temeljne su odrednice za uspješno uspostavljanje i provođenje pomorske i prometne politike Europske unije i njezinih zemalja članica, a kako bi se razvio efektivan prometni i pomorski sustav uz istovremeni gospodarski rast utemeljen na sustavu održivog razvoja potrebna je usklađenost nacionalne politike s determinantama pomorske i prometne politike Europske unije, uz respektiranje osobitih značajki pomorskog tržišta. Europska unija svojim programima, strategijama i projektima nastoji pomoći u razvitku svojih zemalja članica, te financiranjima i ograničenjima uvesti i održavati mir i sigurnost u teritorijalnim oblastima Europskog kontinenta, uz stvaranje međunarodne suradnje i očuvanja ljudskih prava i demokracije. ; Properly defined and clearly presented principles, goals and instruments are fundamental determinants for the successful establishment and implementation of maritime and transport policy of the European Union and its Member States, in order to develop an effective transport and maritime system with simultaneous economic growth based on sustainable development. It is necessary to harmonize the national policy with the determinants of the maritime and transport policy of the European Union, while respecting the special features of the maritime market. Through its programs, strategies and projects, the European Union seeks to help the development of its member states, and to introduce and maintain peace and security in the territorial areas of the European continent with funding and restrictions, while creating international cooperation and preserving human rights and democracy.
Pravilno određeni i na jasan način prikazani načela, ciljevi i instrumenti temeljne su odrednice za uspješno uspostavljanje i provođenje pomorske i prometne politike Europske unije i njezinih zemalja članica, a kako bi se razvio efektivan prometni i pomorski sustav uz istovremeni gospodarski rast utemeljen na sustavu održivog razvoja potrebna je usklađenost nacionalne politike s determinantama pomorske i prometne politike Europske unije, uz respektiranje osobitih značajki pomorskog tržišta. Europska unija svojim programima, strategijama i projektima nastoji pomoći u razvitku svojih zemalja članica, te financiranjima i ograničenjima uvesti i održavati mir i sigurnost u teritorijalnim oblastima Europskog kontinenta, uz stvaranje međunarodne suradnje i očuvanja ljudskih prava i demokracije. ; Properly defined and clearly presented principles, goals and instruments are fundamental determinants for the successful establishment and implementation of maritime and transport policy of the European Union and its Member States, in order to develop an effective transport and maritime system with simultaneous economic growth based on sustainable development. It is necessary to harmonize the national policy with the determinants of the maritime and transport policy of the European Union, while respecting the special features of the maritime market. Through its programs, strategies and projects, the European Union seeks to help the development of its member states, and to introduce and maintain peace and security in the territorial areas of the European continent with funding and restrictions, while creating international cooperation and preserving human rights and democracy.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ustanovljena 1962.god. je najznačajnija javna politika na koju odlazi velik dio proračuna Europske unije. Nakon 30 godina stabilnosti, ZPP prolazi kroz prvu značajnu reformu 1992., poznatijom kao MacSharryjeva reforma. Zatim slijede Agenda 2000 (1999.), Srednjoročni pregled (eng. Mid-Term Review, MTR 2003.), Zdravstveni pregled (eng. Health-Check, 2008.), Reforma ZPP-a 2013.-2020. i Reforma nakon 2020. Početkom 1990.-ih, kroz trgovinske pregovore u sklopu GATT-a (današnjeg WTO-a) na međunarodnoj razini se postiže dogovor, Sporazum o poljoprivredi, čime su se postavile prihvatljive i neprihvatljive mjere agrarne politike. Promjenom stavova društva o poljoprivredi i njezinom financiranju, unazad 30-ak godina, mijenjali su se i ciljevi agrarne politike, te oni sada obuhvaćaju zaštitu okoliša, krajobraz, dobrobit životinja, kvalitetu i sigurnost hrane. ; The Common Agricultural Policy (CAP) established in 1962 is the most important public policy to which a large part of the European Union budget goes. After 30 years of stability, the CAP is undergoing its first significant reform in 1992, better known as the MacSharry reform. This is followed by Agenda 2000 (1999), Mid-Term Review (MTR 2003), Health-Check (2008), CAP reform 2013-2020. and CAP post 2020 reform. In the early 1990s, through trade negotiations under the GATT (today's WTO), an agreement was reached at the international level, the Agreement on Agriculture, which set out acceptable and unacceptable agricultural policy measures. With the change in society's attitudes towards agriculture and its financing, over the past 30 years, the goals of agricultural policy have changed, and they now include environmental protection, landscape, animal welfare, quality and food safety.
Rad pručava politike razvojne pomoći kao instrumente moći za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva koji koriste u prvom redu državama-inicijatoricama. Rad se fokusira na dvije velike europske zemlje: Francusku Republiku i Saveznu Republiku Njemačke, koje su ujedno gospodarski i politički najmoćnije zemlje članice Europske unije. Promjenom paradigme, iz one u kojoj najveću korist od politika razvojne pomoći imaju slabije razvijene zemlje u paradigmu kako dugoročno najveću korist imaju upravo zemlje koje su inicijatorice istih, rad pokazuje da starije, veće te politički i ekonomski moćnije države članice Europske unije koriste politike razvojne pomoći prema slabije razvijenim članicama, prema zemljama kandidatkinjama te ostalim zemljama, kako bi promovirale vlastiti interes i ostvarile ciljeve svoje vanjske politike. Konačno, pokazujući vezu između politika razvojne pomoći i širenja utjecaja i moći Francuske i Njemačke, rad stvora pretpostavke za novo objašnjenje odnosa moći u međunarodnom okruženju. ; The dissertation examines how the development aid policy, both in the context of national budgets and European Structural and Investment Funds, is being used as an instrument for achieving foreign policy objectives, and it is in this sense primarily beneficial for countriesdonators. Dissertation is focussed on two main European Union member states: the Republic of France and Federal Republic of Germany. By changing the paradigm from the one in which the least developed countries have the most benefit from development aid policy to the paradigm that, on the long-term, greatest benefits precisely have the countries that are the initiators of the same development aid, dissertation argues that older, bigger, politically and economically more powerful European Union member states use development policies assisting less developed members, candidate and other countries to promote their own interests and achieve goals of their foreign policy. In attempt to demonstrate the influence of France and Germany through development ...
Razina ekonomske slobode svake se godine mjeri putem jedinstvene svjetske metodologije. Na taj je način kanadski Fraser Institute razvio sustavni pristup javnim politikama koje utječu na opseg javne potrošnje i državne imovine, visinu glavnih poreza, inflaciju, slobodnu trgovinu, na regulaciju poslovanja, tržišta rada i kredita te ostala mjerena područja. Takav policy okvir može biti koristan za dizajniranje strukturnih prilagodbi kojima se poduzetnike može osloboditi od prekomjernog utjecaja i troška države. Također, smanjivanjem i ograničavanjem uloge države ekonomske slobode doprinose poboljšanju institucionalnog okvira za slobodno tržište. U konačnici, ekonomske slobode usko su vezane uz geopolitiku. ; The level of economic freedom is measured each year through a unique world methodology. This way, Canadian Fraser Institute has developed a systematic approach to public policies which affect the scope of public expenditure and state assets, level of major taxes, inflation, free trade, business regulation, labor and credit market and other measured areas. Such policy framework can be useful for designing structural adjustments by which enterprises could be freed from excessive involvement and cost of government. Moreover, by reducing and limiting the role of government economic freedom contributes the institutional framework for free market. Finally, economic freedom is closely related to geopolitics.
The article focuses on the interconnectedness of foreign policy environments to explain Slovenia's opportunities and constraints for foreign policy action. During the period of pre-independence para-diplomacy, the building of an internal and external domestic environment successfully turned constraints (no international recognition) into opportunities (applying for membership of European and global intergovernmental organizations). In the second period — post-recognition — considering the absence of a strategic foreign policy document, the Slovenian internal foreign policy environment became a major constraint to seize foreign environment opportunities. This affected Slovenia's accomplishments, notably after NATO and EU memberships were achieved in 2004. Although the Slovenian internal environment matured during the following period to adopt, in 2015, a comprehensive foreign policy strategy the recent turn in world politics (especially the European financial and economic crisis and the migration crisis) created for the first time a foreign environment for Slovenia that offered many fewer opportunities and far more constraints. ; The article focuses on the interconnectedness of foreign policy environments to explain Slovenia's opportunities and constraints for foreign policy action. During the period of pre-independence para-diplomacy, the building of an internal and external domestic environment successfully turned constraints (no international recognition) into opportunities (applying for membership of European and global intergovernmental organizations). In the second period — post-recognition — considering the absence of a strategic foreign policy document, the Slovenian internal foreign policy environment became a major constraint to seize foreign environment opportunities. This affected Slovenia's accomplishments, notably after NATO and EU memberships were achieved in 2004. Although the Slovenian internal environment matured during the following period to adopt, in 2015, a comprehensive foreign policy strategy the recent turn in world politics (especially the European financial and economic crisis and the migration crisis) created for the first time a foreign environment for Slovenia that offered many fewer opportunities and far more constraints.
Povezanost i efekti između fiskalne politike i gospodarskog rasta važna su teoretska i empirijska tema istraživanja. Neoklasični modeli smatraju da će ekonomski učinci u državnoj potrošnji biti neutralizirani efektima posljedičnih promjena u privatnoj potrošnji. S druge strane, endogeni modeli rasta smatraju da promjene u razini i sastavu oporezivanja i državne potrošnje utječu na gospodarski rast. Cilj rada je istražiti povezanost i efekte fiskalne politike i gospodarskog rasta u 21 zemlji srednje i istočne Europe u razdoblju od 2000. – 2018. godine. Empirijski rezultati, nakon kontrole zajedničkih i specifičnih varijabli za pojedinu zemlju, ukazuju na to da povećanje oporezivanja, ali ne i neproduktivnih izdataka, može pozitivno utjecati na gospodarski rast. Glavni rezultati empirijske analize su: (i) da postoji značajna i pozitivna povezanost između opće razine oporezivanja i gospodarskog rasta; i (ii) da ne postoji povezanost između državne finalne potrošnje i gospodarskog rasta. Rezultati empirijske analize doprinjeli su znanstvenoj literaturi potvrđujući povezanost između državnih poreznih prihoda i ekonomskog rasta u zemljama srednje i istočne Europe. ; The relationship and effects between fiscal policy and economic growth have been an important theoretical and empirical research topic. The neoclassical models imply that the economic effects of changes in government spending will be neutralised by the impact of consequent changes in private spending. Endogenous growth models, on the other hand, imply that changes in the level and composition of taxation and government expenditure can affect economic growth. This aim of the paper is to explore the relationship and effects of fiscal policy and economic growth in 21 Central and Eastern European (CEE) countries over the period 2000-2018. The results, after controlling for various common and country-specific variables, imply that an increase in taxation, but not in non-productive expenditures, can positively affect economic growth. Our main findings are: (i) there is a significant and positive contemporaneous relationship between the general level of taxation and economic growth; and (ii) there is no relationship between the government final consumption and economic growth. Therefore, our results contributed to the scientific literature by providing empirical evidence on the contemporaneous relationship between the general government tax receipt and economic growth in CEE countries.
Investicijska politika i ulaganje predstavljaju bitne zadatke, ali istovremeno i probleme gotovo svih društveno – ekonomskih sustava. Ulaganje predstavlja platformu razvoja i nužnost opstanka tržišno – ekonomskih sustava, a podrazumijeva poduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti kako bi se uloženi kapital, putem odabrane djelatnosti, trajno uvećavao. Ekonomski pokazatelji, posebno u razdoblju ekonomske krize, oslikavaju nepovoljne i općeprisutne tendencije neželjenog poslovnog rezultata, proizlaze iz neodgovarajuće politike poslovanja, pri čemu investiranje i investicijsku politiku možemo označiti liderima u području poslovnih neuspjeha. Nemogućnost preciznog predviđanja poslovnih ishoda vezanih za investicijska ulaganja, vremenska disproporcija između ulaganja i njihovih početnih, a posebno optimalnih posljedica, kao i ireverzibilnost uloženih sredstava, dodatno otežavaju formulaciju odgovarajuće strategijske platforme investicijske politike. Modeliranje poslovnih strategija u uvjetima turbulentnih društveno – ekonomskih, tehnoloških, kao i tržišnih čimbenika predstavlja inspiraciju i izazov istraživaču da izborom odgovarajućeg teorijskog modela reprezentativno približi realnost. Vjerno preslikavanje realnosti podrazumijeva suptilan pristup klasifikaciji navedenih čimbenika prema važnosti, razini utjecaja, kao i odgovarajuću kvantifikaciju, prepoznavanje i uobličavanje oblika i mjere njihove međuzavisnosti. Model matematičke simulacije predstavlja teorijski model koji omogućava predviđanje poslovnih ishoda u uvjetima rizika uz njihovo iskazivanje korespondentno sa slučajnom komponentom koja na njih utječe. Ključno pitanje navedenog pristupa odnosi se na odgovarajući izbor distribucije vjerojatnosti slučajne varijable, prilagođene uvjetima ulaganja, pri čemu je potrebno uvažiti i empirijsku komponentu teritorijalno – zemljopisnog prostora na kojem se investicija realizira, a pri tome imati uvid i u druge aspekte izbora distribucije, kao što su iskustva u području odabranog područja ulaganja (granske specifičnosti) i prilagođenost određenom teorijskom modelu. Simuliranje efekata investicijskih ulaganja osigurava objektivan pristup strategijskom izboru i prikladan proračun monetarnih posljedica prije operacionalizacije projekta. ; Investment policy and investing represent essential tasks, and also major issues of almost all socio-economic systems. Investment represents a development platform and is necessary for survival of market and economic systems; it comprises undertaking appropriate measures and activities to have the invested capital continuously increasing through exercising selected operations. Economic indicators, especially in the period of economic crisis, reflect unfavourable and widespread tendencies of unwanted business result that arise from inadequate business policy, where investing and investment policy may be marked as leaders in the area of business failure. Impossibility to accurately assume business results related to the investment, time disproportion between the investment and its initial, and particularly, optimal effects, and also irreversibility of the investment, further complicate the formulation of adequate investment policy strategy platform. Modelling of business strategies in the exposure to turbulent socio-economic, technological and market factors is an inspiration and a challenge to the researcher to representatively mirror the reality by selecting an adequate theoretical model. Faithful mirroring of the reality involves a subtle approach to classification of these factors by importance, level of influence, and also adequate quantifying, identifying and shaping the form, as well as the extent of their interdependence. Mathematical simulation model is a theoretical model that allows prediction of business results in the risk exposure expressed correspondently with the random component that is influencing it. The major concern of the mentioned approach is an adequate selection of the probability distribution of a random variable, customized to the investment conditions. It is necessary here to take into account empiric component of a territorial-geographic area of the investment implementation, whereby it is necessary to have insight into other aspects of distribution selection, such as experiences in the selected investment area (sectoral specificity) and adjustment to particular theoretical model. Simulation of investment effects provides an objective approach to strategic choice and adequate calculation of monetary results before operationalization of the project.
U radu analiziramo pojam »objektivnog neprijatelja« s ontologijske i političke razine. Hipoteza rada jest da »objektivni neprijatelj« nije biće nego je nebiće, odnosno kao konkretno, realno biće on ne postoji. Teza je postavljena u ontologijskom okviru da biće mora imati jednost, nepromjenjivost i prepoznatljivu formu, što je pokazano na ontološkim premisama Parmenida, Platona, Aristotela i Husserla. Na razini filozofsko-političke analize u teorijskim postavkama Carla Schmitta i Hanne Arendt vidljivo je da »objektivni neprijatelj« ne postoji kao konkretno biće, nego samo kao biće izmišljeno u pojmu koji nije adekvatan vlastitom predmetu, što znači da je u ontologijskom smislu neistinit. Rad upozorava na opasnost pojmovnog određenja »objektivnog neprijatelja« koji ne odgovara stvarnim bićima, pri čemu se navode i paradoksi hrvatskog političkog diskursa u određenju pojmova »fašist«, »ustaša«, »četnik«, »jugokomunist« i dr. ; In the paper we analyse the concept of the "objective enemy" at the ontological and political levels. The hypothesis of the paper is that "objective enemy" is not being, rather it is non-being, and therefore one does not exist as an concrete, realistic being. The thesis is set in an ontological framework that being must have unity, immutability and recognizable form that was shown in the ontological premises of Parmenides, Plato, Aristotle and Husserl. At the level of philosophical and political analysis in the theoretical concepts of Carl Schmitt and Hannah Arendt, it is evident that the "objective enemy" does not exist as a concrete being, but only as being invented by the concept that is not adequate to its own subject. This means the untruth in ontological sense. The work draws attention to the danger of the term of "objective enemy" that does not correspond to the real beings, also evident in the Croatian political discourse in the example of the terms: "Fascist", "Ustaša", "Četnik", "Yugo-communist", and others.
Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika Europske unije, ona potiče konkurentnost, gospodarski rast i razvoj, brine o otvaranju novih radnih mjesta te poboljšava kvalitetu života. Kako postoje velike razlike u napretku pojedinih regija i zemalja članica Europske Unije, njen osnovni cilj je smanjenje razvojnih razlika među regijama zemalja članica. U okviru regionalne politike EU djeluju europski strukturni i investicijski fondovi, koji su glavni instrument apliciranja europskih politika. Radi poticanja gospodarskog razvoja manje razvijenih područja dodjeljuju se regionalne potpore, a osnovni je preduvjet za njihovu dodjelu postojanje karte regionalnih potpora. Novom kartom regionalnih potpora, predložene su 4 NUTS2 regije koje su nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica. Politika regionalnog razvoja prati se i vrednuje kako bi se povećala učinkovitost i utjecaj na regionalni razvoj, ona doprinosi uravnoteženom i skladnom razvoju RH te osigurava očuvanje i zaštitu okoliša i kulturnog bogatstva te se provodi u skladu s autonomijom jedinica područne (regionalne) samouprave i zajamčena je Ustavom RH. U diplomskom radu biti će objašnjena povijest Europske Unije, počeci i razvoj, načela, financijski instrumenti regionalne politike te regionalni strukturni i investicijski fondovi. Biti će objašnjena Regionalna politika Republike Hrvatske, NUTS klasifikacija, načela i nositelji regionalne politike RH, a na samom kraju rada biti će navedeni uspješni primjeri EU fondova na području Brodsko-posavske županije. ; Regional policy is one of the most important policies of the European Union, it fosters competitiveness, economic growth and development, takes care of job creation and improves quality of life. As there are major differences in the progress of individual regions and member states of the European Union, its main objective is to reduce development gaps between member states' regions. Under regional policy, the EU operates the European Structural and Investment Funds, which are the main ...
Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika Europske unije, ona potiče konkurentnost, gospodarski rast i razvoj, brine o otvaranju novih radnih mjesta te poboljšava kvalitetu života. Kako postoje velike razlike u napretku pojedinih regija i zemalja članica Europske Unije, njen osnovni cilj je smanjenje razvojnih razlika među regijama zemalja članica. U okviru regionalne politike EU djeluju europski strukturni i investicijski fondovi, koji su glavni instrument apliciranja europskih politika. Radi poticanja gospodarskog razvoja manje razvijenih područja dodjeljuju se regionalne potpore, a osnovni je preduvjet za njihovu dodjelu postojanje karte regionalnih potpora. Novom kartom regionalnih potpora, predložene su 4 NUTS2 regije koje su nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica. Politika regionalnog razvoja prati se i vrednuje kako bi se povećala učinkovitost i utjecaj na regionalni razvoj, ona doprinosi uravnoteženom i skladnom razvoju RH te osigurava očuvanje i zaštitu okoliša i kulturnog bogatstva te se provodi u skladu s autonomijom jedinica područne (regionalne) samouprave i zajamčena je Ustavom RH. U diplomskom radu biti će objašnjena povijest Europske Unije, počeci i razvoj, načela, financijski instrumenti regionalne politike te regionalni strukturni i investicijski fondovi. Biti će objašnjena Regionalna politika Republike Hrvatske, NUTS klasifikacija, načela i nositelji regionalne politike RH, a na samom kraju rada biti će navedeni uspješni primjeri EU fondova na području Brodsko-posavske županije. ; Regional policy is one of the most important policies of the European Union, it fosters competitiveness, economic growth and development, takes care of job creation and improves quality of life. As there are major differences in the progress of individual regions and member states of the European Union, its main objective is to reduce development gaps between member states' regions. Under regional policy, the EU operates the European Structural and Investment Funds, which are the main ...