Suchergebnisse

U ovom se radu istražuju determinante životnog zadovoljstva na uzorku od 135 zemalja. Osnovni se doprinos rada sastoji u ispitivanju osjetljivosti životnog zadovoljstva na okolišne i društvene eksternalije. Rezultati analize, pritom, imaju implikacije i za nosioce javnih politika. Naime, oni pokazuju da neki faktori konzistentno utječu na razinu životnog zadovoljstva građana, bez obzira jesu li okolišne ili društvene eksternalije uključene u analizu. Postoji, međutim, i skup faktora čiji utjecaj na razinu životnog zadovoljstva oscilira ako se spomenute eksternalije uključe u analizu. Rezultati analize također pokazuju da je razina životnog zadovoljstva u tranzicijskim zemljama, uz ostale nepromijenjene uvjete, niža u odnosu na druge zemlje iz uzorka, upućujući na zaključak da u ovim zemljama nisu ostvarena ranija očekivanja građana. ; Using recent cross-country data for 135 nations, this paper examines the determinants of life satisfaction. The main contribution lies in examining the sensitivity of satisfaction to externalities, both social and environmental. Besides contributing to the literature, the findings also have some implications for public policy. The results show that some factors consistently affect life satisfaction whether or not externalities are considered, while others are sensitive to such considerations. Even under each category of spillovers, the influence in satisfaction varies. Further, other things being the same, satisfaction was lower in transition nations, perhaps signifying that these countries were somehow failing to meet the expectations of their citizens.

U današnje vrijeme sve više raste važnost održivog poslovanja. Razlog tome su klimatske promjene koje dolaze kao posljedica zagađivanja okoliša. Upravo su poduzeća jedni od najvećih zagađivača, a među njima se ističu naftna poduzeća. Industrija nafte svojim poslovanjem ispušta štetne emisije u okoliš, doprinosi gomilanju otpada te utječe na živote ljudi i životinja. Budući da su naftne tvrtke jedne od najvećih i najprofitabilnijih u svijetu, imaju veliku odgovornost da svojim poslovanjem doprinose socijalnom i ekološkom blagostanju. Neki predviđaju da se naftnoj industriji bliži skori kraj, ali mi se ne slažemo sa tom tezom. Treba još puno napora i novaca uložiti u istraživanje i razvoj kako bi se našao savršeni supstitut nafti. Isto tako, pretpostavke su da rezervi nafte ima na raspolaganju do kraja ovog stoljeća. Također, naftne kompanije sve više ulažu u proizvodnju alternativnih oblika energije. Dakle, iako se nafta iscrpi, kompanije će lako prijeći na alternativu. Upravo zbog svojih velikih profita one su jedne od rijetkih koje imaju mogućnost uložiti u istraživanje i razvoj obnovljivih oblika energije te su kao takve već u startu u prednosti. Zbog svjesnosti svoga utjecaja, naftne kompanije sve više ulažu u programe i projekte koji smanjuju zagađenje okoliša i povećavaju dobrobit lokalne zajednice. Da bi se takvi ciljevi nastavili realizirati potrebno je oblikovati strategiju koja usklađuje vrijednosti koje privlače kupce, dobit i motiviranost radnika. Odnosno, potrebno je uskladiti bio/fizičku, ekonomsku, socijalnu i tehnološku održivost. Ulaganje u tehnologiju može omogućiti učinkovitiju upotrebu goriva na bazi nafte, ali i osmisliti rješenja koja pristupaju drugim izvorima energije. Hrvatska industrija nafte je na dobrom putu da postigne takvu vrstu održivosti. U 2019. godini poduzeća su poduzela razne akcije kako bi doprinijela postizanju ekonomske, ekološke i socijalne održivosti. Znamo da se pri postizanju ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva, mora se postići i četvrti cilj: dobra vladavina. To ...

Politika ruralnog razvoja za svoj glavni cilj ima poboljšanje životnog standarda ljudi koji žive u ruralnim područjima. Ulaskom u Europsku uniju, sve zemlje dobivaju mogućnost korištenja sredstava koje EPFRR (Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj). Cilj ovog rada je prikazati iskoristivost EPFRR-a za zemlje srednje i istočne Europe u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Sam cilj EFRR je smanjiti gospodarske razlike između regije kroz razvoj poljoprivrede. Mjere EPFRR odnose se na investiranje u poljoprivredne aktivnosti, potpore slabije razvijenim područjima, u ljudske resurse, zaštitu okoliša i slično. A te mjere još su upotpunjene mjerama za šumarstvo, te mjerama promocije razvoja ruralnih područja. To je napravljeno kroz analizu dokumenata Europske unije, ponajviše ključnih odluka i planova. U radu su dati primjeri na zemljama srednje i istočne Europe, s detaljnijim pregledom iskoristivosti EPFRR u Republici Hrvatskoj, kao i Estoniji, Rumunjskoj i Poljskoj. Kroz komparativnu analizu odabranih zemalja Europske unije prikazuju se korištena sredstava EPFRR-a te i prikaz same poljoprivrede tih zemalja i njihovo pozicioniranje u Europskoj uniji. ; Rural development as its main objective has to improve the living standards of people living in rural areas. By joining the European Union, all countries, together with Croatia, get the opportunity to use the funds that are offered. One of the options which got available is the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD). The aim of this pape is to demonstrate the usefulness of EAFRD for the countries of Central and Eastern Europe in the period from 2014 to 2020. The Fund's goal is to reduce economic disparities between the regions through agricultural development. The EAFRD measures themselves relate to investment in agricultural activities, support for less developed areas, human resources, environmental protection and the like. And these measures are further complemented by measures for forestry, and measures to promote the development of rural ...

Globalizacija kao proces povezivanja svijeta na gospodarskoj, političkoj, kulturalnoj i ekološkoj razini započeo je s idejom ostvarenja mira, sigurnosti i stabilnosti u svijetu te gospodarskog boljitka svih. Razvojem i jačanjem multinacionalnih kompanija osnovna ideja pokretanja procesa globalizacije je zamijenjena drugim najvažnijim ciljem, ostvarivanjem profita. Pod utjecajem globalnih procesa i integracija osnovane su brojne međunarodne i regionalne organizacije. Europska unija kao jedna od najznačajnijih regionalnih organizacija predstavlja ujedinjenje europskih zemalja na temeljima gospodarske suradnje. Njezina opstojnost, gospodarski razvoj i stabilnost ovisi o međusobnoj suradnji i međuovisnosti njezinih zemalja članica te suradnji njezinih institucija s ostalim regionalnim, međunarodnim i gospodarskim organizacijama. ; Globalization as a process of connecting the world on an economic, political, cultural and environmental level began with the idea of achieving peace, security and stability in the world and the economic well-being of all. With the development and strengthening of multinational companies, the basic idea of starting the process of globalization has been replaced by the second most important goal, making a profit. Under the influence of global processes and integration, numerous international and regional organizations have been established. The European Union, as one of the most important regional organizations, represents the unification of European countries on the basis of economic cooperation. Its survival, economic development and stability of interdependence on mutual cooperation and interdependence of its member states and cooperation of its institutions with other regional, international and economic organizations.

Globalizacija kao proces povezivanja svijeta na gospodarskoj, političkoj, kulturalnoj i ekološkoj razini započeo je s idejom ostvarenja mira, sigurnosti i stabilnosti u svijetu te gospodarskog boljitka svih. Razvojem i jačanjem multinacionalnih kompanija osnovna ideja pokretanja procesa globalizacije je zamijenjena drugim najvažnijim ciljem, ostvarivanjem profita. Pod utjecajem globalnih procesa i integracija osnovane su brojne međunarodne i regionalne organizacije. Europska unija kao jedna od najznačajnijih regionalnih organizacija predstavlja ujedinjenje europskih zemalja na temeljima gospodarske suradnje. Njezina opstojnost, gospodarski razvoj i stabilnost ovisi o međusobnoj suradnji i međuovisnosti njezinih zemalja članica te suradnji njezinih institucija s ostalim regionalnim, međunarodnim i gospodarskim organizacijama. ; Globalization as a process of connecting the world on an economic, political, cultural and environmental level began with the idea of achieving peace, security and stability in the world and the economic well-being of all. With the development and strengthening of multinational companies, the basic idea of starting the process of globalization has been replaced by the second most important goal, making a profit. Under the influence of global processes and integration, numerous international and regional organizations have been established. The European Union, as one of the most important regional organizations, represents the unification of European countries on the basis of economic cooperation. Its survival, economic development and stability of interdependence on mutual cooperation and interdependence of its member states and cooperation of its institutions with other regional, international and economic organizations.

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Politika ruralnog razvoja za svoj glavni cilj ima poboljšanje životnog standarda ljudi koji žive u ruralnim područjima. Ulaskom u Europsku uniju, sve zemlje dobivaju mogućnost korištenja sredstava koje EPFRR (Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj). Cilj ovog rada je prikazati iskoristivost EPFRR-a za zemlje srednje i istočne Europe u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Sam cilj EFRR je smanjiti gospodarske razlike između regije kroz razvoj poljoprivrede. Mjere EPFRR odnose se na investiranje u poljoprivredne aktivnosti, potpore slabije razvijenim područjima, u ljudske resurse, zaštitu okoliša i slično. A te mjere još su upotpunjene mjerama za šumarstvo, te mjerama promocije razvoja ruralnih područja. To je napravljeno kroz analizu dokumenata Europske unije, ponajviše ključnih odluka i planova. U radu su dati primjeri na zemljama srednje i istočne Europe, s detaljnijim pregledom iskoristivosti EPFRR u Republici Hrvatskoj, kao i Estoniji, Rumunjskoj i Poljskoj. Kroz komparativnu analizu odabranih zemalja Europske unije prikazuju se korištena sredstava EPFRR-a te i prikaz same poljoprivrede tih zemalja i njihovo pozicioniranje u Europskoj uniji. ; Rural development as its main objective has to improve the living standards of people living in rural areas. By joining the European Union, all countries, together with Croatia, get the opportunity to use the funds that are offered. One of the options which got available is the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD). The aim of this pape is to demonstrate the usefulness of EAFRD for the countries of Central and Eastern Europe in the period from 2014 to 2020. The Fund's goal is to reduce economic disparities between the regions through agricultural development. The EAFRD measures themselves relate to investment in agricultural activities, support for less developed areas, human resources, environmental protection and the like. And these measures are further complemented by measures for forestry, and measures to promote the development of rural areas. This will be done through an analysis of EU documents, highlighting key decisions and plans. Furthermore, this document will attempt to provide a comparative analysis of the researched countries of the European Union, which is an analysis of how much EAFRD is used and how this has affected the development of their rural economic sector, with a more detailed overview of the use of the EAFRD in the Republic of Croatia, as well as Estonia, Romania and Poland.Through a comparative analysis of selected countries of the European Union, the used EAFRD funds are presented, as well as an overview of the agriculture of those countries and their positioning in the European Union.