Suchergebnisse

Ovaj rad bavi se istraživanjem industrijske politike Europske Unije. U radu se iznosi teorijski aspekt industrijske politike, odnosno, različite definicije industrijske politike raznih autora, alati i instrumenti, kao argumenti za i protiv industrijske politike. Zatim se opisuju razvojne faze industrijske politike Europske Unije, a detaljnije se obrađuje industrijska politika Europske Unije od vremena Lisabonske agende. Daje se pregled industrijske performanse Europske Unije i nekih zemalja članica i usporedba s Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama. Detaljno se opisuje industrijska politika u okviru strategije Europa 2020, prioriteti, inicijative, komunikacije, kao i trenutni izazovi vezani uz modernizaciju industrije. Također, iznose se programi, instrumenti i politike koje izravno i neizravno doprinose industrijskoj politici Europske Unije. Nadalje, prikazuje se način vođenja moderne industrijske politike Savezne Republike Njemačke. Cilj istraživanja jest sintetizirati znanje o industrijskoj politici Europske Unije i prikazati trenutne inicijative i programe industrijske politike na razini Europske Unije i Savezne Republike Njemačke koji doprinose gospodarskom rastu i razvoju. Svrha istraživanja jest u konačnici ukazati na značaj i ulogu industrijske politike Europske Unije u promicanju konkurentnosti industrije i samog gospodarstva. ; This paper deals with the research of the European Union's industrial policy. The paper presents the theoretical aspects of industrial policy, different definitions of industrial policy from various authors, tools and instruments, as arguments for and against industrial policy. Then, the development phases of the European Union's industrial policy are described and the European Union industrial policy since the Lisbon Agenda is more elaborated. An overview of the European Union's performance and some of member states is given, and a comparison with Japan and the United States of America. A detailed description of industrial policy within the Europe 2020 strategy is given, as ...

Ovaj rad bavi se istraživanjem industrijske politike Europske Unije. U radu se iznosi teorijski aspekt industrijske politike, odnosno, različite definicije industrijske politike raznih autora, alati i instrumenti, kao argumenti za i protiv industrijske politike. Zatim se opisuju razvojne faze industrijske politike Europske Unije, a detaljnije se obrađuje industrijska politika Europske Unije od vremena Lisabonske agende. Daje se pregled industrijske performanse Europske Unije i nekih zemalja članica i usporedba s Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama. Detaljno se opisuje industrijska politika u okviru strategije Europa 2020, prioriteti, inicijative, komunikacije, kao i trenutni izazovi vezani uz modernizaciju industrije. Također, iznose se programi, instrumenti i politike koje izravno i neizravno doprinose industrijskoj politici Europske Unije. Nadalje, prikazuje se način vođenja moderne industrijske politike Savezne Republike Njemačke. Cilj istraživanja jest sintetizirati znanje o industrijskoj politici Europske Unije i prikazati trenutne inicijative i programe industrijske politike na razini Europske Unije i Savezne Republike Njemačke koji doprinose gospodarskom rastu i razvoju. Svrha istraživanja jest u konačnici ukazati na značaj i ulogu industrijske politike Europske Unije u promicanju konkurentnosti industrije i samog gospodarstva. ; This paper deals with the research of the European Union's industrial policy. The paper presents the theoretical aspects of industrial policy, different definitions of industrial policy from various authors, tools and instruments, as arguments for and against industrial policy. Then, the development phases of the European Union's industrial policy are described and the European Union industrial policy since the Lisbon Agenda is more elaborated. An overview of the European Union's performance and some of member states is given, and a comparison with Japan and the United States of America. A detailed description of industrial policy within the Europe 2020 strategy is given, as well as priorities, initiatives, communications and current challenges related to industrial modernization. Also, there are programs, instruments and policies that directly and indirectly contribute to the European Union's industrial policy. Furthermore, the modern industrial policy of the Federal Republic of Germany is presented. The aim of research is to synthesize knowledge of the European Union's industrial policy and present current initiatives and industrial policy programs at EU and Federal Republic of Germany level that contribute to economic growth and development. The purpose of the research is to point out the importance and role of the European Union's industrial policy in promoting competitiveness of the industry and the economy of European Union.

Pandemijska kriza uzrokovala je mnoge izazove na globalnoj razini. Europska unija pokušala je pravovremeno i optimalno odgovoriti na neke od izazova koji su zahvatili njezino područje, a autorica je uočila sljedeće: ekonomski pad; kriza zdravstvenog sektora; nepostojanje cjepiva; smanjenje mobilnosti građana unutar i izvan državnih granica; širenje dezinformacija te pitanje očuvanja europskih vrijednosti i propadanja demokracije. Uz to što će prikazati reakciju EU na pojedine izazove u 2020. godini, analizirat će i strategije triju država članica koje su primijenile različite pristupe borbi protiv virusa – strategiju Njemačke, Švedske i Mađarske. Autorica će doći do zaključka da je EU uspješno odgovorila na jedan dio navedenih izazova, dok je na drugi dio ipak mogla čvršće reagirati. U borbi s izazovima nije pomogla niti različitost strategija država članica, a neke od njih pronašle su i nove saveznike izvan EU. ; The pandemic crisis has caused many challenges on a global level. The European Union tried to respond in a timely and optimal manner to some of the challenges that affected its area, and the author detected the following: economic decline; health sector crisis; lack of vaccine; reducing the mobility of citizens inside and outside national borders; spreading misinformation and the issue of preserving European values and the decline of democracy. In addition to showing the EU's response to certain challenges in 2020, the strategies of the three member states that have applied different approaches to fighting the virus - strategies of Germany, Sweden and Hungary - will be analyzed. The author will come to the conclusion that the EU has successfully responded to one part of these challenges, while it could have reacted more strongly to the other part. The various strategies of the member states did not help in the fight against the challenges, and some of them even found new allies outside the EU.

U radu se prikazuju načela djelovanja Ujedinjenih naroda i nastanak Poveljom nepredviđenih mehanizama – mirovnih operacija. Posebno se razmatraju njihove posebnosti i etapni razvoj. Područje jugoistočne Europe različito se zemljopisno, povijesno i geostrateški omeđuje, ali je u ovome članku zaokruženo na područje bivše Jugoslavije. U radu se analiziraju mehanizmi i problemi pokretanja mirovnih operacija i kriteriji prema kojima se ocjenjuje njihova uspješnost. Također se ističu problemi zakašnjele percepcije sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Ovdje se također pokušava doći do odgovora na pitanje je li tradicionalno očuvanje mira bilo dio odabira pogrješne strategije uključivanja UN-a. ; The paper shows principle of the United Nations activities and establishment of mechanisms unforeseen by the Charter – peacekeeping operations. Their particularities and stage development are especially analyzed. Area of South-East Europe is geographically, historically and geostrategically bordered in different ways, but in this paper it is limited to area of former Yugoslavia. The paper analyzes mechanisms and problems of initiating peacekeeping operations and criteria in accordance to which their successfulness is rated. Problems of late perception of conflicts in former Yugoslavia are also pointed out. It has been also tried to find the answer if the traditional peacekeeping was a part of choosing the wrong strategy of UN involvement.

U radu se, na temelju podataka prikupljenih u istraživanjima u osam vremenskih točaka u proteklih dvadeset godina na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana analizira stanje institucionalnog povjerenja u Hrvatskoj. Oslanjajući se na teorijske koncepte Davida Eastona i Pippe Norris te uvažavajući prethodne studije o institucionalnom povjerenju u Hrvatskoj, rad donosi i neke nove elemente. Dok većina prethodnih radova obuhvaća najviše tri točke mjerenja u kratkom vremenskom rasponu i analizi latentne strukture institucionalnog povjerenja pristupa kroz eksploratorni pristup, ovaj se rad temelji na analizi osam vremenskih točaka i analizira prikladnost postojećih teorijskih modela. Usto, analiza fluktuacija u razinama institucionalnog povjerenja temelji se na utvrđivanju invarijantnosti mjerenja, što je važan metodološki doprinos rada. Osnovni rezultati studije mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj razini utvrdili smo da je povjerenje građana u pojedine institucije najčešće ispod srednje vrijednosti na ljestvici od 1 do 5, osim u slučajevima vojske i policije. Drugo, analiza pokazuje da hrvatski građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti. Treće, analiza je pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, dok je povjerenje u institucije sigurnosti ostalo izrazito stabilnim. Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj. ; This paper analyses the state of institutional trust (IT) in Croatia based on data on a representative sample of Croatian citizens in eight time points over the past 20 years. Based on ...

U radu se, na temelju podataka prikupljenih u istraživanjima koja je u osam vremenskih točaka u proteklih dvadeset godina na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana proveo Fakultet političkih znanosti, analizira stanje institucionalnog povjerenja u Hrvatskoj. Oslanjajući se na teorijske koncepte Davida Eastona i Pippe Norris te uvažavajući prethodne studije o institucionalnom povjerenju u Hrvatskoj, rad donosi i neke nove elemente. Dok većina prethodnih radova obuhvaća najviše tri točke mjerenja u kratkom vremenskom rasponu i analizi latentne strukture institucionalnog povjerenja pristupa kroz eksploratorni pristup, ovaj se rad temelji na analizi osam vremenskih točaka i analizira prikladnost postojećih teorijskih modela. Usto, analiza fluktuacija u razinama institucionalnog povjerenja temelji se na utvrđivanju invarijantnosti mjerenja, što je važan metodološki doprinos rada. Osnovni rezultati studije mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj razini utvrdili smo da je povjerenje građana u pojedine institucije najčešće ispod srednje vrijednosti na ljestvici od 1 do 5, osim u slučajevima vojske i policije. Drugo, analiza pokazuje da hrvatski građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti. Treće, analiza je pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, dok je povjerenje u institucije sigurnosti ostalo izrazito stabilno. Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj. ; This paper analyses the state of institutional trust (IT) in Croatia based on data collected by the Faculty of Political Science on a representative ...

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ustanovljena 1962.god. je najznačajnija javna politika na koju odlazi velik dio proračuna Europske unije. Nakon 30 godina stabilnosti, ZPP prolazi kroz prvu značajnu reformu 1992., poznatijom kao MacSharryjeva reforma. Zatim slijede Agenda 2000 (1999.), Srednjoročni pregled (eng. Mid-Term Review, MTR 2003.), Zdravstveni pregled (eng. Health-Check, 2008.), Reforma ZPP-a 2013.-2020. i Reforma nakon 2020. Početkom 1990.-ih, kroz trgovinske pregovore u sklopu GATT-a (današnjeg WTO-a) na međunarodnoj razini se postiže dogovor, Sporazum o poljoprivredi, čime su se postavile prihvatljive i neprihvatljive mjere agrarne politike. Promjenom stavova društva o poljoprivredi i njezinom financiranju, unazad 30-ak godina, mijenjali su se i ciljevi agrarne politike, te oni sada obuhvaćaju zaštitu okoliša, krajobraz, dobrobit životinja, kvalitetu i sigurnost hrane. ; The Common Agricultural Policy (CAP) established in 1962 is the most important public policy to which a large part of the European Union budget goes. After 30 years of stability, the CAP is undergoing its first significant reform in 1992, better known as the MacSharry reform. This is followed by Agenda 2000 (1999), Mid-Term Review (MTR 2003), Health-Check (2008), CAP reform 2013-2020. and CAP post 2020 reform. In the early 1990s, through trade negotiations under the GATT (today's WTO), an agreement was reached at the international level, the Agreement on Agriculture, which set out acceptable and unacceptable agricultural policy measures. With the change in society's attitudes towards agriculture and its financing, over the past 30 years, the goals of agricultural policy have changed, and they now include environmental protection, landscape, animal welfare, quality and food safety.

Rad detaljno prikazuje faze koje je potrebno proći kako bi se zgrada oštećena u potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. obnovila i pojačala do zahtijevane razine potresne otpornosti. Prikazane su sve faze počevši od preliminarnog pregleda pa potom i detaljnog pregleda, izrade elaborata ocjene stanja građevinske konstrukcije, projekta obnove te konačno izvođenja radova obnove uz stručni nadzor. Posebna je pozornost usmjerena na proračun građevine nelinearnom statičkom metodom koja se temelji na pomacima, tzv. "pushover analysis" ili metoda postupnog guranja, za koju se smatra da je jedna od najprimjerenijih metoda za seizmičku analizu postojećih zidanih konstrukcija. Svi postupci koji su provedeni u sklopu ove obnove su provedeni u skladu sa zakonskom regulativom koja je stupila na snagu nakon potresa. ; The phases that must be completed so that a building damaged in earthquake that struck Zagreb on 22 March 2020 can be renovated and strengthened to the required level of seismic resistance are presented in the paper. All phases are therefore presented, starting from the rapid and then detailed inspection, and continuing with preparation of the structural condition assessment report, preparation of renovation design and, finally, ending with realisation of work with expert supervision. A special attention is paid to structural analysis that is conducted using a nonlinear static method based on displacements, the so called pushover analysis, which is considered to be one of the most appropriate methods for seismic analysis of existing masonry structures. All procedures conducted in the scope of this renovation were realised in accordance with legislation that entered into force after the earthquake.

Značenje reumatskih i muskuloskeletnih bolesti u sklopu kroničnih bolesti sve je veće te se analiziraju poteškoće bolesnika u ostvarenju zdravstvene skrbi. U dostupnosti liječenja postoje razlike među europskim državama, primjećuje se utjecaj fi nancijske krize. U dogovoru s članovima Europskog parlamenta raspravlja se o načinima boljeg pristupa bolesnicima kojima je potrebna zdravstvena skrb. Velika pozornost posvećuje se izobrazbi doktora medicine i drugih stručnjaka u području reumatologije na svim razinama obrazovanja. Istraživanje o primjeni programa specijalističkog usavršavanja iz područja reumatologije prema Poglavlju 6 Povelje o specijalističkom usavršavanju liječnika pokazalo je razlike u europskim zemljama. U međuvremenu je Vijeće UEMS-a prihvatilo novu verziju poglavlja o specijalističkoj izobrazbi u reumatologiji (European Training Requirements for Specialty of Rheumatology – European Standards for Postgradute Medical Specialist Training). Program specijalističkog usavršavanja temelji se na stjecanju kompetencija među kojima se ističe i uloga profesionalnog ponašanja. Taj se dokument upućuje državama na prihvaćanje. Radi se na strategiji metode ocjenjivanja specijalizanta u procesu specijalističkog usavršavanja. Priprema se europski e-portfolio za specijalizante i europski specijalistički ispit. ; One of the main concerns of people with chronic conditions, particularly rheumatic and musculoskeletal diseases, is the availability of quality health care, which is being analyzed. Th ere are diff erences between European countries regarding the access to health care. Th e pressure of the fi nancial crisis has been recognized in making barriers more evident. Representatives of the European Parliament together with stakeholder organizations create policy documents for optimizing access to health care at both the EU and national levels. Great care is taken with the education of medical doctors and other professionals in rheumatology on all educational levels. Based on a recent study, there are similarities and discrepancies in the implementation of the specialty training programs (Chapter 6 of the UEMS Charter of Specialty Training Programmes) across Europe. In the meantime, the UEMS Council has endorsed the new Training Requirements for the Specialty of Rheumatology – European Standards for Postgraduate Medical Specialist Training. Th e training program is competency based, stressing the important role of professional behaviour. Th e document is being forwarded to the national societies in order to be implemented in the European countries. A strategy of assessment methods in the specialty training program is being developed. Work on the e-portfolio for European trainees as well as the European Specialty Board Examination is in progress.

Nacionalno gospodarstvo svoj razvoj zasniva na uspješnosti poduzetništva. U tu uspješnost utkano je sve iskustvo nacije kao i sposobnost materijalizacije raspoloživih resursa te njena efikasnost, kroz proizvod ili uslugu realiziranu na tržištu. Usvojenost poduzetničke kompetencije glavni je indikator, ali i ograničavajući faktor povećanja uspješnosti postojećih gospodarskih subjekata kao i stvaranja novih iz poslovne prilike te ukupne nacionalne gospodarske efikasnosti. Ljudski potencijali cijele društvene zajednice na odgovarajući način participiraju u stvaranju nacionalnog gospodarskog rezultata. Upravo zato je nužno sustavno stvoriti uvjete za razvoj poduzetnosti svakog pojedinca kroz sustav cjeloživotnog učenja i to već od najranije životne dobi. Strategija učenja za poduzetništvo daje sustavna rješenja i definira nositelje i sunositelje provedbenih Mjera iz Akcijskog plana. Nacionalna koordinacija E4E - obrazovanja za poduzetništvo kao međuresorno tijelo Vlade Republike Hrvatske je zaduženo za provedbu i implementaciju Strategije i Akcijskog plana. ; The development of national economy is based on the success of entrepreneurship. The overall national experience as well as the ability to materialize available resources and its efficiency, in the form of market products or services, is mirrored in that success. The level of entrepreneurial competence is the main indicator but also the limiting factor in the increase of the success of existing and the creation of new businesses from business opportunities, and also in the overall national economic efficiency. Human resources of the entire community participate adequately in the creation of national economic results. Therefore it is necessary to start at an early age with systematic creation of conditions for the development of individual entrepreneurial competence through a system of lifelong education. National Coordination E4E - Education for Entrepreneurship, as the Interdepartmental Working Body of the Government of the Republic of Croatia, is responsible for enforcing and implementing the Strategy and the Action Plan.

Promjene zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta rezultat su složene interakcije čovjeka i okoliša. U radu se analizira promjena zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta u Donjoneretvanskom kraju 1990. – 2020. godine. Promjene političkoga i ekonomskoga sustava početkom 1990-ih posredno su i neposredno utjecale na promjene u pejzažu. Obradom multispektralnih snimaka izrađeni su kartografski prikazi zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta za 1990., 2005. i 2020. godinu. Osnovni izvor podatka bile su multispektralne satelitske snimke Landsat 5, Landsat 7 i Landsat 8. Struktura zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta utvrđena je hibridnim pristupom, tj. kombinacijom nenadzirane i ručne (vizualne) klasifikacije. Vrednovanje točnosti klasifikacija odrađeno je s pomoću matrice konfuzije i kappa koeficijenta. Rezultati istraživanja pokazuju da je u navedenom razdoblju došlo do porasta udjela izgrađenih površina za gotovo 33 %. Poljoprivredne površine te šume i travnjaci također su zabilježili porast, dok je udio močvara i površina s oskudnom vegetacijom reduciran. ; Changes in land use and land cover are the result of complex interactions between humans and their environment. This study examines land use and land cover changes in the Lower Neretva Region between 1990 and 2020. Political and economic changes in the early 1990s resulted in changes in the landscape, both directly and indirectly. Multispectral image processing was used to create thematic maps of land use and land cover for 1990, 2005, and 2020. Satellite images from Landsat 5, Landsat 7 and Landsat 8 were the main source of data. Land use and land cover structure was assessed using a hybrid approach, combining unsupervised and manual (visual) classification methods. An assessment of classification accuracy was carried out using a confusion matrix and kappa coefficient. According to the results of the study, the percentage of built-up areas increased by almost 33%. Agricultural land and forests and grasslands also increased, while the proportion of swamps and sparse vegetation areas decreased.

U ovome ću diplomskome radu usmjeriti pozornost na načine na koje je, iz očišta različitih likova u romanu "Umjetne suze" Milka Valenta, prikazana Europa – kao ideja i fenomen u današnjoj epohi banalnosti. Cilj je ovoga rada pokazati da gospodarski rast nije uvjet za demokratsku jednakost nego je jednakost pred zakonom naslijeđe i temelj demokracije koja je, kako je pokazala Martha Nussbaum, utemeljena u obrazovanju za kritičko mišljenje i suosjećanje koje nude humanističke znanosti. Milko Valent poetikom psihotičnog realizma stvara bolesnički karton Europe koja se raspada zbog "metastaza neoliberalnog kapitalizma" uzrokovanih različitim institucijama koje promiču mit o europskoj demokraciji. Dok je nekada Grčka bila "kolijevka zapadne civilizacije", danas je Europska unija sinonim za demokraciju i društvo visoke kulture (Luketić) u kojoj su prisutni fenomeni banalnosti, rasizma, bijega od multikulturalizma, apatije, lažnih medija i drugi, što je u "Umjetnim suzama" problematizirano na više narativnih razina. Europljani su stvaraoci iluzije političkog ideala koju Valent demistificira svojim tekstom u kojem istovremeno opisuje kako izgleda stvarnost i proizvodi tu istu stvarnost. ; In this graduation thesis I will aim my attention to the ways in which Europe is portrayed in the novel ''Artificial Tears'' by Milko Valent. Europe, as an idea and a phenomenon in the today's era of banality, will be analysed from the perspectives of various characters from the novel. The aim of this thesis is to show that economic growth does not imply democratic equality; moreover, equality before the law is the legacy and foundation of democracy which is, according to Martha Nussbaum, grounded in cultivating critical thinking and empathy provided by humanities. Using the poetics of psychotic realism, Milko Valent creates a medical record of Europe which is crumbling due to ''the metastases of neoliberal capitalism'' caused by various institutions that promote the myth of European democracy. While Greece used to be ''the cradle of ...

Europa za građane je centralizirani program Unije, manje financijske omotnice, s time i manje vidljivosti; jedini koji postavlja građane kao ciljanu skupinu, a usmjeren prvenstveno na neprofitne organizacije i JLPS-e kao prijavitelje. Teme koje čine ovaj Program, zbog trenutnog političkog konteksta, EK ih je prepoznala kao vrlo važne za budućnost Unije - aktivno europsko građanstvo, promicanje europskog identiteta kroz demokratski angažman i građansko sudjelovanje na razini Unije, njegovanje europskog sjećanja i zajedničke europske povijesti te one nisu prisutne niti u jednom drugom financijskom instrumentu u EU. U radu je analizirano da li razvijenost županija prema revidiranom indeksu razvijenosti utječe na prijavu na centralizirane programe Unije na primjeru programa Europa za građane u petogodišnjem periodu od 2014.-2018. godine i da li se može doći do zaključka da li hrvatski prijavitelji ovaj Program smatraju relevantnim. Tema je neistražena i sadrži relevantne podatke koji nisu javno dostupni i mogu poslužiti za neka druga istraživanja ili produbljivanje postojećeg nakon što se završi višegodišnje financijsko razdoblje 2014.-2020. ; Europe for Citizens is a centralized Union program, with a smaller budget and thus less visibility; the only one that sets citizens as a target group and targets primarily non-profit organizations and local governments as applicants. Due to the current political context, the topics that are covered within this program, the European Commission has recognized as very important for the future of the Union - active European citizenship, promotion of European identity through democratic engagement and civic participation at Union level, nurturing European memory and common European history and these topics are not covered in any other financial instrument in the EU. The paper analyses whether the development index in of counties affects the application for centralized Union programs on the example of the Europe for Citizens program in the five-year period from 2014-2018 and whether ...

In early May, Radovan Pavić, a full professor at the University of Zagreb, died at the age of 87. The news of his death was mentioned in several electronic publications, and suitable tributes were published on the web pages of the institutions in which the professor was active. In the journal Politički misao, published by the Faculty of Political Sciences, an obituary appeared by Marta Zorko, and Ivan Zupanc paid his respects on the Geography Department pages of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics website. ; Početkom svibnja u dobi od 87 godina preminuo je Radovan Pavić, redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu. Vijest o smrti profesora Pavića prenijelo je nekoliko elektroničkih glasila, a prigodne tekstove objavile su na svojim stranicama i ustanove u okviru kojih je profesor djelovao. Na stranicama časopisa Politička misao, koji izlazi u nakladi Fakulteta političkih znanosti, tekst je objavila Marta Zorko, a na stranicama Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta od profesora se oprostio Ivan Zupanc.

Ovaj rad analizira prosječnu bruto per capita dohodovnu konvergenciju osam zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) prema prosjeku EU-a. Cilj je utvrditi koji faktori doprinose konvergenciji zemalja JIE regije kao i opisati kretanje konvergencije u periodu 2000.-2018. godine, s posebnom pozornošću na dva pod perioda, prije i nakon Svjetske ekonomke krize. Koristimo pri tome kombinaciju parametarskih i neparametarskih metoda i linearne panel regresije fiksnih efekata s robusnim standardnim greškama. Rezultati sugeriraju da je konvergencija bila podstaknuta procesom EU integracija, obrazovnim nivoom stanovništva, investicijama (stranim, domaćim i javnim), kreditnom ekspanzijom u privatnom sektoru, kao i rastom javnih rashoda. S druge strane, ekonomska kriza, nezaposlenost i inflacija bili su glavni faktori koji su utjecali na divergenciju procesa. Zaključujemo na kraju i da je post-tranzicijski model rasta dominantan u regiji SEE, temeljen na stranim direktnim investicijama, nedovoljan, i da su domaće privatne investicije kritično-nedostajući faktor brže dohodovne konvergencije. ; This paper investigates the average gross per capita income convergence of eight Southeast European economies towards the EU average. Our goal is to analyse which factors have driven that convergence in the SEE region and describe convergence paths in the 2000-2018 period, concerning two sub-periods, before and after the economic crisis. We use a combination of parametric and nonparametric methods and a fixed effects linear panel regression with robust standard errors. Results suggest that the EU integration process drove convergence, education level, investment (FDI, private domestic and public investments), and private sector lending, as well as by government expenditures. Economic crisis, unemployment, and inflation were the main factors which have influenced the divergence process. We also concluded that the post-transition growth model dominant in the SEE region, based on an FDI inflow, has not sufficient for income convergence in this region. Private domestic investments are a critical missing factor for faster income convergence.