Suchergebnisse
Filter
879 Ergebnisse
Sortierung:
Europske alternative ; European alternatives
Negativni ishod referenduma o Ustavu Europske unije u Francuskoj i Nizozemskoj doveo je u žarište alternativu između preoblikovanja Europe u federativnu državu i njezinog zadržavanja statusa svojevrsne međunarodne organizacije. U radu se naglašava da je ta alternativa manje oštra nego što se čini. Europska je unija proces koji obje mogućnosti drži otvorenima. Europa se može istodobno razvijati i prema čvršćim strukturama u nekim područjima i prema većoj elastičnosti i prilagodljivosti u drugima: sigurnost, regulacija, javne službe, socijalna skrb, snaženje kapaciteta za ekonomsku kompeticiju, poboljšanje sposobnosti za suočavanje s globalnim izazovima. Uspoređuju se rezultati radova o upravljanju višerazinskim teritorijalnim sustavima, osobito u njemačkoj i američkoj tradiciji, u pogledu kapaciteta rješavanja problama u višerazinskim sustavima pod uvjetima pregovaranja i labave skopčanosti među razinama. U konačnici, taj je kapacitet važniji od formalnih obilježja europskog integracijskog oblika. ; The negative out come of the referenda about the European Constitution in France and the Netherlands have, apparently, put the alternative between the transformation of Europe in a federative State and its remaining an international organization in to sharper focus. The argument in this paper is that this alternative is less sharp than it might appear. The European Union is an evolving proces that keeps both alternatives open. Europe could move simultaneously towards tighter structures in some fields and towards greater elasticity and adaptivenes in others: security, regulation, public services, social benefits, increasing capacity for economic competition, better ability to face new global challenges. Work done about the govenance of multi level territorial systems, particularly in the German and American traditions, is compared from the point of view of the problem-solving capacity of multi level systems under conditions of bargaining and loose coupling among its levels. This capacity, in the final analysis, is more important than the formal attributes of the European construction.
BASE
NATO in the New European Order
In: Politicka misao, Band 35, Heft 4, S. 267-269
Europski programi volontiranja za mlade i konstrukcija europskog identiteta ; European Youth Volunteering Programmes and Construction of European Identity
Ovaj rad nastoji istražiti koje su odrednice europskih programa volontiranja za mlade koje pridonose izgradnji europskog identiteta i europske solidarnosti. Europski programi volontiranja mehanizam su povezivanja i osnaživanja mladih europskih volontera. Kroz aktualni program Europske snage solidarnosti mladi neosporno rade na svojim vještinama. Ipak, naglasak je na preventivnom ili kurativnom, a uvijek solidarnom djelovanju. Volontiranje je usmjereno na krizu zajednice i tako dotiče mnogobrojne dimenzije ekspresije europskog identiteta. Proces provedbe volonterskih programa za mlade prolazi višestruku koordinaciju između europske i nacionalne razine. Uredba Europske unije temelj je za provedbu programa, koji uvelike djeluje po načelima europske Strategije za mlade, čime se pokazuje da legislativna i provedbena strana europskih programa volontiranja zajednički djeluje na koncepciju europskog identiteta. Istraživanje putem intervjua sa stručnjacima, provedeno za potrebe ovog rada ukazuje na brojne sličnosti i komplementarnost koncepata koji čine odrednice europskih programa volontiranja i europskog identiteta, poput osjećaj pripadnosti zajednici, međunarodnih bliskih, prijateljskih odnosa, zajedničkih aktivnosti, kao i standardizacije te regulacije politika za mlade na europskoj razini. Dijeljenje iskustava mladih Europljana koji su odrednice europskih programa volontiranja za mlade i europskog identiteta praktično povezali i primjenili u vlastitim životima može imati dugoročno pozitivne učinke na budućnost EU. ; This paper seeks to explore what are the determinants of the European youth volunteering programs that contribute to the building of the European identity and European solidarity. European volunteering programs are the mechanism for connecting and empowering young European volunteers. Through the current program, the European Solidarity Corps, young people are indisputably working on their skills. However, the emphasis is on preventative or curative, but always solidarity action. Volunteering has focused ...
BASE
Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju -- ukljucujuci i provedbu Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014. -- 2020
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 20, Heft 2, S. 167-190
ISSN: 1845-6014
European Political Cultures Conflict or Convergence?
In: Politicka misao, Band 34, Heft 3, S. 243-246
Nagrada "Europski građanin" ; The European Citizens' Prize
Autor je obradio Medalju časti, koju svake godine dodjeljuje Europski parlament Građaninu Europe, na osnovi provedenog postupka. Ta je nagrada utemeljena 2008. godine. Ove su godine laureati iz Republike Hrvatske Tvrtko Barun i Hrvatska udruga Transplant. ; The author writes about the Medal of Honour awarded on an annual basis by the European Parliament to Citizens of Europe, following an accepted procedure. The Prize was founded in 2008. This year the laureates from the Republic of Croatia were Pater Tvrtko Barun and the Croatian Transplant Association.
BASE
Industrijska politika Europske Unije ; European Union's industrial policy
Ovaj rad bavi se istraživanjem industrijske politike Europske Unije. U radu se iznosi teorijski aspekt industrijske politike, odnosno, različite definicije industrijske politike raznih autora, alati i instrumenti, kao argumenti za i protiv industrijske politike. Zatim se opisuju razvojne faze industrijske politike Europske Unije, a detaljnije se obrađuje industrijska politika Europske Unije od vremena Lisabonske agende. Daje se pregled industrijske performanse Europske Unije i nekih zemalja članica i usporedba s Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama. Detaljno se opisuje industrijska politika u okviru strategije Europa 2020, prioriteti, inicijative, komunikacije, kao i trenutni izazovi vezani uz modernizaciju industrije. Također, iznose se programi, instrumenti i politike koje izravno i neizravno doprinose industrijskoj politici Europske Unije. Nadalje, prikazuje se način vođenja moderne industrijske politike Savezne Republike Njemačke. Cilj istraživanja jest sintetizirati znanje o industrijskoj politici Europske Unije i prikazati trenutne inicijative i programe industrijske politike na razini Europske Unije i Savezne Republike Njemačke koji doprinose gospodarskom rastu i razvoju. Svrha istraživanja jest u konačnici ukazati na značaj i ulogu industrijske politike Europske Unije u promicanju konkurentnosti industrije i samog gospodarstva. ; This paper deals with the research of the European Union's industrial policy. The paper presents the theoretical aspects of industrial policy, different definitions of industrial policy from various authors, tools and instruments, as arguments for and against industrial policy. Then, the development phases of the European Union's industrial policy are described and the European Union industrial policy since the Lisbon Agenda is more elaborated. An overview of the European Union's performance and some of member states is given, and a comparison with Japan and the United States of America. A detailed description of industrial policy within the Europe 2020 strategy is given, as well as priorities, initiatives, communications and current challenges related to industrial modernization. Also, there are programs, instruments and policies that directly and indirectly contribute to the European Union's industrial policy. Furthermore, the modern industrial policy of the Federal Republic of Germany is presented. The aim of research is to synthesize knowledge of the European Union's industrial policy and present current initiatives and industrial policy programs at EU and Federal Republic of Germany level that contribute to economic growth and development. The purpose of the research is to point out the importance and role of the European Union's industrial policy in promoting competitiveness of the industry and the economy of European Union.
BASE
Europa izvan Europske unije? Nove dileme pri definiranju europskog identiteta ; Europe Outside the European Union? New Dilemmas in Defining European Identity
Odlukom Ujedinjenog Kraljevstva da napusti Europsku uniju, kao i usporavanjem procesa proširenja Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana i Tursku, pojavila se nova fraza u europskom političkom rječniku: Europa izvan Europske unije. Ta fraza, koju promoviraju tvorci britanske vanjske politike, vraća na dnevni red raspravu o europskom identitetu. U ovom članku analiziraju se kompleksni i različiti odgovori na pitanja kao što su tko je, što je, kad je i gdje je Europa, gdje je njezina granica i tko su Drugi u odnosu na nju. Pitanju identiteta Europe pristupa se iz konstruktivističke perspektive, kroz analizu definiranja Sebstva i Drugosti. Iako je Europa nakon Hladnog rata proklamirala kao svoj cilj ujedinjenje i emancipaciju od Drugih, ona je ostala vezana uz Sjedinjene Američke Države kroz koncept euroatlantizma, a u nekim aspektima i uz Rusiju kroz ideju o Euroaziji. U suvremenim okolnostima Europska je unija sve udaljenija od ideala o jednoj i ujedinjenoj Europi. Umjesto toga, ona više liči na lȕk, sa svojim jezgrom, unutarnjom i izvanjskoj periferijom, kao i s vanjskim akterima koji su polupovezani s Europom zbog povijesnih i strateških razloga. Zbog toga se postavlja pitanje je li Europu uopće moguće definirati kao cjelinu u odnosu na njezine susjede i na druge zainteresirane aktere (Rusiju, SAD i Tursku) ili je njezin identitet određen upravo nemogućnošću takvoga jednoznačnog definiranja. ; Following the decision of the United Kingdom to leave the European Union and in the light of the slowing down of the EU enlargement in the Western Balkans and Turkey, a new phrase emerged in the European political vocabulary – Europe outside the European Union. This phrase, promoted by British foreign policy designers, brings the issue of the European identity back on the agenda. Who, what, when and where is Europe, and who are the Others in relation to Europe? In this article, we analyse the complex and mutually divergent replies to the question of the European identity by using a constructivist approach, based on the definitions of the European Self and Other. Despite proclaiming an ambition to unite and emancipate itself from the Others, Europe remained connected to the United States after the Cold War through the concept of Euro Atlanticism. The competing concept of Eurasia – marking a link between Europe and Russia – is also becoming popular in the areas of European inner and external peripheries. Contemporary Europe is far from being "united in diversities" – it looks more like an onion instead with its core countries, internal and external peripheries and influential external stakeholders that are semi-detached to it for historical and strategic reasons. The author therefore puts forward a question of whether it is at all possible to define Europe as the Other to its neighbours and other external stakeholders such as Russia, the US and Turkey. Would it not be more appropriate to define Europe through a permanent notion of being in-between its own Others, rather than through its own clearly marked and defined Self?
BASE
Industrijska politika Europske Unije ; European Union's industrial policy
Ovaj rad bavi se istraživanjem industrijske politike Europske Unije. U radu se iznosi teorijski aspekt industrijske politike, odnosno, različite definicije industrijske politike raznih autora, alati i instrumenti, kao argumenti za i protiv industrijske politike. Zatim se opisuju razvojne faze industrijske politike Europske Unije, a detaljnije se obrađuje industrijska politika Europske Unije od vremena Lisabonske agende. Daje se pregled industrijske performanse Europske Unije i nekih zemalja članica i usporedba s Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama. Detaljno se opisuje industrijska politika u okviru strategije Europa 2020, prioriteti, inicijative, komunikacije, kao i trenutni izazovi vezani uz modernizaciju industrije. Također, iznose se programi, instrumenti i politike koje izravno i neizravno doprinose industrijskoj politici Europske Unije. Nadalje, prikazuje se način vođenja moderne industrijske politike Savezne Republike Njemačke. Cilj istraživanja jest sintetizirati znanje o industrijskoj politici Europske Unije i prikazati trenutne inicijative i programe industrijske politike na razini Europske Unije i Savezne Republike Njemačke koji doprinose gospodarskom rastu i razvoju. Svrha istraživanja jest u konačnici ukazati na značaj i ulogu industrijske politike Europske Unije u promicanju konkurentnosti industrije i samog gospodarstva. ; This paper deals with the research of the European Union's industrial policy. The paper presents the theoretical aspects of industrial policy, different definitions of industrial policy from various authors, tools and instruments, as arguments for and against industrial policy. Then, the development phases of the European Union's industrial policy are described and the European Union industrial policy since the Lisbon Agenda is more elaborated. An overview of the European Union's performance and some of member states is given, and a comparison with Japan and the United States of America. A detailed description of industrial policy within the Europe 2020 strategy is given, as ...
BASE
PRORAČUN EUROPSKE UNIJE ; THE BUDGET OF THE EUROPEAN UNION
Razvoj Europske unije kao ekonomske zajednice država, rezultirao je i razvojem njezina proračuna – generatora razvoja država ove zajednice. Proračun Europske unije karakterizira složen proces njegova donošenja, počevši od Komisije kao ovlaštene predlagateljice proračuna, preko Vijeća i Europskog parlamenta kao institucija koje vrše njegovo odobrenje, pa sve do Revizorskog suda koji vrši nadzor zakonitosti nad njegovim izvršenjem. Potvrda zakonitog i kvalitetnog izvršenja proračuna Europske unije jest davanje razrješnice Europskog parlamenta. Sredstva proračuna Europske unije čine sredstva koja proračunu doprinose same države članice kroz određeni postotak poreza na dodanu vrijednost, bruto nacionalnog dohotka, carina te brojnih drugih financijskih sredstava, kao što su poljoprivredne pristojbe, a određeni dio sredstava potječe i od donacija i prenesenih viškova. Glede proračunskih rashoda, oni se dijele na obvezne i fakultativne, a usmjereni su na brojne politike koje institucije Europske unije odrede kao strateške. Osim godišnjeg proračuna, Europska unija svoj gospodarski razvoj temelji i na višegodišnjem financijskom okviru koji postavlja dugoročnu perspektivu razvoja strateških politika te smjernice za donošenje godišnjih proračuna. Politike u koje Europska unija preko svoga proračuna ulaže znatna sredstva uglavnom su politike održivog rasta i razvoja, sigurnosti europskog građanstva, te vanjska politika koja djeluje kao jamac regionalne i svjetske sigurnosti, ali određeni dio proračunskih sredstava usmjeren je i na internu rashodovnu stranu administracije. Iako proračun Europske unije podliježe snažnom internom i eksternom nadzoru te omogućava opći razvoj ove zajednice, brojne kritike iziskuju i njegovu reformu na način da ga učine fleksibilnijim i pristupačnijim građanima koji od njega trebaju osjetiti izravniju i učinkovitiju korist. ; The development of the European Union as an economic community of states has resulted in the need for the development of its budget - a generator of development of the states of this community. The European Union budget is characterized by a complex process of adoption, starting from the Commission as the authorized proposer of the budget, through the Council and the European Parliament as the institutions that approve it, to the Court of Auditors, which monitors its legality. Confirmation of the lawful and high-quality execution of the European Union budget is the discharge of the European Parliament. The European Union budget is made up of contributions from the Member States themselves through a certain percentage of value added tax, gross national income, customs duties and a number of other financial resources, such as agricultural levies. Regarding budget expenditures, they are divided into mandatory and optional, and focus on a number of policies identified by the European Union institutions as strategic. In addition to the annual budget, the European Union bases its economic development on a multi-annual financial framework that sets out a long-term perspective for the development of strategic policies and guidelines for the adoption of annual budgets. Policies in which the European Union invests significant funds through its budget are mainly policies of sustainable growth and development, safety of European citizens, foreign policy aspect of the European Union as a guarantor of regional and global security, but a certain part of budget funds is directed to the internal expenditure of the administration. Although the EU budget is subject to strong internal and external scrutiny and allows for the general development of this community, many criticize by requiring its reform for making it more flexible and accessible to citizens who need to benefit from it more directly and effectively.
BASE
THE BUDGET OF THE EUROPEAN UNION ; PRORAČUN EUROPSKE UNIJE
The development of the European Union as an economic community of states has resulted in the need for the development of its budget - a generator of development of the states of this community. The European Union budget is characterized by a complex process of adoption, starting from the Commission as the authorized proposer of the budget, through the Council and the European Parliament as the institutions that approve it, to the Court of Auditors, which monitors its legality. Confirmation of the lawful and high-quality execution of the European Union budget is the discharge of the European Parliament. The European Union budget is made up of contributions from the Member States themselves through a certain percentage of value added tax, gross national income, customs duties and a number of other financial resources, such as agricultural levies. Regarding budget expenditures, they are divided into mandatory and optional, and focus on a number of policies identified by the European Union institutions as strategic. In addition to the annual budget, the European Union bases its economic development on a multi-annual financial framework that sets out a long-term perspective for the development of strategic policies and guidelines for the adoption of annual budgets. Policies in which the European Union invests significant funds through its budget are mainly policies of sustainable growth and development, safety of European citizens, foreign policy aspect of the European Union as a guarantor of regional and global security, but a certain part of budget funds is directed to the internal expenditure of the administration. Although the EU budget is subject to strong internal and external scrutiny and allows for the general development of this community, many criticize by requiring its reform for making it more flexible and accessible to citizens who need to benefit from it more directly and effectively. ; Razvoj Europske unije kao ekonomske zajednice država, rezultirao je i razvojem njezina proračuna – generatora razvoja država ove zajednice. Proračun Europske unije karakterizira složen proces njegova donošenja, počevši od Komisije kao ovlaštene predlagateljice proračuna, preko Vijeća i Europskog parlamenta kao institucija koje vrše njegovo odobrenje, pa sve do Revizorskog suda koji vrši nadzor zakonitosti nad njegovim izvršenjem. Potvrda zakonitog i kvalitetnog izvršenja proračuna Europske unije jest davanje razrješnice Europskog parlamenta. Sredstva proračuna Europske unije čine sredstva koja proračunu doprinose same države članice kroz određeni postotak poreza na dodanu vrijednost, bruto nacionalnog dohotka, carina te brojnih drugih financijskih sredstava, kao što su poljoprivredne pristojbe, a određeni dio sredstava potječe i od donacija i prenesenih viškova. Glede proračunskih rashoda, oni se dijele na obvezne i fakultativne, a usmjereni su na brojne politike koje institucije Europske unije odrede kao strateške. Osim godišnjeg proračuna, Europska unija svoj gospodarski razvoj temelji i na višegodišnjem financijskom okviru koji postavlja dugoročnu perspektivu razvoja strateških politika te smjernice za donošenje godišnjih proračuna. Politike u koje Europska unija preko svoga proračuna ulaže znatna sredstva uglavnom su politike održivog rasta i razvoja, sigurnosti europskog građanstva, te vanjska politika koja djeluje kao jamac regionalne i svjetske sigurnosti, ali određeni dio proračunskih sredstava usmjeren je i na internu rashodovnu stranu administracije. Iako proračun Europske unije podliježe snažnom internom i eksternom nadzoru te omogućava opći razvoj ove zajednice, brojne kritike iziskuju i njegovu reformu na način da ga učine fleksibilnijim i pristupačnijim građanima koji od njega trebaju osjetiti izravniju i učinkovitiju korist.
BASE
Modernisation Unchallenged: The Czech Discourse on European Unity
In: Mezinárodní vztahy: Czech journal of international relations, Band 45, Heft 4, S. 92-94
ISSN: 0543-7989, 0323-1844
European Union, Nation-State and Future of Democracy
In: Politicka misao, Band 43, Heft 5, S. 158-161
EUROPSKI IDENTITET: MEDIJI I KULTURA ; EUROPEAN IDENTITY: MEDIA AND CULTURE
Nacija predstavlja oblik političke organizacije povezan s modernosti. Nacionalne države su gradile standardne jezike i obrazovne sustave kako bi se formirala nacionalna identifikacije, budući da država teško može postojati bez nekog oblika kulturne bliskosti među svojim građanima. Bez zajedničkog identiteta, društvo je često podijeljeno i nedostaje mu solidarnosti. Europska unija je izgrađena na ekonomskim i političkim temeljima; no pokušava krivotvoriti osjećaj zajedničke pripadnosti i identiteta. Kao u slučaju nacionalne integracije, postoje dvije mogućnosti - europski identitet na temelju zajedničke kulture i europski identitet temeljen na zajedničkim političkim načelima. Prvi tip identiteta je teško krivotvoriti, s obzirom na europske kulturne i jezične raznolikosti. Drugi tip identiteta teško može biti osnova političke zajednice, a također se teško može postići zbog nepostojanja europskog medijskog prostora i zajedničkog javnog mnijenja. Stoga, autori ovog rada zaključuju da se Europska unija temelji na nestabilnim osnovama. ; Nation represents a form of political organization connected with modernity. National states had been building standard languages and educational systems in order to form national identification, since a state can hardly exist without some form of cultural closeness between its citizens. Without a common identity, a society is often divided and lacks solidarity. European Union was built on economical and political grounds; however it tries to forge a sense of common belonging and identity. As in the case of national integration, there are two possibilities – European identity based on the common culture, and European identity based on common political principles. The first type of identity is hard to forge, due to European cultural and linguistic diversity. The second type of identity can hardly form a basis of spolitical community, and also can hardly be achieved due to non-existence of European media space and common public opinion. Therefore, the authors of this paper conclude that European Union is based on unstable grounds.
BASE