Suchergebnisse

U radu se prikazuju rezultati istraživanja ustroja i djelovanja Izvršnog vijeća Sabora SRH u ustavnom razdoblju 1963-1974. Rad Izvršnog vijeća prati se kroz četiri mandatna razdoblja: četvrto 27. lipnja 1963.-11. svibnja 1967, peto 11. svibnja 1967.-9. svibnja 1969, šesto 9. svibnja 1969.-7. siječnja 1972. te sedmo 7. siječnja 1972.-8. svibnja 1974. Rezultati istraživanja temelje se na analizi arhivskog gradiva fondova Izvršno vijeće Sabora SRH 1953-1990. i Sabor SRH 1945-1982. u Hrvatskom državnom arhivu, te propisa i drugih akata objavljenih u službenim listovima. U radu se donosi sistematizirani pregled svih članova po mandatnim razdobljima, pregled propisima definirane nadležnosti i unutarnjeg ustroja te analiza obilježja i rezultata rada Izvršnog vijeća u promatranom razdoblju. ; The article presents Executive Council of Parliament of Socialist Republic of Croatia (1963-1974), as one of the central governing institutions, with special interest in its organization, functions and activity. The first chapter gives an overview of the provisions about constitution and procedure of members' election. Four mandate periods were established within which the activity of the Executive Council should be monitored: The fourth mandate from 27th June 1963 till 11th May 1967, the fifth mandate from 11th May 1967 till 9th May 1969, the sixth mandate from 9th May 1969 till 7th January 1972 and the seventh mandate from 7th January 1972 till 8th May 1974. The same chapter brings the list of all members organized according to mandates. The second chapter gives an overview of the functions defined in regulations. The next chapter gives an analysis of its organization, divided in four parts: guidance of Executive Council, working bodies (boards, commissions, workgroups), councils and committees, and administrative and professional service. The last chapter gives an analysis of the activity of Executive Council. It is concluded that the most of the activity concerns the discussion of questions related to economy and finances, organization of central Republic's institutions, republican and regional (local) governing bodies, as well as system of justice, security and home affairs. As well, follow questions related to education, science and culture, health care system and social policy, labour relations, foreign affairs and international relations.

U radu se istražuju ustroj i djelovanje Izvršnog vijeća Sabora NRH, republičkog izvršnog tijela vlasti, u razdoblju od njegova osnivanja Ustavnim zakonom NRH 1953. godine do donošenja novog Ustava SRH 1963. godine. U navedenom razdoblju rad Izvršnog vijeća prati se kroz tri mandatna razdoblja: prvo 6.2.-18.12.1953, drugo 18.12.1953.-10.4.1958. te treće mandatno razdoblje 10.4.1958.-27.6.1963. godine. Istraživanje se prvenstveno temelji na analizi arhivskoga gradiva fondova Izvršno vijeće Sabora SRH 1953-1990. i Sabor SRH 1945-1982. u Hrvatskom državnom arhivu te zakona, podzakonskih propisa i drugih akata objavljenih u službenim listovima (Narodne novine, Službeni list FNRJ). U prvom dijelu rada analiziraju se odredbe o postupku izbora Izvršnog vijeća te donosi pregled i popisi izabranih članova po mandatnim razdobljima. U nastavku rada naglasak je na definiranju poslova iz stručne nadležnosti, te pregledu organizacije i rekonstrukciji unutarnjeg ustroja Izvršnog vijeća (upravljanje Izvršnim vijećem, stručna tijela: odbori i komisije, administracija Izvršnog vijeća). U posljednjem poglavlju analiziraju se osnovna obilježja i rezultati rada Izvršnog vijeća u promatranom razdoblju, s posebnim osvrtom na rad u sjednicama, pripremanje prijedloga zakona, te donošenje podzakonskih propisa i drugih akata iz njegove nadležnosti. ; The article presents Executive Council of Parliament of the People's Republic of Croatia (1953-1963), as one of the central governing institutions, with special interest i n its organization, functions and activity. The first chapter gives an overview of the provisions about constitution and procedure of members' election. It was constituted by 15 to 30 members, elected from members of the Republican Chamber of the Parliament of the People's Republic of Croatia. Three mandate periods were established within which the activity of the Executive Council should be monitored: The first mandate from 6th February till 18th December 1953, the second mandate from 18th December 1953 till 10th April 1958 and the third mandate from 10th April 1958 till 27th June 1963. The same chapter brings the list of all members organized according to mandates. The second chapter gives an overview of the functions defined in regulations. According to the provisions of Constitutional Law from 1953, it is defined which functions has the Executive Council taken over from the authority of the abrogated Government of the People's Republic of Croatia and Presidium of the Parliament of the People's Republic of Croatia. Further analysis points that in period from 1953 to 1956 Executive Council was acting as executive-administrative body and from 1956 to 1963 primarily as executive-political body. In 1956, due to the reorganisation of the public administration, the majority of administrative functions until then under the jurisdiction of the Executive Council were transferred to the authority of the Republic's governing bodies. According to that, Executive Council acts primarily as executive-political body, under which authority is enforcement of general politics and measures, as well as adoption of acts and putting precise tasks to governing bodies for their accomplishment. The next chapter gives an analysis of its organization, divided in three parts: guidance of Executive Council, working bodies (boards and commissions) and administrative and professional service. The last chapter gives an analysis of the activity of Executive Council. It is concluded that the most of the activity concerns the discussion of questions, preparation of laws and adoption of acts related to economy and finances, organization of central Republic's institutions, republican and regional (local) governing bodies, as well as education, science and culture. Less activity concerned the discussion of questions, preparation of laws and adoption of acts related to other administrative fields, first of all, system of justice and home affairs, health care system and social policy, as well as labour relations.

Odgovornost međunarodnih organizacija za međunarodno protupravne čine privukla je veliku pozornost doktrine i prakse posljednjih godina, otkad je Komisija za međunarodno pravo UN-a izradila Nacrt članaka o toj materiji. U radu razmatramo osnovna rješenja Nacrta, a posebnu pozornost posvećujemo slučajevima višestruke pripisivosti te odgovornosti država za međunarodno protupravne čine međunarodne organizacije. ; The responsibility of international organizations attracted special attention in theory and practice of international law after the International Law Commission began its work on the topic in 2002. The Commission ended its work in 2011 by adopting the Draft Articles on the Responsibility of International Organization. In this contribution we give an overall review of the Draft articles with special a emphasis on the cases of multiple attribution and responsibility of states for internationally wrongful acts of international organizations. Analyzing the critical remarks raised in regard to the Draft, we concluded that they cannot diminish the successful outcome of the work of the Commission, which is, a coherent and consistent system of rules devoted to the responsibility of international organizations.

Članak je usredotočen na djelovanje međunarodnih organizacija u postkonfliktnim i nestabilnim državama s posebnim prikazom njihove uloge u BiH. Od sredine 1990-ih međunarodne organizacije – kao što su UN, NATO, EU i OESS – angažirane su u BiH u procesu izgradnje države i transformiranja podijeljenoga društva u gospodarski i politički održivu državu. Iako su, uz podršku svih istaknutijih europskih država i SAD-a, međunarodne organizacije postale važan činitelj u slaboj i nefunkcionalnoj državi, njihovo uplitanje nije proizvelo očekivane rezultate. ; The paper is focused on activities of international organizations in postconflict and unstable countries with a special overview of their role in BiH. Since 1990 international organizations – such as UN, NATO, EU and OESS – have been engaged in BiH in the process of building the country and transforming a divided society into economically and politically sustainable country. Although international organizations became an important factor in the weak and non-functional country with the support of all eminent European countries and the USA, their interference has not produced expected results.

Pranje novca, kao jedan od najsofisticiranijih i najtežih oblika organizovanog kriminaliteta, je i međunarodni fenomen jer se odvija i prisutan je, kako u nacionalnim tako i međunarodnim razmjerama. Međunarodni karakter odvijanja pranja novca je jedan od efikasnijih metoda da se prikrije nezakonito porijeklo novca ili bilo kojeg oblika imovine koja je proistekla izvršenjem, uglavnom, teških krivičnih djela.Problematika pranja novca je prisutna u nacionalnim i međunarodnim razmjerama i značajno je izražena u onim društvima gdje perači novca nastoje da legaliziraju kriminalom zarađenu dobit i da tu dobit infiltriraju u privredu i finansijske tokove, s ciljem da kontrolišu određene ekonomske i političke procese. Pranje novca predstavlja međunarodni zločin, zbog čega je međunarodna zajednica odlučila uspostaviti međunarodne standarde, sa zahtjevom da te standarde prihvati što veći broj zemalja svijeta. S obzirom na velike probleme i razne poteškoće na koje nailazi u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminaliteta, kroz akcije usmjerene na same izvršioce ovih krivičnih djela, međunarodna zajednica je odlučila da svoju pažnju usmjeri na drugi moment ove borbe: novac, tj. prihod koji nastaje izvršenjem krivičnih djela organizovanog kriminaliteta. Shodno tome, međunarodna zajednica je odlučila da pokuša da udari tamo gdje će kriminalcima nanijeti najveće posljedice, tako što je preduzela velike akcije protiv pranja novca.U borbi protiv pranja novca stvoreni su čitavi institucionalni aparati; zbog njega se pišu nove i nove konvencije, direktive, preporuke; zbog njega se mora često mijenjati krivično zakonodavstvo; zbog pranja novca prestala je postojati tajnost računa I podataka banaka. Ponekad se, u toj borbi žrtvuju i osnovna ljudska prava, jer se praktično vodi rat protiv pranja novca. Obim intervencija, strategija i međunarodnih sporazuma, razrađenih da bi se prekinuli lanci pranja novca, širokog su raspona i veoma usavršeni. Pranje novca je veoma veliki biznis, koji nije lako kontrolisati putem međunarodnih sporazuma. Naravno, sve je to potrebno i neophodno, a drugo je pitanje da li sve te mjere daju uvijek očekivane rezultate tj. da li to ima za rezultat adekvatan broj pravosnažno osuđujućih presuda i adekvatan iznos oduzete imovinske koristi.U tom smislu, u radu sam istražio i dao pregled samo najvažnijih i najrelevantnijih međunarodnih organizacija i institucija u borbi protiv pranja novca kao što su: Organizacija ujedinjenih nacija, Vijeće Evrope, Financial Action Task Force – FATF, Grupa Egmont, Evropska unija, Bazelski komitet za bankarske propise i kontrolu, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, s napomenom da ću šire obraditi samo neke od njih koje smatram bitnim. --- Money laundering, as one of the most sophisticated and severe forms of organized crime, has a strong international component because it occurs not only within national borders, but goes far beyond. The transnational aspect of money laundering makes it easier to prevent the true source of funds and other property derived from serious criminal activity.Therefore, the problem of money laundering is both, a national as well as an international problem. It is very common in the countries where money launderers attempt to legalize the illegal proceeds and then transfer it into the stream of commerce and finance in order to control certain economic and political processes. Money laundering is an international crime leading the international community to establish common standards that countries around the world should adopt. Having in mind the great difficulties in fighting against organized crime using the traditional methods focused upon the perpetrators, the international community decided to shift its focus towards the other important component of money laundering – the proceeds derived from criminal activity. In that sense, the international community decided to strike where the consequences for money launderers are the most prominent – the money.The prevention of money laundering lead to creation of the whole new set of institutional apparatus; many conventions have been organized, and many articles, directives, recommendations, guidelines were created. The prevention of money laundering has lead to changes in criminal code legislation and dissolution of bank information secrecy. Sometimes, however, this war on money laundering sacrifices some basic human rights. The range of strategies, interventions and international agreements developed to prevent money laundering is broad and very sophisticated. Money laundering is a large business which is not easy to regulate by way of international agreements. Of course, while these agreements and strategies are necessary, the question about their effectiveness, however, still lingers in the background, especially considering the number of final criminal convictions and the amount of illegal proceeds forfeited.In that sense, I provided an overview of the most relevant and the most important international institutions whose job is the prevention of money laundering, namely the UN, Council of Europe, Financial Action Task Force –FATF, Egmont Group, European Union, The Basel Committee on Banking Supervision, The International Monetary Fund and World Bank. I would like to mention that I will cover in more detail only those organizations I find the most relevant.

Neprofitne organizacije imaju značajnu ulogu u društvu jer djeluju ondje i u onom trenutku gdje država i tržište ne mogu ispuniti društvene potrebe. One potiču rast i razvoj društva te nastoje zadovoljiti interese i pojedinaca i javnosti bez namjere ostvarivanja profita. Upravo zato što imaju tako važnu ulogu u društvu javlja se interes za analizom njihove financijske održivosti koju ovaj rad pruža kroz analizu financijskih izvještaja istih s osvrtom na samo računovodstvo financiranja. Predmet analize su dvije neprofitne organizacije, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Udruga SOS Dječje selo Hrvatska. Na temelju financijskih izvještaja navedenih organizacija provodi se vertikalna i horizontalna analiza, izračunavaju odabrani pokazatelji neprofitnih organizacija, a potom se pomoću dobivenih rezultata iznosi zaključak o održivosti financiranja istih. Postavlja se pitanje jesu li prihodi ostvareni iz vlastitih izvora gore navedenih organizacija dostatni za njihovu financijsku održivost, ulažu li prikupljena sredstva na odgovarajući način, te koliko koristi svojim djelovanjem uistinu donose društvenoj zajednici. Rad daje teorijski uvod u pojmovno određenje, vrste, obilježja i specifičnosti neprofitnih organizacija, te regulatorni okvir unutar kojeg posluju, uz detaljnu razradu obilježja računovodstva, te načela sustava financijskog poslovanja. Ključan dio odnosi se na analizu računovodstva financiranja dviju odabranih organizacija, gdje se kroz temeljnu horizontalnu i vertikalnu analizu računa prihoda i rashoda, kao i bilance dolazi do ocjene održivosti financiranja promatranih organizacija koristeći se dodatno odabranim pokazateljima. Potvrđuje se glavna hipoteza rada, a to je da prihodi ostvareni iz vlastitih izvora odabranih analiziranih neprofitnih organizacija nisu dostatni za financijsku održivost istih. ; Non-profit organizations play a significant role in society because they operate at a time when the state and the market cannot meet all social needs. They stimulate the growth and development of society and seek to satisfy the interests of both individuals and the public without the intention of making a profit. There is an interest in analyzing non-profit organizations financial sustainability, which this paper provides through analyzing their financial statements with a focus on accounting itself, because they play such an important role in society. The subject of the analysis are two non-profit organizations, the Association for Nature, Environment and Sustainable Development "Sunce" and the Association SOS "Dječje selo" Croatia. Based on the financial statements of the aforementioned organizations, a vertical and horizontal analysis is carried out, the selected indicators of non-profit organizations are calculated, and then, based on the obtained results, a conclusion is reached on the sustainability of their financing. The question arises as to whether the revenues generated from the own sources of the above mentioned organizations are sufficient for their financial sustainability, whether they raise the funds appropriately, and how much benefit they actually bring to the community. The paper provides a theoretical introduction to the conceptual framework, types, characteristics and specificities of non-profit organizations, as well as the regulatory framework within which they operate, detailing the characteristics of accounting and the principles of the financial management system. A key part relates to the analysis of the accounting of financing of these two selected organizations, where through a basic horizontal and vertical analysis of the Revenues and expenditure statement, as well as the Balance sheet, the sustainability of the financing of the observed organizations is assessed using additionally selected indicators. The main hypothesis of this paper is confirmed, namely, that the revenues generated from the own sources of the selected analyzed non-profit organizations are not sufficient for their financial viability.

Neprofitne organizacije obuhvaćaju sve udruge, zaklade, ustanove, sindikate i sve ostale pravne osobe čije se djelovanje ne temelji na ostvarenju profita za osnivače istih već u svrhu zadovoljenja potreba društva koje nisu mogle biti ostvarene od strane države ili privatnog sektora. Radi transparentnijeg djelovanja, ovaj sektor svoje djelovanje uređuje sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine 121/14) te ostalim zakonskim i ostalim pravnim aktima koji se temelje na spomenuti Zakon a koji uređuju pitanja svakog od oblika neprofitnih organizacija. Odredbe se tiču pravilnog osnivanja svakog oblika neprofitnih organizacija, upisa u matične registre i sam Registar neprofitnih organizacija, pravila računovodstvenog praćenja poslovnih podataka, postupka sastavljanja i objave financijskih izvještaja te postupak provođenja nadzora nad radom svake pojedine neprofitne organizacije. ; Non profit organizations include all associations, foundations, institutions, syndicates and all other legal entities whose activities are not based on the realization of profits for the founders of the same but for the purpose of satisfying the needs of society that could not be realized by the state or private sector In order to transparent operations, the sector regulates their activities in accordance with the Law of the financial operations and accounting of nonprofit organizations, and other laws and other legal acts which are based on the Law and regulating questions of each of the forms of nonprofit organizations. The provisions concerning the proper establishment of any form nonprofit organization, registered in the main register and the Register of nonprofit organizations, the rules of accounting of business data, the process of preparation and publication of financial statements and the procedure of exercising supervision over the work of each nonprofit organizations.

Neprofitne organizacije obuhvaćaju sve udruge, zaklade, ustanove, sindikate i sve ostale pravne osobe čije se djelovanje ne temelji na ostvarenju profita za osnivače istih već u svrhu zadovoljenja potreba društva koje nisu mogle biti ostvarene od strane države ili privatnog sektora. Radi transparentnijeg djelovanja, ovaj sektor svoje djelovanje uređuje sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine 121/14) te ostalim zakonskim i ostalim pravnim aktima koji se temelje na spomenuti Zakon a koji uređuju pitanja svakog od oblika neprofitnih organizacija. Odredbe se tiču pravilnog osnivanja svakog oblika neprofitnih organizacija, upisa u matične registre i sam Registar neprofitnih organizacija, pravila računovodstvenog praćenja poslovnih podataka, postupka sastavljanja i objave financijskih izvještaja te postupak provođenja nadzora nad radom svake pojedine neprofitne organizacije. ; Non profit organizations include all associations, foundations, institutions, syndicates and all other legal entities whose activities are not based on the realization of profits for the founders of the same but for the purpose of satisfying the needs of society that could not be realized by the state or private sector In order to transparent operations, the sector regulates their activities in accordance with the Law of the financial operations and accounting of nonprofit organizations, and other laws and other legal acts which are based on the Law and regulating questions of each of the forms of nonprofit organizations. The provisions concerning the proper establishment of any form nonprofit organization, registered in the main register and the Register of nonprofit organizations, the rules of accounting of business data, the process of preparation and publication of financial statements and the procedure of exercising supervision over the work of each nonprofit organizations.

Kreativna i kulturna industrija jedna je od rastućih industrija današnjice koja, prema Florida i Tinagli (2004), doprinosi ekonomskom razvoju. Prepoznata je važnost kulturne i kreativne industrije od strane Europske unije s obzirom na povećanje vrijednosti sredstava namijenjenih financiranju ovog sektora u sljedećem programskom razdoblju. Svrha rada je odrediti potencijalne prepreke u financiranju udruga koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije u pribavljanju financijskih sredstava. Također, kroz analizu provedenog polustrukturiranog intervjua s predstavnicima tri udruge koje posluju na području grada Osijeka, ispituju se stavovi o preprekama u pribavljanju financijskih sredstava iz europskih fondova te uspješnosti poslovanja neprofitnih organizacija na regionalnoj razini. Neprofitne organizacije koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije, u ovom slučaju udruge kao najbrojnije neprofitne organizacije, još uvijek ovise o državnoj i lokalnoj samoupravi za financiranje projekata te se u praksi, po mišljenju ispitanika, nedovoljno koriste sredstva Europske unije. Također, prema ovom ali i istraživanju drugih autora utvrđeno je da su neprofitne organizacije registrirane u gradu Zagrebu uspješnije u odnosu na druge regije Republike Hrvatske po rezultatima poslovanja i korištenju financijskih sredstava iz Europske unije. Pritom je naglašena važnost korištenja fondova i programa Europske unije za provedbu složenijih i većih projekata te cjelokupan razvoj neprofitnih organizacija u kulturi i kreativnim industrijama. ; The creative and cultural industries are one of the growing industries of today that, according to Florida and Tinagli (2004), contribute to economic development. The importance of the cultural and creative industry has been recognized by the European Union with regard to the increase in the value of funds intended for financing this sector in the next programming period. The purpose of this paper is to identify potential barriers of associations operating within the cultural and ...

Kreativna i kulturna industrija jedna je od rastućih industrija današnjice koja, prema Florida i Tinagli (2004), doprinosi ekonomskom razvoju. Prepoznata je važnost kulturne i kreativne industrije od strane Europske unije s obzirom na povećanje vrijednosti sredstava namijenjenih financiranju ovog sektora u sljedećem programskom razdoblju. Svrha rada je odrediti potencijalne prepreke u financiranju udruga koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije u pribavljanju financijskih sredstava. Također, kroz analizu provedenog polustrukturiranog intervjua s predstavnicima tri udruge koje posluju na području grada Osijeka, ispituju se stavovi o preprekama u pribavljanju financijskih sredstava iz europskih fondova te uspješnosti poslovanja neprofitnih organizacija na regionalnoj razini. Neprofitne organizacije koje djeluju unutar kulturne i kreativne industrije, u ovom slučaju udruge kao najbrojnije neprofitne organizacije, još uvijek ovise o državnoj i lokalnoj samoupravi za financiranje projekata te se u praksi, po mišljenju ispitanika, nedovoljno koriste sredstva Europske unije. Također, prema ovom ali i istraživanju drugih autora utvrđeno je da su neprofitne organizacije registrirane u gradu Zagrebu uspješnije u odnosu na druge regije Republike Hrvatske po rezultatima poslovanja i korištenju financijskih sredstava iz Europske unije. Pritom je naglašena važnost korištenja fondova i programa Europske unije za provedbu složenijih i većih projekata te cjelokupan razvoj neprofitnih organizacija u kulturi i kreativnim industrijama. ; The creative and cultural industries are one of the growing industries of today that, according to Florida and Tinagli (2004), contribute to economic development. The importance of the cultural and creative industry has been recognized by the European Union with regard to the increase in the value of funds intended for financing this sector in the next programming period. The purpose of this paper is to identify potential barriers of associations operating within the cultural and ...

U ovom radu razmatraju se neprofitne organizacije i volonteri u neprofitnim organizacijama. Neprofitne organizacije mogu se definirati kao organizacije koje služe ostvarivanju nekog određenog javnog interesa, ali im osnovna svrha postojanja nije ostvarivanje profita. Neprofitne organizacije ne bi mogle uspješno poslovati bez pomoći volontera. Volonteri su pomagači, ali i pokretači i nositelji pozitivnih promjena te graditelji odgovornih, aktivnih i humanih zajednica. Volontiranjem osoba razvija osobne, socijalne, organizacijske i profesionalne kompetencije koje joj osiguravaju bolje i lakše snalaženje u raznim poslovima i svakodnevnom životu. Cilj ovog rada je pobliže objasniti ulogu volontera u neprofitnim organizacijama, koliko su oni važni u organizaciji te kako se neprofitna organizacija odnosi prema njima. U današnje vrijeme sve se više cijeni volonterski rad. Volontiranje u nekoj neprofitnoj organizaciji za volontera donosi mnoge koristi. Osoba koja je volontirala u nekoj neprofitnoj organizaciji lakše može doći do željenog posla jer danas velik broj poslodavaca vrednuje volonterski rad. ; This paper examines nonprofit organizations and volunteers in nonprofit organizations. Nonprofit organizations can be defined as organizations that serve the pursuit of a particular public interest, but their primary purpose is not making a profit. Nonprofits would not be able to operate successfully without the help of volunteers. Volunteers are helpers, but they are also drivers of positive change and builders of responsible, active and humane communities. By volunteering, a person develops personal, social, organizational and professional competences that guarantee better and easier access to various jobs and daily life. The aim of this paper is to further explain the role of volunteers in nonprofit organizations, their importance in the organization and how the nonprofit relates to them. Nowadays, volunteer work is increasingly appreciated. Volunteering at a non-profit organization brings many benefits. A person who has volunteered at a non-profit organization can easily get the job they want because today, a large number of employers value volunteer work.

U ovom radu razmatraju se neprofitne organizacije i volonteri u neprofitnim organizacijama. Neprofitne organizacije mogu se definirati kao organizacije koje služe ostvarivanju nekog određenog javnog interesa, ali im osnovna svrha postojanja nije ostvarivanje profita. Neprofitne organizacije ne bi mogle uspješno poslovati bez pomoći volontera. Volonteri su pomagači, ali i pokretači i nositelji pozitivnih promjena te graditelji odgovornih, aktivnih i humanih zajednica. Volontiranjem osoba razvija osobne, socijalne, organizacijske i profesionalne kompetencije koje joj osiguravaju bolje i lakše snalaženje u raznim poslovima i svakodnevnom životu. Cilj ovog rada je pobliže objasniti ulogu volontera u neprofitnim organizacijama, koliko su oni važni u organizaciji te kako se neprofitna organizacija odnosi prema njima. U današnje vrijeme sve se više cijeni volonterski rad. Volontiranje u nekoj neprofitnoj organizaciji za volontera donosi mnoge koristi. Osoba koja je volontirala u nekoj neprofitnoj organizaciji lakše može doći do željenog posla jer danas velik broj poslodavaca vrednuje volonterski rad. ; This paper examines nonprofit organizations and volunteers in nonprofit organizations. Nonprofit organizations can be defined as organizations that serve the pursuit of a particular public interest, but their primary purpose is not making a profit. Nonprofits would not be able to operate successfully without the help of volunteers. Volunteers are helpers, but they are also drivers of positive change and builders of responsible, active and humane communities. By volunteering, a person develops personal, social, organizational and professional competences that guarantee better and easier access to various jobs and daily life. The aim of this paper is to further explain the role of volunteers in nonprofit organizations, their importance in the organization and how the nonprofit relates to them. Nowadays, volunteer work is increasingly appreciated. Volunteering at a non-profit organization brings many benefits. A person who ...

Neprofitne organizacije imaju značajnu ulogu u društvu jer djeluju ondje i u onom trenutku gdje država i tržište ne mogu ispuniti društvene potrebe. One potiču rast i razvoj društva te nastoje zadovoljiti interese i pojedinaca i javnosti bez namjere ostvarivanja profita. Upravo zato što imaju tako važnu ulogu u društvu javlja se interes za analizom njihove financijske održivosti koju ovaj rad pruža kroz analizu financijskih izvještaja istih s osvrtom na samo računovodstvo financiranja. Predmet analize su dvije neprofitne organizacije, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Udruga SOS Dječje selo Hrvatska. Na temelju financijskih izvještaja navedenih organizacija provodi se vertikalna i horizontalna analiza, izračunavaju odabrani pokazatelji neprofitnih organizacija, a potom se pomoću dobivenih rezultata iznosi zaključak o održivosti financiranja istih. Postavlja se pitanje jesu li prihodi ostvareni iz vlastitih izvora gore navedenih organizacija dostatni za njihovu financijsku održivost, ulažu li prikupljena sredstva na odgovarajući način, te koliko koristi svojim djelovanjem uistinu donose društvenoj zajednici. Rad daje teorijski uvod u pojmovno određenje, vrste, obilježja i specifičnosti neprofitnih organizacija, te regulatorni okvir unutar kojeg posluju, uz detaljnu razradu obilježja računovodstva, te načela sustava financijskog poslovanja. Ključan dio odnosi se na analizu računovodstva financiranja dviju odabranih organizacija, gdje se kroz temeljnu horizontalnu i vertikalnu analizu računa prihoda i rashoda, kao i bilance dolazi do ocjene održivosti financiranja promatranih organizacija koristeći se dodatno odabranim pokazateljima. Potvrđuje se glavna hipoteza rada, a to je da prihodi ostvareni iz vlastitih izvora odabranih analiziranih neprofitnih organizacija nisu dostatni za financijsku održivost istih. ; Non-profit organizations play a significant role in society because they operate at a time when the state and the market cannot meet all social needs. They stimulate the growth and ...