Suchergebnisse

This paper examines how the individual and country-level factors affect the childcare financing attitudes, particularly the effect of socialization in a particular welfare regime. This area of research is fraught with methodological and conceptual issues, including the over-reliance on Esping-Andersen's regime typology. Therefore, the authors also investigate whether a more family-policy-nuanced categorization of welfare regimes better accounts for the cross-country variations in childcare attitudes. Using the 2012 ISSP data, the authors conducted the multilevel analysis of 24 European countries, and while the effect of most predictors is generally consistent with the previous research, this study's most important finding is that the alternative Leitner's "Varieties of Familialism" typology better accounts for the cross-national variations in childcare attitudes than the classical Esping-Anderson's typology. This speaks of the importance of a programmatic approach in the welfare state attitudes analysis which links the public support for specific social programs to its unique characteristics. ; U radu se analizira kako čimbenici na individualnoj i državnoj razini utječu na stavove o financiranju skrbi za djecu, a posebno se analizira učinak socijalizacije u određenom socijalnom režimu. Ovo područje istraživanja obiluje metodološkim i konceptualnim pitanjima, uključujući prekomjerno oslanjanje na Esping-Andersenovu tipologiju režima. Stoga autori istražuju objašnjava li kategorizacija socijalnih režima koja je više usmjerena na obiteljsku politiku varijacije u stavovima prema skrbi za djecu u različitim državama. Koristeći podatke iz ISSP za 2012. godinu, autori su proveli višerazinsku analizu 24 europske države i dok je učinak većine prediktora uglavnom u skladu s prijašnjim istraživanjima, najvažnije otkriće ove analize je da Leitnerova tipologija "vrsta familijalizma" bolje objašnjava varijacije u stavovima o skrbi o djeci u različitim državama nego što to čini klasična Esping-Andersenova tipologija. To svjedoči o važnosti programatskog pristupa u analizama stavova socijalne države koji povezuju javnu podršku specifičnim socijalnim programima s njihovim jedinstvenim značajkama.

Ovo istraživanje ima za cilj utvrditi empirijsku procjenu odnosa između čimbenika održivosti fiskalne politike, poput fiskalnog deficita i gospodarskog rasta u zemljama zapadnog Balkana i zemljama Istočne Europske unije koristeći panel baze podataka za godišnji vremenski raspon od 2000. do 2021. godine. Empirijski model istražuje utjecaj fiskalnog deficita, uz ostale kontrolne varijable poput inflacije, školovanja, ukupnih ulaganja, otvorenosti trgovine i proizvodnog jaza na gospodarski rast u odabranoj skupini zemalja. Za potrebe istraživanja koristili smo statičku i dinamičku panel procjenu tehnike poput fiksnih učinaka s Driscol i Kraay standardnim greškama i sustav GMM. Nalazi potvrđuju da je fiskalni deficit značajno utjecao na razinu rasta u obje skupine zemalja. Osim toga, kada se fiskalne varijable dovedu u interakciju s COVID-19 dummy varijablama, fiskalni deficit rezultira značajnim i pozitivnim učinkom na gospodarski rast. Međutim, kada je fiskalni deficit u interakciji s razdobljem dužničke krize u Euro-zoni, on postaje čimbenik koji pogoršava rast. Ostale kontrolne varijable poput inflacije, otvorenosti trgovine, ukupnih ulaganja i proizvodnog jaza smatraju se važnim čimbenicima u objašnjavanju uspješnost rasta zemalja srednje i istočne Europe i zapadnog Balkana. ; This research aims to provide an empirical assessment of the relationship between fiscal policy sustainability factors, like fiscal deficit and economic growth in the Western Balkan countries and East European Union Countries, using panel-level data for the yearly time span from 2000-2021. The empirical model provides the impact of fiscal deficit, alongside other control variables like inflation, schooling, total investments, trade openness, and output gap on economic growth in the selected group of countries. For the purpose of research, we employed Static and dynamic panel estimation techniques like Fixed Effects with Driscol and Kraay standard errors and system GMM. The findings confirm that fiscal deficit has significantly affected ...

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Posljednjih godina svjedočimo buđenju ekološke svijesti općenito, kako u svijetu tako i u Europi. No kako to Europska unija upravlja svojim financijskim sektorom i usmjerava ga ka održivosti? Na koji način ona provodi "pozelenjivanje" svog financijskog sektora? Odgovori na to su sljedeći. Europska je unija krenula od uzroka. Kratkoročna ulaganja nisu povoljna kao dugoročna ulaganja kada govorimo o održivosti. Trend kratkoročnih ulaganja puno je privlačniji od dugoročnih ulaganja u Europi, stoga je Europska unija odlučila promijeniti dosadašnje trendove kroz veću transparentnost zelenih investicija i njihovu klasifikacija kroz sustav taksonomije zajedno sa standardom zelenih obveznica. Sve to u cilju postizanja, prvenstveno, Pariškog klimatskog sporazuma, a potom postizanja glavnog cilja, odnosno klimatske neutralnosti do 2050. godine. ; In recent years, we are witnessing the rise of environmental awareness, both on the global and European levels. But how does the European Union manage its financial sector and steers it towards sustainability? How is it implementing greening in its financial sector? This thesis attempts the answer these guestions by explaining recent EU policy developments. The European Union decided to address some of the main problems. For instance, short-term investments are not as favorable as long-term investments when it comes to sustainability. Short-term investments are much more attractive than long-term investments in Europe, so the European Union has decided to change the current trends through greater transparency of green investments and their classification through the taxonomy system together with the green bond standard. All this in order to achieve, primarily, the Paris Climate Agreement, and then to achieve the main goal, that is climate neutrality by 2050.

Nakon povijesnog pregleda razvoja grčke lokalne samouprave u razdoblju nakon stjecanja neovisnosti o Otomanskom Carstvu analiziraju se novije reforme krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Velika teritorijalna reforma dovršena je 1999. Postoje dvije razine samoupravnih jedinica te regije kao razvojne jedinice s određenim dodatnim ovlastima. Na prvom su stupnju općine i komune, a na drugoj prefekture. Reforma grčke lokalne samouprave pokazuje da ukidanje malih lokalnih jedinica ne mora značiti njihovo potpuno nestajanje, nego ih se može pretvoriti u oblik sudjelovanja građana u lokalnom upravljanju koji zadržava svoj prijašnji teritorijalni identitet. Također, pokazuje se da teritorijalna reforma bez promjena u financijskim izvorima lokalnih jedinica ne dovodi ni do kakvih promjena u mogućnostima financiranja i obavljanja šireg kruga javnih poslova. U tom smislu teritorijalna reforma sama po sebi nije decentralizacijska mjera. Ni neposredni izbor načelnika ne mora sam po sebi donijeti napredak u smjeru demokratizacije – iz grčkog se primjera vidi da bez podrške velikih nacionalnih političkih stranaka praktično nije moguće osvojiti mjesto načelnika ili prefekta. ; Following a historic overview of the development of Greek local self-government after gaining independence from the Ottoman Empire, the author analyses recent reforms at the end of the 20th and the beginning of the 21st centuries. A comprehensive territorial reform was completed in 1999. There are two tiers of local self-government units, and regions as statistical units with certain additional competences. The first tier consists of municipalities and communes, and the second of prefectures. The reform of Greek local self-government has shown that abolition of small local units does not have to mean their complete disappearance, but that they can be turned into a form of citizens' participation in local governance and thus keep their former territorial identity. Moreover, it has become obvious that a territorial reform without a reform of local units' financial resources does not lead to any changes in their financial capacity and does not widen the scope of public affairs they perform. Thus, a territorial reform is not a decentralisation measure in itself. Furthermore, it is clear from the Greek example that even the institution of directly elected mayors does not necessarily mean a progress in democratisation – it is practically impossible to win the elections for a mayor or a prefect in Greece without the support of large national political parties.

U radu se razmatraju implikacije braniteljskih naknada na socijalnu politiku i fiskalnu održivost u jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, Federaciji Bosne i Hercegovine. Autor nastoji obuhvatiti promjene tijekom vremena i povezati ih s procesom demilitarizacije, kao i s utjecajem i pritiskom braniteljskih udruga, što je rezultiralo mjerama koje pogoduju određenim grupama branitelja, često nauštrb drugih korisnika i dugoročne održivosti sustava. Socijalna politika i zakonodavstvo koje regulira status branitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine temelji se na statusu, što vladinim dužnosnicima daje prostor za značajne diskrecijske odluke o dodjeli sredstava. Time se destabiliziraju javne financije, dok se malo toga poduzima u borni protiv siromaštva. ; The paper addresses the implications of war veteran benefits on social policy and fiscal sustainability in one of the two B&H entities, the Federation of Bosnia and Herzegovina. The author attempts to address changes over time and relate these to the process of demilitarisation, as well as the influence and pressures exerted by war veteran associations, which resulted in policies favourable to certain war veteran groups, often at the expense of other beneficiaries and the system's long term sustainability. Social policy and war veteran legislation in the Federation of Bosnia and Herzegovina is status based, which provides scope for considerable discretion by government officials in deciding where to allocate funds. This, in turn, is destabilising public finances, while little is being done to address poverty alleviation.

Prema Zakonu o financijskom poslovanju neprofitne organizacije su dužne voditi financijske izvještaje koji prikazuju realnu sliku poslovanja te se predaju Ministarstvu financija. Cilj neprofitnih organizacija je ostvarenje javne dobiti, dok je kod profitnih organizacija cilj maksimiziranje profita. Najzastupljeniji oblik neprofitnih organizacija su Udruge. Udruga je oblik udruživanja više fizičkih osoba čiji je interes baziran na zaštiti zajedničkih vrijednosti. U ovom se završnom radu analiziralo financijsko poslovanje odabranih plesnih klubova koji imaju pravno ustrojstveni oblik Udruge. Na temelju analiziranja poslovanja plesnih klubova prethodnih godina može se pokušati odrediti razvoj i uspješnost budućeg poslovanja. Prilikom procjene budućeg poslovanja treba se uzeti u obzir više godina kako bi se dobila preciznija i adekvatnija vrijednost poslovanja. ; According to the financial operations of non-profit organizations are required to keep financial statement which shows the real image of the business and are submitted to the Ministry of Finance. The objective of non-profit organization is the realization of public benefit, while for-profit organization aim is to maximize the profit. The most common form of non-profit organizations is the association. The association is a form of association of natural persons whose interest is based on the protection of common values. This final work analyzes the financial performance of selected dance clubs that have a legal organizational form of the association. Based on analyzing the business of dance clubs in previous years. I will try to determine the development and success of future operations. When assessing future business it should be taken into account more years in order to obtain more precise and adequate value of the business.

Svjetska ekonomska kriza zahvatila je zemlje Zapadnog Balkana. Recesija koju je karakteriziralo smanjenje privredne aktivnosti, pad potrošnje i povećanje zaposlenosti bila je praćena smanjenjem javnih prihoda. Posljedica takvog stanja je budžetska neravnoteža koja se manifestirala u vidu strukturnog budžetskog deficita i rasta javnog duga. Fiskalna konsolidacija u svim zemljama bila je neophodna. U procesu fiskalne konsolidacije dolazi do promjene pojedinih elemenata fiskalne politike koji se razlikuju od zemlje do zemlje. U tom procesu , struktura javnih prihoda i javnih rashoda se mijenja. Postavlja se pitanje koliko je fiskalna konsolidacija bila uspješna i u kojoj mjeri. Dinamička panel analiza pomoću PMG procjenitelja u šest zemalja Zapadnog Balkana, za period od 2004-2016. godine pokazala je da fiskalna konsolidacija ima pozitivan utjecaj na ekonomski rast. Dakle, zemlje Zapadnog Balkana moraju voditi odgovorne financije kako bi potakle ekonomski rast. ; The global economic crisis has not spared the countries of the Western Balkans. The ensuing recession, characterized by a decline in economic activity, a decline in consumption and an increase in unemployment, went hand in hand with drops in public revenues. This in turn resulted in budget imbalances that manifested in structural budget deficits and higher public debt. Fiscal consolidation was deemed necessary across the board. In this process, certain fiscal policy elements varied among countries. The structure of public revenues and public expenditures changed. The question is whether the fiscal consolidation was successful and to what extent. Dynamic panel analysis using PMG estimator in six Western Balkan Countries for the period 2004-2016 has shown that fiscal consolidation has positive impact on economic growth in this region. So, Western Balkan Countries have to conduct responsible public finances in order to encourage economic growth.

Prema Zakonu o financijskom poslovanju neprofitne organizacije su dužne voditi financijske izvještaje koji prikazuju realnu sliku poslovanja te se predaju Ministarstvu financija. Cilj neprofitnih organizacija je ostvarenje javne dobiti, dok je kod profitnih organizacija cilj maksimiziranje profita. Najzastupljeniji oblik neprofitnih organizacija su Udruge. Udruga je oblik udruživanja više fizičkih osoba čiji je interes baziran na zaštiti zajedničkih vrijednosti. U ovom se završnom radu analiziralo financijsko poslovanje odabranih plesnih klubova koji imaju pravno ustrojstveni oblik Udruge. Na temelju analiziranja poslovanja plesnih klubova prethodnih godina može se pokušati odrediti razvoj i uspješnost budućeg poslovanja. Prilikom procjene budućeg poslovanja treba se uzeti u obzir više godina kako bi se dobila preciznija i adekvatnija vrijednost poslovanja. ; According to the financial operations of non-profit organizations are required to keep financial statement which shows the real image of the business and are submitted to the Ministry of Finance. The objective of non-profit organization is the realization of public benefit, while for-profit organization aim is to maximize the profit. The most common form of non-profit organizations is the association. The association is a form of association of natural persons whose interest is based on the protection of common values. This final work analyzes the financial performance of selected dance clubs that have a legal organizational form of the association. Based on analyzing the business of dance clubs in previous years. I will try to determine the development and success of future operations. When assessing future business it should be taken into account more years in order to obtain more precise and adequate value of the business.

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...

Europska Unija je savez 27 zemalja članica te broji oko 500 milijuna stanovnika. Začetak Europske Unije smatra se 9. svibnja 1950. godine kada je Robert Schuman predložio osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Od tada do danas, EU broji ukupno 6 proširenja. Institucije i tijela Europske unije zajedno surađuju i donose odluke u svrhu formiranja i reguliranja odnosa unutar Unije. Ujedno sudjeluju u kreiranju proračuna koji služi za financiranje raznih politika i projekata u više aspekata (npr. obrazovanje, znanost, poljoprivreda i slično). Države članice europodručja također dijele i zajedničku valutu – euro. Republika Hrvatska najmlađa je članica Europske Unije, a pristupila je 2013. godine nakon nekoliko godina pregovora te niza uvjeta koje je uspješno ispunila na svom putu prema Uniji. Danas je ravnopravni član koji je u prvoj polovici 2020. godine predsjedao Vijećem Europske Unije, a preostaje joj preuzeti službenu valutu Europske Unije i pristupiti schengenskom prostoru. Europska unija ima velike planove za naredno razdoblje i svojim proračunom za budući višegodišnji financijski okvir pokriva puno aspekata koji su u potrebi za razvojem i financijskom pomoći, a radi i na uspješnom zbrinjavanju migranata i tražitelja azila te regulira zakonodavstvo vezano za migrante koji nemaju pravo ostati u EU. Ujedno svim naporima radi na oporavku gospodarstva nakon pandemije korona virusa koja je zadesila svijet početkom 2020. godine. ; European union is an alliance of 27 countries and has around 500 million residents. Birthday of the European union is considered to be May 9th 1950. when Robert Schuman suggested to form an European Coal and Steel Community. From that point on, European union had total of 6 enlargements. Institutions and bodies of European union work together and make decisions in order to form and regulate relationships inside of the Union. They work together to form a budget which will finance all kinds of policies and projects (i.e. education, science, agriculture.) States that are part of the ...

Djelatnost neprofitnih organizacija usmjerena je javnom interesu. Organizirana je u većini slučajeva kroz pravni oblik udruga i u funkciji je pružanja usluga neprofitnog karaktera. Financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija uređeno je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te pripadajućim pravilnicima. Zbog porasta broja neprofitnih organizacija, a time i povećane potrošnje javnog novca dolazi do većih kontrola i nadzora poslovanja. U tom kontekstu, zakonom je određena i obveza dostave financijskih izvještaja neprofitnih organizacija nadležnom tijelu te njihova objava kroz Registar neprofitnih organizacija vođenim od strane Ministarstva financija. Predmet rada je prikaz računovodstvenog okvira s naglaskom na specifičnosti djelatnosti sportskih udruga. U radu je istražena djelatnost i financiranje sportskih udruga te je na primjeru udruge, Školskog sportskog saveza Grada Zagreba prezentirana primjena tog zakonskog okvira s naglaskom na izvore financiranja, računovodstvo i sadržaj financijskog izvještavanja. ; The activities of non-profit organizations are focused on the public interest. In the most cases, non-profit organizations are organized through the legal form of the association and in the function of providing non-profit services. The financial operations and accounting of non-profit organizations are regulated by the Law on Financial Operations and Accounting of Non-Profit Organizations, which belong to the associated regulations. Due to the increase in the number of non-profit organizations and thus increase in the spending of public money, it leads to greater controls and supervision of business. In this context, the law also states the obligation to submit financial reports of non-profit organizations to the competent body for their publication through the Register of non-profit organizations maintained by the Ministry of Finance. The subject of the paper is the presentation of the accounting framework with an emphasis on the specifics of the ...

Europska Unija je savez 27 zemalja članica te broji oko 500 milijuna stanovnika. Začetak Europske Unije smatra se 9. svibnja 1950. godine kada je Robert Schuman predložio osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Od tada do danas, EU broji ukupno 6 proširenja. Institucije i tijela Europske unije zajedno surađuju i donose odluke u svrhu formiranja i reguliranja odnosa unutar Unije. Ujedno sudjeluju u kreiranju proračuna koji služi za financiranje raznih politika i projekata u više aspekata (npr. obrazovanje, znanost, poljoprivreda i slično). Države članice europodručja također dijele i zajedničku valutu – euro. Republika Hrvatska najmlađa je članica Europske Unije, a pristupila je 2013. godine nakon nekoliko godina pregovora te niza uvjeta koje je uspješno ispunila na svom putu prema Uniji. Danas je ravnopravni član koji je u prvoj polovici 2020. godine predsjedao Vijećem Europske Unije, a preostaje joj preuzeti službenu valutu Europske Unije i pristupiti schengenskom prostoru. Europska unija ima velike planove za naredno razdoblje i svojim proračunom za budući višegodišnji financijski okvir pokriva puno aspekata koji su u potrebi za razvojem i financijskom pomoći, a radi i na uspješnom zbrinjavanju migranata i tražitelja azila te regulira zakonodavstvo vezano za migrante koji nemaju pravo ostati u EU. Ujedno svim naporima radi na oporavku gospodarstva nakon pandemije korona virusa koja je zadesila svijet početkom 2020. godine. ; European union is an alliance of 27 countries and has around 500 million residents. Birthday of the European union is considered to be May 9th 1950. when Robert Schuman suggested to form an European Coal and Steel Community. From that point on, European union had total of 6 enlargements. Institutions and bodies of European union work together and make decisions in order to form and regulate relationships inside of the Union. They work together to form a budget which will finance all kinds of policies and projects (i.e. education, science, agriculture.) States that are part of the ...

Mirovinski sustav ima različite zadaće koje su ponekad i međusobno suprotstavljene. Usprkos očitom poboljšanju materijalnog položaja starijih osoba, sustav međugeneracijske solidarnosti ima i neke neželjene učinke − izobličuje ponudu rada i oblike naknade, povećava gubitke mrtvog tereta doprinosa, uvjetuje pretjeranu preraspodjelu i stvara dugoročno neodrživ pritisak na javne financije. Stoga je u Hrvatskoj provedena mirovinska reforma i uveden sustav osobnih računa. Njegovo moguće zamrzavanje ili ukidanje imalo bi vrlo nepovoljne gospodarske učinke, a dovelo bi i do razbijanja povjerenja u taj sustav štednje. Ono bi samo nakratko ublažilo proračunski deficit, a državi bi stvorilo velike dugotrajne poteškoće u ispunjavanju obveza prema osobama koje su ostvarile mirovinska prava. Cilj ovog rada je pojasniti važnost očuvanja obveznog kapitaliziranog mirovinskog osiguranja (drugog stupa) u Hrvatskoj. U radu se pojašnjavaju njegova najznačajnija obilježja te navode mogućnosti poboljšanja i unapređenja. ; The pension system has different demanding tasks that may sometimes be mutually in conflict. Despite the apparent improvement in the financial position of older people, the intergenerational solidarity system also has some adverse effects. It could distort labour supply and forms of compensation, increase the loss of dead weight effect of social insurance contributions, exaggerate redistribution in the system and create long-term unsustainable pressure on public finances. Therefore, a pension reform was implemented in Croatia and a funded system with personal accounts was introduced. Possible freezing or cancellation of the funded system would have highly unfavourable economic effects and would lead to a breakdown of trust in this savings system. It would only briefly mitigate the budget deficit, while simultaneously it would create great long-lasting difficulties for the government in meeting the obligations towards persons who had acquired pension rights. The purpose of this text is to clarify the importance of preserving compulsory funded (capitalized) pension insurance (the second pillar) in Croatia. The paper explains the most significant features of the funded pension insurance and offers possibilities for improvements.