Suchergebnisse

Ciljevi ovog rada su: 1) odrediti ključne promjene u procesu razvoja Zajedničke ribarstvene politike EU (ZRP) i hrvatske ribarstvene politike te 2) opisati strukturu i dinamiku kretanja makroekonomskih i proračunskih pokazatelja vezanih uz hrvatsko ribarstvo u razdoblju 2007.-2016. U radu je korištena povijesna metoda i deskriptivna analiza makroekonomskog stanja i strukture proračuna. ZRP je službeno uveden 1983. godine s namjerom da predstavlja zajednički sustav upravljanja ribarstvom u ime svih zemalja članica. Ciljevi ZRP-a bili su: riješiti konflikte zemalja članica na morima, osigurati stabilnost sektora ribarstva, spriječiti totalno uništenje ribljih stokova i osigurati ribarima bolju kvalitetu života. Međutim, ZRP je redovito na meti kritika zbog nedovoljne primjene okolišnih mjera i znanstvenih sugestija kao i zbog nedostatka zajedničkog dijaloga između institucija EU i lokalnih dionika razvoja. Kako u EU, tako se i u Hrvatskoj sektor ribarstva suočio s mnogo problema, a osobito devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme tranzicije. Neki od njih bili su ozbiljni pad ulova, zastarjela tehnologija i ribarska flota, osiromašenje podmorja, nedostatak razvojnih trendova u marikulturi, nedostatak mjera za razumno iskorištavanje i zaštitu pojedinih vrsta većeg ekonomskog značaja. Razdoblje pregovora za ulazak u EU predstavljalo je ujedno i priliku da hrvatski sektor ribarstva prilagodi svoje ciljeve, mjere i dionike u svrhu dostizanja održivog i međunarodno konkurentnog sektora u budućnosti. Također, članstvo olakšava trgovinu unutar EU zone i značajnu financijsku i tehničku podršku. Struktura potpora iz proračuna i postojeća politika naglašavaju povećanje primjene strukturnih mjera koje bi trebale doprinijeti poboljšanju društvenih, gospodarskih i okolišnih elemenata u ribarstvu. ; The aim of the paper is: 1) to determine the key changes in the evolution process of the EU Common Fisheries Policy (CFP) and the Croatia's fisheries policy and 2) to describe the structure and dynamics of macroeconomic and budget performance related to Croatian fisheries in the period 2007-2016. Two methods were used: the historical method and the descriptive analysis of macroeconomic performance and budget structure. The CFP was officially introduced in 1983, bringing the management of fisheries in all EU member states under one system. Its aims were: to resolve sea conflicts between member states, to provide stability to the fisheries sector, to prevent a total collapse of fish stocks and to provide higher quality of life to the fishermen. However, the CFP has constantly been criticized for poor enforcement of environmental measures and scientific recommendations, and for the lack of a common language between the EU institutions and local stakeholders. Both the European and Croatian fisheries sector faced many problems, especially during the transition period in the 1990s. Some of them included a serious decrease of catches, outdated technology and fisheries fleet, depletion of demersal species, lack of developmental trends in mariculture, absence of measures of rational exploitation and protection of economically significant species. The negotiation period was an opportunity for the fisheries sector in Croatia to adapt its goals, measures and stakeholders in order to achieve a more sustainable and internationally competitive fisheries sector in the future. The membership facilitates trade in the EU area, along with providing significant funding and technical assistance. The budget support structure and the existing policy framework point out an increase in the implementation of structural measures which should assist in an overall improvement of social, economic and environmental aspects of fisheries.

Postoji značajan nedostatak podataka o biološkim parametrima morune Huso huso, najveće ribe u Kaspijskom moru. Ovim istraživanjem određivala se dob i indeksi rasta morune u svrhu procjene stanja njenog fonda u južnom Kaspijskom bazenu Irana od 1990. do 2011. Duljina vilice kretala se u rasponu između 113-420 cm, a masa od 8,0 do 725,0 kg. Parametri rasta bili su L∞ = 440 cm, K = 0,027 godina−1, t0 = - 5,8 godina. Dob pri prvom ulovu (tc) bila je 13,1 godina. Podaci o dugoročnoj strukturi dobi morune ukazali su na dob do 63 godine, a jedinke u dobi od 12-19 godina sačinjavale su 76,7% ukupnog ulova. Dužina generacije bila je 33 godine. Vrijednosti KF indeksa bile su blizu 1 ili > 1, što ukazuje da je moruna u povoljnom kondicijskom stanju u južnom Kaspijskom moru. Raspodjela vrijednosti dužine morune ukazala je kako 24,2% ulova čine juvenilni primjerci. Natemelju dobne strukture i dobi pri spolnom sazrijevanju, novačenje i prekomjerni ribolov utjecali su na zalihe morune. Ovim se, u budućim ribarstvenim politikama, preporuća povećati dužinu ili starost morune pri ribolovu. Mega-mrijesni primjerci morune su predstavljali 4,4% ulovljene ribe, što ukazuje na neujednačenu strukturu populacije. ; There is a significant lack of data for the biological parameters of beluga or great sturgeon, the largest fish in the Caspian Sea. The age, growth and fisheries indices for the stock status of beluga was investigated in the south Caspian Basin of Iran between 1990 and 2011. Fork lengths ranged between 113-420 cm and weights from 8.0 to 725.0 kg. The growth parameters were L∞ = 440 cm, K = 0.027 year−1, t = − 5.8 years. The age at first capture0(tc) was 13.1 years. The long-term age composition data showed age up to 63 years, and the ages 12-19 years comprised 76.7% of the total catch. The generation length was 33 years. The values of "KF" were close to 1 or >1, indicating that beluga sturgeon is in a favorable condition in the southern Caspian Sea. The length distribution showed that 24.2% of the catch is comprised of juveniles. Based on the age structure and age at first maturity, recruitment and growth overfishing occurred in beluga stocks. Therefore, increased length or age at first capture in future fishery policies should be implemented. The mega-spawners represented 4.4% of the fish captured and revealed an unhealthy population structure.

U radu se analiziraju promjene u samozaposlenosti u Hrvatskoj i drugim članicama Europske Unije (EU) tijekom razdoblja 2005. – 2016. godine temeljem podataka Ankete o radnoj snazi. Poseban naglasak stavljen je na populaciju mladih u dobi od 15 do 29 godina. Rezultati pokazuju da je udio samozaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo u Hrvatskoj u promatranoj razdoblju u opadanju. Veći je udio samozaposlenih iz nužde, nego samozaposlenih temeljem prilike. Samozaposlenost je i nadalje najzastupljenija u djelatnostima poljoprivrede i ribarstva te je zanimanje poljoprivrednik 2016. godine bilo najraširenije među samozaposlenim mladim osobama. Tijekom promatranog razdoblja dolazi do povećanja polarizacije s obzirom na stupanj obrazovanja samozaposlenih osoba – povećava se udio onih s visokim i niskim stupnjem obrazovanja, u odnosu na one sa srednjim stupnjem obrazovanja. Prema analiziranim karakteristikama, samozaposlenost mladih u Hrvatskoj slična je onima u post-tranzicijskim članicama EU. Međutim, prema nekim karakteristikama Hrvatska je također slična i južnim članicama EU, zemljama koje su posebno bile suočene s visokim stopama nezaposlenosti mladih tijekom posljednje gospodarske krize. ; Based on the Labour Force Survey data for the period 2005-2016, this paper provides a comparative analysis of the changes in self-employment in Croatia and other European Union member states. The specific emphasis is on the youth in the age group 15-29. The results reveal that during that period the share of the self-employed in the active population is declining in Croatia. The larger share of the self-employed is due to necessity, in comparison to those due to opportunity. Self-employment is still focused on agriculture and fisheries, and the youth self-employed mostly declare themselves as farmers. During the 2005-2016 period, there is evidence of polarization in self-employment with respect to education attainment – there is an increasing share of self-employed with low educational attainment and with high educational attainment. Based on the characteristics analyzed in the paper, Croatia resembles other post-transition EU members. However, it is also similar to southern European members, countries where youth were faced with extremely high unemployment rates during the latest economic crisis.