Suchergebnisse

Tema ovoga rada je politički interes kod studenata, odnosno kako i u kojoj mjeri studenti iskazuju interes za politiku i za političko djelovanje u bosanskohercegovačkom društvu. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje "Studenti i politika" u siječnju i veljači 2019. godine na uzorku od 371 studenta Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Dobiveni kvantitativni podaci prikazani su frekvencijama i postocima u domeni deskriptivnih statističkih postupaka i primjenom hi-kvadrat testa. Istraživanje je provedeno u okviru teorijskog pristupa Almonda i Verbe, pomoću tri dimenzije: odnos prema politici i to kao interes ljudi za politiku i informacije o političkim aktivnostima; zatim stavovi kojima izražavaju podršku različitim modelima demokratskoga političkog poretka; i, na kraju, vrednovanje političkih postignuća kao povjerenje ispitanika u institucije. Kvantitativnom analizom dobivenih rezultata navedenog istraživanja utvrđeno je kako studenti prate trend niskog interesa za politiku mladih u BiH, ali imaju i poseban demokratski potencijal.‎ ; The topic of this article is the political interest of students, ie how and to what‎ extent students express interest in politics, in political activity in Bosnian and‎ Herzegovinian society. For this purpose, a survey "Students and Politics" was‎ conducted in January and February 2019 on a sample of 371 students from the‎ University of Mostar and University of Džemal Bijedić in Mostar. The obtained‎ quantitative data are presented by frequencies and percentages in the domain‎ of descriptive statistical procedures and the application of the chi-square test.‎ Research was conducted within the theoretical approach of Almond and Verba expressed through three dimensions of attitudes towards politics, specifically‎ as people's interest in politics and information about political activities;‎ then as attitudes expressing support for different models of democratic political‎ order; and finally as valuing political achievements as respondents' trust in‎ institutions. The results achived from this research showed that students follow‎ low intrest in the politics of young people in BiH, but also have a special‎ democratic potential

Nakon raspada SSSR-a 1991.godine, zemlje Južnog Kavkaza našle su se pred novim izazovom: stvaranjem neovisne države sa svim svojim institucijama. Bez, ili s vrlo malo prethodnog demokratskog iskustva, sve su se tri južnokavkaske države suočile s tranzicijom koja se ne može nazvati demokratskom. U ovom radu problematizira se institucija predsjednika države koja je igrala iznenađujuće veliku ulogu u stvaranju političkog režima i institucija kakve danas postoje u Azerbajdžanu, Gruziji i Armeniji. S obzirom da je politička povijest ovih zemalja vrlo slična, zanimljivo je promatrati kako su, i zbog kojih razloga, izgradile svoje političke režime. Nalazeći se na poprištu različitih političkih utjecaja i s azijske i s europske strane, ove države usvojile su ponešto iz oba svijeta: demokratske elemente sa zapada i autokratske elemente s istoka. Iako je prošlo skoro 30 godina od osamostaljenja, uloga predsjednika države u kreiranju državne politike snažnija je nego u mnogim europskim zemljama koje su prošle demokratsku tranziciju. ; After the dissolution of USSR in the 1991, countries of South Caucasus face new challenges: making of independent state with all of its institutions. Without, or with very little previous democratic experience, all three of Soutcaucasian countries faced a transition that cannot be called democratic. This thesis delas with the institution of state's president who played an amazingly important role in creating political regimes and institutions that exist in Azerbaijan, Georgia and Armenia today. Given that the political history of these countries is very similar, it is interesting to observe how, and for what reason, these countries built their political regimes. Faced with variety of political influences from both Asian and European sides, these countries have adopted somewhat of both worlds: democratic elements from the West and autocratic elements from the East. Although nearly 30 years have passed since their independence, the role of the state's president in creation of state policies is ...

Nova platforma Europass-a (https://europa.eu/europass/hr) od srpnja 2020. godine dostupna je kao besplatni online instrument za prikazivanje postignutih ishoda učenja, planiranje ili pripremu karijere u Europi, te služi kao potpora građanima Europske unije kako bi lakše prolazili kroz svoj profesionalni razvoj. Kroz platformu Europass-a korisnici mogu izraditi svoj profil, jednostavno pretraživati različite mogućnosti za učenje ili zapošljavanje diljem Europe, primati individualne prijedloge obrazovnih programa ili poslova koji odgovaraju njihovom profilu i interesima, izrađivati, uređivati i pohranjivati životopise, motivacijska pisma i prijave za posao, pohranjivati digitalne vjerodajnice, dijeliti svoj profil s poslodavcima, obrazovnim ustanovama ili karijernim savjetnicima, te koristiti brojne druge usluge. Od navedenih mogućnosti korištenja platforme Europass-a posebno se ističu Europske digitalne vjerodajnice za učenje (Europass Digital Credentials for learning, EDC), odnosno digitalne datoteke koje pojedincima dodjeljuje odgovarajuće obrazovne ustanova, primjerice sveučilišta, kako bi se potvrdio i pružio dokaz o postignutim ishodima učenja. Europske digitalne vjerodajnice za učenje mogu se koristiti za postignuća kroz sve oblike učenja, formalna, neformalna i informalna. Digitalne vjerodajnice imaju jednaku pravnu vrijednost kao potvrde, diplome i druge vjerodajnice u papirnatom obliku, a visokoškolskim ustanovama omogućuju besplatno i sigurno izdavanje. Platforma Europass-a omogućuje sigurnu pohranu i dijeljenje digitalnih vjerodajnica. Besplatnim i sigurnim sustavom Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje upravlja Europska komisija. Ideja o uključivanju Sveučilišta u Splitu u procese razvoja i provedbe platforme za Europske digitalne vjerodajnice za učenje javila se u vrijeme jasnog interesa rektora, prof. dr. sc. Dragana Ljutića, i njegovih suradnika za jačanje internacionalizacije, relevantnosti i kvalitete studijskih programa i znanstvenih istraživanja. U suradnji s partnerskim sveučilištima Europskog sveučilišta mora (European University of the Seas, SEA-EU), razvijene su projektne aktivnosti za testiranje i provedbu za neformalna i informalna učenja, kao i za dodjelu diploma stečenih kroz sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije. Kroz aktivnosti Europskog sveučilišta mora, Europske digitalne vjerodajnice za učenje povezuju se s drugim europskim inicijativama u visokom obrazovanju, kao što su osiguravanje kvalitete i automatsko priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i dijela studiranja. Prednosti Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje proizlaze iz brzog i pouzdanog izdavanja diploma i drugih vjerodajnica, njihovog pregleda, pohrane i dijeljenja s poslodavcima i drugim pojedincima i institucijama. Glavna prednost za sva sveučilišta, pa tako i za Sveučilište u Splitu, povezana je s potencijalnim povezivanjem s mjerljivim pokazateljima provedbe osiguravanja kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja, tj. povezivanjem s Bazom podataka rezultata vanjskog osiguravanja kvalitete (DEQAR). Visokoškolskim ustanovama, posebno sveučilištima u okviru Europskih sveučilišta mora, Europske digitalne vjerodajnice za učenje donose niz prednosti koje se mogu koristiti za olakšavanje mobilnosti studenata, izgradnji fleksibilnijeg učenja usmjerenog na studente, poticanju cjeloživotnog učenja, stvaranju snažnijih veza s poduzetnicima i izgradnji boljih veza između obrazovanja, istraživanja i inovacija. Tijekom 2021. godine, Sveučilište u Splitu uspješno je dodijelilo nekoliko stotina pojedinačnih Europskih digitalnih vjerodajnica za sudjelovanja u nekoliko neformalnih i informalnih aktivnosti, čime je postalo prvo visokoškolsko učilište koje je uspješno koristilo platformu Europass-a za dodjelu Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje. ; The new Europass platform (https://europa.eu/europass/en) is available as a free online tool from July 2020 for documenting learning outcomes, planning and career preparation in Europe, and serves to support the citizens of the European Union in managing their professional development. Through the Europass platform, users can create their own profile, easily search for different learning or employment opportunities across Europe, receive proposals for educational programmes or jobs that match their profile and interests, create, edit, and store CVs, cover letters and job applications, store digital credentials, share their profile with employers, educational institutions, or career counsellors, and use many other services. Among the mentioned possibilities of using the Europass platform, European digital learning credentials stand out (Europass Digital Credentials for learning, EDC), i.e., digital files assigned to individuals by appropriate educational institutions, such as universities, to validate and provide evidence of learning outcomes. Europass digital learning credentials can be used for achievements in all forms of learning, formal, non-formal and informal. Digital credentials have the same legal value as certificates, diplomas and other credentials in paper form, and allow higher education institutions to issue them free and securely. The Europass platform enables secure storage and sharing of digital credentials. The free and secure Europass Digital Learning Credentials system is managed by the European Commission. The idea of involving the University of Split in the processes of development and implementation of the platform for Europass digital learning credentials arose at a time of a strong interest of the Rector, prof. Dragan Ljutić, PhD, and his associates in strengthening the internationalization, relevance and quality of study programmes and scientific research. In collaboration with the partner universities of the European University of the Sea (European University of the Seas, SEA-EU) the project activities for testing and implementation for non-formal and informal learning have been developed, as well as for the award of diplomas obtained in university undergraduate, graduate, and postgraduate study programmes. Through the activities of the European University of the Sea, European digital learning credentials are linked to other European initiatives in higher education, such as quality assurance and automatic recognition of higher education qualifications and periods of study. The benefits of European digital learning credentials stem from the rapid and reliable issuing diplomas and other credentials, their review, storage and sharing with employers and other individuals and institutions. The main advantage for all universities, including the University of Split, is related to the potential association with measurable indicators of quality assurance implementation in the European Higher Education Area, i.e., connection with the External Quality Assurance Results Database (DEQAR). For higher education institutions, especially the European Maritime Universities, the Europass Digital Credentials for Learning bring many benefits that can be used to facilitate student mobility, build more flexible student-centred learning, foster lifelong learning, build stronger links with entrepreneurs, and build better links between education, research, and innovation. During 2021 the University of Split successfully issued several hundred Europass Digital Credentials to participants in several informal and informal activities, making it the first higher education institution to successfully use the Europass platform to issue Europass Digital Credentials for Learning.

The paper deals with state border control. The introduction stresses the importance ofboth the existence and preservation of state borders without which no country in the worldcould exist. Moreover, through the implementation of effective and quality control, thevalues that a certain society has achieved are maintained, which is also a guiding principleof this paper. Regardless of the subject matter itself, it is always important to start froma theoretical approach, thus here we give a clear definition of state borders, the notion ofborder, types of borders and everything that makes them exist as such. An important roleof the EU regulation in the fight against and prevention of organised smuggling of peopleis emphasised and theoretical assumptions thereof are presented. The role of the EU bodiesand systems, such as FRONTEX and the Schengen Information System, is also extremelyimportant. The Republic of Croatia plays a very proactive role in this respect because of itsspecific position and the fact that its borders are at the same time the longest external landborders of the European Union. In this regard, it is necessary to act in a systematic, organisedand coherent manner together with all EU Member States in order to prevent any negativeimpacts of migrant waves. ; Tema je ovoga rada nadzor državne granice. U samome uvodu naglašena je važnostpostojanja, ali i čuvanja državnih granica bez kojih jednostavno nije moguće egzistiranjenijedne države na svijetu. Štoviše, provođenjem učinkovitog i kvalitetnog nadzora čuvaju sevrijednosti koje je određeno društvo postiglo što je i svojevrsna nit vodilja ovoga rada. Bitno je,bez obzira na samu temu, uvijek krenuti od teorijskog pristupa pa je tako i ovdje dana jasnadefinicija državnih granica, pojma granice, vrste i sve ono što ih sačinjava. Naglašena je važnauloga propisa Europske unije u suzbijanju i prevenciji organiziranog krijumčarenja ljudi te suprikazane teorijske postavke istoga. Izrazito važna je i uloga tijela i sustava Europske unijekao što je FRONTEX i Schengenski informacijski sustav. U svemu tome izrazito proaktivnuulogu ima i Republika Hrvatska zbog svoga specifičnog položaja i činjenice da su njezinegranice ujedno i najdulje kopnene vanjske granice Europske unije. U tome smislu potrebno jedjelovati sustavno, organizirano i koherentno zajedno sa svim državama članicama Europskeunije kako bi se spriječile eventualne loše posljedice migrantskih valova.

Tema je ovoga rada nadzor državne granice. U samome uvodu naglašena je važnost postojanja, ali i čuvanja državnih granica bez kojih jednostavno nije moguće egzistiranje nijedne države na svijetu. Štoviše, provođenjem učinkovitog i kvalitetnog nadzora čuvaju se vrijednosti koje je određeno društvo postiglo što je i svojevrsna nit vodilja ovoga rada. Bitno je, bez obzira na samu temu, uvijek krenuti od teorijskog pristupa pa je tako i ovdje dana jasna definicija državnih granica, pojma granice, vrste i sve ono što ih sačinjava. Naglašena je važna uloga propisa Europske unije u suzbijanju i prevenciji organiziranog krijumčarenja ljudi te su prikazane teorijske postavke istoga. Izrazito važna je i uloga tijela i sustava Europske unije kao što je FRONTEX i Schengenski informacijski sustav. U svemu tome izrazito proaktivnu ulogu ima i Republika Hrvatska zbog svoga specifičnog položaja i činjenice da su njezine granice ujedno i najdulje kopnene vanjske granice Europske unije. U tome smislu potrebno je djelovati sustavno, organizirano i koherentno zajedno sa svim državama članicama Europske unije kako bi se spriječile eventualne loše posljedice migrantskih valova. ; The paper deals with state border control. The introduction stresses the importance of both the existence and preservation of state borders without which no country in the world could exist. Moreover, through the implementation of effective and quality control, the values that a certain society has achieved are maintained, which is also a guiding principle of this paper. Regardless of the subject matter itself, it is always important to start from a theoretical approach, thus here we give a clear definition of state borders, the notion of border, types of borders and everything that makes them exist as such. An important role of the EU regulation in the fight against and prevention of organised smuggling of people is emphasised and theoretical assumptions thereof are presented. The role of the EU bodies and systems, such as FRONTEX and the Schengen Information System, is also extremely important. The Republic of Croatia plays a very proactive role in this respect because of its specific position and the fact that its borders are at the same time the longest external land borders of the European Union. In this regard, it is necessary to act in a systematic, organised and coherent manner together with all EU Member States in order to prevent any negative impacts of migrant waves.

Cilj je ovog preglednog rada istaknuti važnost rasprave o temi sveučilišne nastave i nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika. U sustavu visokog obrazovanja tijekom posljednjih desetljeća događaju se brojne promjene koje se uočavaju kroz drastičan porast i sve veću heterogenost studentske populacije, iz čega proizlazi potreba za redefiniranjem uloge sveučilišnog nastavnika. Iako sveučilišni nastavnici jesu stručnjaci u znanstvenim poljima kojima se bave, dubinsko poznavanje sadržaja predmeta poučavanja ne čini ih istodobno stručnjacima za nastavu. Istraživanja su pokazala da su programi pedagoškog osposobljavanja i usavršavanja sveučilišnih nastavnika učinkoviti u podizanju kvalitete sveučilišne nastave te da doprinose razvoju nastavničkih kompetencija, a njihova važnost konstantno se naglašava i u smjernicama strateških dokumenata na razini europske obrazovne politike. U hrvatskom sustavu visokog obrazovanja uočavaju se brojni izazovi koji doprinose negativnoj percepciji nastavničke profesije, stoga se javlja potreba za dubljim istraživanjem ove teme i promišljanjem o izazovima implementacije programa za osposobljavanje i usavršavanje sveučilišnih nastavnika. ; The aim of this paper review is to emphasize the importance of a discussion about teaching in higher education and teaching competencies of university teachers. In recent decades in higher education system, a number of changes has been evident, especially through a drastic increase and larger heterogeneity of student population, which implies the need to redefine the role of university teachers. Although university teachers are experts in their scientific fields, a deeper knowledge of teaching content does not make them experts on teaching at the same time. Research has shown that the programs of pedagogical education and training of university teachers are effective in raising the quality of university teaching and can contribute to the development of teacher competencies. The importance of those programs is constantly emphasized in the guidelines and strategic documents of European education policy. Numerous challenges that contribute to the negative perception of the teaching profession were identified in the Croatian system of higher education. Therefore, there is a need for a deeper study of this topic and a reflection on the challenges of the implementation of programs for education and training for university teachers.

Tradicionalne i osnovne misije sveučilišta, nastava i istraživanje sve se više proširuju. Treća misija sveučilišta je višedimenzionalan koncept koji poprima široke razmjere na svjetskom nivou. Kao cilj rada postavlja se proučavanje osnovnih sličnosti i razlika u pristupima trećoj misiji sveučilišta kada je riječ o američkim u odnosu na europska sveučilišta. Kao polazna osnova za usporedbu uzima se činjenica da treća misija sveučilišta svoje porijeklo ima na američkom kontinentu dok se nastanak sveučilišta vezuje za Europu. Cilj rada je konkretiziran na sljedeće zadatke: ispitati utjecaj globalnih obrazovnih politika na pristupe trećoj misiji sveučilišta; ispitati razlike u načinu funkcioniranja europskih u odnosu na američka sveučilišta; objasniti obrazovne implikacije provedbe treće misije na europskim sveučilištima. Kao zaključak rada ističe se da je neophodno razumijevanje globalnih društveno-ekonomskih utjecaja na proces visokog obrazovanja kako bi se sveobuhvatnije pristupilo obrazovnim reformama i načinima njihovog sprovođenja. Također, s obzirom na sudjelovanje sve brojnijih interesnih grupa u okviru realizacije treće misije sveučilišta, neminovno je razvijanje stavova o vrijednostima i načelima treće misije kod svih onih koji su uključeni u proces visokog obrazovanja. ; The traditional and basic missions of the university, teaching and research are expanding. Terminology on the third mission of the university is gaining wide scope at the global level. The aim of this paper is to study basic similarities and differences in approach to the third mission of the university by comparing American to European universities. The starting point for comparing these approaches is the fact that the third mission of the university has its origins in the American continent, while the creation of the university is linked to Europe. The aim of this paper is to specify the following tasks: to examine the impact of global education policies on approaches to the third mission of the university; to examine the differences in ...

Koncept male države često se napada u znanosti zbog neprihvaćanja mogućnosti svrstavanja značajki dinamičnog svijeta, pa i država, u kategorije. Različitost primijenjenih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija definiranja malih država omogućuje kombiniranje dvaju ili više kriterija, dajući pritom različite definicije malih država. Primjenom dvaju kvantitativnih kriterija, površine i broja stanovnika, u radu je napravljena klasifikacija malih država, koja pokazuje visoku podudarnost malog broja stanovnika i male površine država. Male države, kategorizirane prema primijenjenim kriterijima, čine gotovo trećinu svih svjetskih država, a nalaze se u gotovo svim svjetskim geopolitičkim regijama te su ponajviše nastale procesom dekolonizacije i raspadom višenacionalnih komunističkih federacija. Više od polovine malih svjetskih država čine male otočne države. Bez obzira na međusobne različitosti kod malih je država, posebice otočnih, moguće identificirati više zajedničkih značajki. ; The concept of small states has seldom been challenged in science, because of refusal to accept the possibility of grouping the characteristics of a dynamic world, such as states, into categories. The variability of quantitative and qualitative criteria that have been applied in defining small states open up possibilities of combining two or more criteria, giving us various definitions of small states. By applying two quantitative criteria, area and population, a classification of small states was made, showing high accordance in the number of states with small population and small area. Small states, defined by the criteria that were applied, make up for almost one third of all states in the World. Small states are primarily the result of the decolonization process and the break-up of multinational communist federations. Small island states comprise more than half of all small states in the World. Regardless of their differences, several attributes can be identified that are common to the small states.

Početak razvoja Kliničkoga bolničkog centra u Osijeku vezanje uz Huttler Kohlhoffer Monspergerovu zakladnu bolnicu, osnovanu 1874. godine, koja je tada bila najmodernija bolnica na jugoistoku Europe. Naredbom Vlade 1895. godine postaje "Sveobća i javna Huttler Kohlhoffer-Monspergerova zakladna bolnica pod Zemaljskom upravom u Osieku". U vrijeme Prvoga svjetskog rata Zakladna bolnica skrbi o ranjenima i bolesnima. Poslije Prvoga svjetskog rata otvaraju se novi bolnički odjeli. Osim Kirurgije i Interne medicine, novi su odjeli Oftalmologija, Otorinolaringologija, Dermatovenerologija, Epidemiološkohigijenski zavod i Dispanzer za tuberkulozu. Daljnji razvoj prekinuo je Drugi svjetski rat. U teškim prilikama razvijen je poseban način medicinskoga rada, osobito u pogledu zbrinjavanja ranjenika i bolesnika, poduzimanja protuepidemijskih mjera, medicinskog opskrbljivanja i si. Nakon Drugoga svjetskog rata obnavlja se Opća bolnica Osijek i započinje moderan ustroj kao temelj razvoja buduće kliničke bolnice. U razdoblju 1980. - 1990. godine provode se stručna usavršavanja na svim područjima, objavljuju se brojni znanstveni i stručni radovi, razvija izdavačka djelatnost, što pridonosi stvaranju obrazovno nastavne djelatnosti i znanstveno-istraživačkoga rada. Posebno treba istaknuti razdoblje Domovinskoga rata u kojem je bolnica časno izvršila sve svoje zadaće u liječenju ranjenih i bolesnih. Stoga joj je dodijeljena nagrada "Medicina . Godine 1992. stekla je naslov Klinička bolnica Osijek. Daljnjim razvojem, izgradnjom, opremanjem i napredovanjem djelatnika u znanstvena, nastavna, znanstveno nastavna i stručna zvanja, 2009. godine postaje Klinički bolnički centar. Klinike i odjeli Kliničkoga bolničkog centra u Osijeku nastavna su baza Medicinskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. ; Beginnings of the University Hospital Centre in Osijek were related to Huttler Kohlhoffer Monsperger Foundation Hospital, which was founded in 1874 and was the most modern hospital in the south-east Europe at the time. By the Government legislation in 1895 it became "General and public Huttler Kohlhoffer Monsperger Foundation Hospital under Country's management in Osiek". Foundation hospital was taking care of the wounded and sick during the World War 1. New hospital departments were opened after the World War I. Apart from Surgery and Internal Department; new departments were Ophthalmology, Otorhinolaryngology, Dermatovenereology, Epidemiological and Hygienic Institute and Tuberculosis Clinic. Further development was interrupted by the World War II. A special way of performing medical work developed in those hard times, especially regarding taking care of the wounded and sick, taking epidemic precaution measures, medical supplying, etc. After the World War II General Hospital Osijek was renovated and modern organization began, which was a basis for development of the future university hospital. In the period 1980 - 1990 professional educations in all areas were implemented, many scientific and professional papers were published, publishing developed, what contributed to creating educational and teaching activities, as well as scientific and research work. Period of the War for Croatian Independence, in which the hospital honourably performed all its duties regarding treating wounded and sick, especially needs to be pointed out. For those activities it was rewarded with "Medicine" reward. In 1992 it became University Hospital Osijek. By further development, construction, and equipment and by promoting its employees to scientific, teaching, scientific teaching and professional titles, it became University Hospital Centre in 2009. Clinics and Departments of the University Hospital Centre in Osijek are the teaching base of the Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek.

The fact that universities have become complex organisations characterised by multiple missions including teaching, research, and entrepreneurship agenda served as a starting point for this enquiry. This study strives to offer a deeper insight into the views of the academics pertaining to the creation of an entrepreneurial university ideal within the context of a research university. The underlying complexities in achieving this mission were extracted from a series of semi-structured interviews conducted among academicians spanning the diverse disciplines within the university. The findings revealed a vast array of definitions given to the concept of an entrepreneurial university that ranges from the soft spectrum to the hard spectrum of entrepreneurial activities. This study adds value to the existing literature through the identification of dilemmas surrounding the creation of the entrepreneurial university that encompass challenges related to the academic resistance, internal factors and social capital issues. It is concluded that the right balancing between teaching, research and entrepreneurship is crucial to ensure that learning institutions do not digress from their core functions. Effective links between university, industry and government could assist to fast-track the transition from the traditional university to the entrepreneurial university concept. ; Činjenica da su sveučilišta postala kompleksne organizacije koje provode raznovrsne i višestruke aktivnosti poput predavanja, istraživanja i poduzetničkih aktivnosti, služila je kao polazište ovog istraživanja. Cilj mu je omogućiti dublji uvid u stajališta akademika vezano uz stvaranje idealnog poduzetničkog sveučilišta u kontekstu istraživačkog sveučilišta. Temeljna kompleksna pitanja bitna za postizanje ovoga cilja dobivena su polustrukturiranim intervjuom provedenim s akademicima iz različitih sveučilišnih disciplina. Rezultati su pokazali širok raspon definicija poduzetničkog sveučilišta koje variraju od mekog do tvrdog spektra poduzetničkih aktivnosti. Ovo istraživanje daje dodatnu vrijednost postojećoj literaturi prepoznavanjem dilema koje postoje oko stvaranja poduzetničkog sveučilišta, a koje obuhvaćaju i izazove povezane s akademskim otporom, unutarnjim faktorima i pitanjima društvenog kapitala. Zaključak je da je pravilan omjer poučavanja, istraživanja i poduzetništva neophodan da bi se osiguralo da obrazovne institucije ne odstupaju od svojih temeljnih funkcija. Učinkovite veze između sveučilišta, industrije i vlade mogle bi pomoći brzoj tranziciji iz tradicionalnog sveučilišta u poduzetničko sveučilište.

Dugo je vremena koncept suvereniteta smatran kamenom temeljcem domaćeg i međunarodnog prava te političke misli. Koncepcija suvereniteta blisko je povezana s koncepcijom države. Bilo je to »normalno« stanje države, u kojem ona ima vrhovnu ili konačnu vlast u unutarnjim političkim i pravnim pitanjima, a svojstvo neovisnosti prema drugim državama. Međunarodnu zajednicu činile su ravnopravne i neovisne države. Danas, na početku 21. stoljeća, koncept suvereniteta izložen je mnogim izazovima, od kojih je najznačajniji proces globalizacije koji je doveo do sve veće međupovezanosti ljudi širom svijeta vidljive na svim poljima: političkim, vojnim, ekonomskim, kulturnim i pravnim. U ovom radu usredotočit ćemo se na pitanje kako globalizacija utječe na državni suverenitet te da ti pregled argumenata korištenih u novijoj literaturi. ; The concept of sovereignty was for a long time considered as one of the cornerstones of national and international law, and of political thought. The concept of sovereignty was closely connected with the concept of the state. It was a »normal« situation of a country where it had supreme or final power in political and legal matters in its domestic affairs, while at the same time it was independent in relation to all other countries. The international community used to consist of equal and independent states. At the beginning of the 21st century, the concept of sovereignty is faced with many challenges, both in theory and in practice. What happens within a country's territory and to its inhabitants is now less a consequence of national politics than the result of international circumstances – the difference between internal and foreign affairs is becoming increasingly vague. Several processes are happening simultaneously: globalisation (the development of information and communication technology; increase in foreign investments, the development of multinational corporations, and strengthening of the international economic and trade organisations' role), the process of European integration, the development of international protection of human rights (the development of cogent rules of international law, humanitarian interventions, the role of transnational non- governmental organisations), and the phenomenon of »failed states«. All the above mentioned has created a need to redefine the concept of sovereignty.

Dugo je vremena koncept suvereniteta smatran kamenom temeljcem domaćeg i međunarodnog prava te političke misli. Koncepcija suvereniteta blisko je povezana s koncepcijom države. Bilo je to »normalno« stanje države, u kojem ona ima vrhovnu ili konačnu vlast u unutarnjim političkim i pravnim pitanjima, a svojstvo neovisnosti prema drugim državama. Međunarodnu zajednicu činile su ravnopravne i neovisne države. Danas, na početku 21. stoljeća, koncept suvereniteta izložen je mnogim izazovima, od kojih je najznačajniji proces globalizacije koji je doveo do sve veće međupovezanos- ti ljudi širom svijeta vidljive na svim poljima: političkim, vojnim, ekonomskim, kulturnim i pravnim. U ovom radu usredotočit ćemo se na pitanje kako globalizacija utječe na državni suverenitet te dati pregled argumenata korištenih u novijoj literaturi. ; The concept of sovereignty was for a long time considered as one of the corner- stones of national and international law, and of political thought. The concept of sovereignty was closely connected with the concept of the state. It was a »normal« situation of a country where it had supreme or final power in political and legal matters in its domestic affairs, while at the same time it was independent in relation to all other countries. The international community used to consist of equal and independent States. At the beginning of the 21st Century, the concept of sovereignty is faced with many challenges, both in theory and in practice. What happens within a country's territory and to its inhabitants is now less a consequence of national politics than the result of international circumstances - the difference between internal and foreign affairs is becoming increasingly vague. Several processes are happening simultaneously: globalisation (the development of information and communication technology; increase in foreign Investments, the development of multinational corporations, and strengthening of the international economic and trade organisations' role), the process of European integration, the development of international protection of human rights (the development of cogent rules of international law, humanitarian interventions, the role of transnational non/governmental organisations), and the phenomenon of »failed States«. All the above mentioned has created a need to redefine the concept of sovereignty.