Suchergebnisse

Rad promišlja i prikazuje interakciju globalizacije i kulture kao sustava značenja koji reguliraju društveni život, odnosno na općoj razini skicira i analizira neke teze glede odnosa kulture i globalizacije. Globalizacija je društvena, ekonomska, politička i kulturna činjenica suvremenog društva, totalni fenomen. Ona je sveprisutna pojava današnje epohe i ostavlja upečatljive tragove svoje nazočnosti u svim prostorima u kojima se odvija. Osnovni aspekti globalizacije su ekonomski i politički odnosi koji se razvijaju između zemalja i regija i sve više čine okvir nekoj vrsti kulturnoga međusobnog približavanja u kojemu izvjestan broj istih vrijednosti prolazi krozviše zemalja s tendencijom prema kulturnoj jednakosti.Globalizacijski proces uključuje sve veći broj kulturnih elemenata, proširuje prostorne, kvantitativne i kvalitativne dimenzije kulture, a uključivanjem sve većega broja ljudi potiče aktivno djelovanje kulture. U prošlosti i danas dodiri kultura su se skladno prožimali, ali i iskazivali dramatične i često konfliktne oblike. Istinsko življenje trebalo bi biti međusobno razumijevanje i poštovanje, sporazumijevanje i ravnopravna suradnja jer smisao čovjeka ogleda se u humanosti. ; This paper represents an analysis and an account of the interaction between globalization and culture as systems of meaning that regulate social life. In other words, the paper provides a general outline and insight into certain thesis regarding the relationship between culture and globalization. Globalization is a social, economic, political, and cultural fact of modern society, an absolute phenomenon. It is an omnipresent occurrence of today's epoch leaving significant traces of its presence wherever it occurs. The basic aspects of globalization refer to economic and political relations that develop between countries and regions and that increasingly represent a framework for closer cultural contacts within which a certain number of the same values pass through many countries with a tendency towards cultural equality.The globalization process includes an increasing number of cultural elements, it broadens the spatial, quantitative and qualitative dimensions of culture, and, by including an increasing number of people, promotes active functioning of culture. In past and at present cultural contacts have harmoniously interfused, but they have also taken dramatic and often conflicting forms. True living should consist of mutual understanding and respect, agreement and equal cooperation because the meaning of man is reflected in humanity.

Globalizacijski procesi preobražavaju sve aspekte ljudskoga života. Sve veća povezanost i međuovisnost različitih dijelova suvremenoga svijeta očituje se putem novih i suvremenih potreba modernog društva. Globalizacija mijenja gospodarstvo, politiku, kulturu i društvo te postavlja svježe zahtjeve odgoju i obrazovanju. Povezivanje svjetskog tržišta potražuje standardizirane kompetencije i otvorenost za cjeloživotno učenje. Pedagogija kao društvena znanost prihvaća nove izazove te kreira moderan i suvremen odgoj i obrazovanje uključujući nove metode učenja obogaćene informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te interkulturalnim vrijednostima i znanjima kao što je učenje stranih jezika. Ubrzani napredak globalnog društva iziskuje ustrajnu potrebu za stalnim i opetovanim usavršavanjem već stečenih kompetencija, ali i učenje novih. Konstantan razvoj i modernizacija odgojno-obrazovnog sustava imperativ je kojeg nameće suvremeno informacijsko i tehnološko društvo.

Dugo je vremena koncept suvereniteta smatran kamenom temeljcem domaćeg i međunarodnog prava te političke misli. Koncepcija suvereniteta blisko je povezana s koncepcijom države. Bilo je to »normalno« stanje države, u kojem ona ima vrhovnu ili konačnu vlast u unutarnjim političkim i pravnim pitanjima, a svojstvo neovisnosti prema drugim državama. Međunarodnu zajednicu činile su ravnopravne i neovisne države. Danas, na početku 21. stoljeća, koncept suvereniteta izložen je mnogim izazovima, od kojih je najznačajniji proces globalizacije koji je doveo do sve veće međupovezanosti ljudi širom svijeta vidljive na svim poljima: političkim, vojnim, ekonomskim, kulturnim i pravnim. U ovom radu usredotočit ćemo se na pitanje kako globalizacija utječe na državni suverenitet te da ti pregled argumenata korištenih u novijoj literaturi. ; The concept of sovereignty was for a long time considered as one of the cornerstones of national and international law, and of political thought. The concept of sovereignty was closely connected with the concept of the state. It was a »normal« situation of a country where it had supreme or final power in political and legal matters in its domestic affairs, while at the same time it was independent in relation to all other countries. The international community used to consist of equal and independent states. At the beginning of the 21st century, the concept of sovereignty is faced with many challenges, both in theory and in practice. What happens within a country's territory and to its inhabitants is now less a consequence of national politics than the result of international circumstances – the difference between internal and foreign affairs is becoming increasingly vague. Several processes are happening simultaneously: globalisation (the development of information and communication technology; increase in foreign investments, the development of multinational corporations, and strengthening of the international economic and trade organisations' role), the process of European integration, the development of international protection of human rights (the development of cogent rules of international law, humanitarian interventions, the role of transnational non- governmental organisations), and the phenomenon of »failed states«. All the above mentioned has created a need to redefine the concept of sovereignty.

Globalizacija je proces svjetske ekonomske integracije koji vodi do globalne ekonomije bez granica. U radu se procjenjuje utjecaj globalizacije na gospodarski rast u slučaju zemalja Europske monetarne unije (EMU). Autori su koristili tri komponente globalizacije – ekonomsku, socijalnu i političku globalizaciju. Pooled Mean Group estimator (PMG) korišten je za procjenu dugoročne i kratkoročne veze između globalizacije i ekonomskog rasta. Rezultati su pokazali da u kratkom roku ekonomska i socijalna globalizacija ima pozitivan utjecaj na gospodarski rast, dok politička globalizacija negativno utječe na ekonomski rast zemalja EMU. Ekonomska globalizacija dugoročno ima statistički značajan pozitivan utjecaj na ekonomski rast zemalja EMU, dok društvena i politička globalizacija negativno utječe na ekonomski rast zemalja EMU. Autori preporučuju, za svaku zemlju, pojedinačni pristup prilikom prihvaćanja globalizacijskog procesa. Pristup ovisi o fazi razvoja zemlje, socijalnoj i političkoj pozadini. Jedan bi pristup mogao biti evolucijski za zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje. Drugi pristup bi mogao biti brži način prihvaćanja globalizacije za razvijene zemlje. ; Globalization is a process of world economic integration which leads to the global economy without borders. The paper estimates the impact of globalization on economic growth in the case of European Monetary Union countries (EMU). Authors used three components of globalization – economic, social, and political globalization. Pooled Mean Group estimator (PMG) was used to estimate the long-run and short-run relationship between globalization and economic growth. The results showed that in the short-run, economic and social globalization has a positive impact on economic growth, while political globalization has a negative effect on the economic growth of EMU countries. In the long-run, economic globalization has a statistically significant positive impact on the economic growth of EMU countries, while social and political globalization has a negative effect on the economic growth of EMU countries. Authors recommend, for each country, case by case approach in accepting the globalization process. The approach depends on the country's development stage, social, and political background. Thus, the approach for developing and least developed countries could be an evolutionary way, while for the developed ones a faster way of acceptances of globalization, for developed countries.

Apesar da literatura sobre o recente enfraquecimento de funções básicas do Estado Nacional por obra da globalização, o Estado-nação vem demonstrando admirável resiliência, isto é, flexibilidade e capacidade de adaptação às mudanças. Partindo da perspectiva das relações internacionais, o artigo realiza levantamento da geografia política do mundo contemporâneo, indicando as razões que levaram à criação, no século XX, de nada menos de 150, do total de cerca de duzentos Estados existentes. Analisa o caráter ambivalente dos fatores de mudança, nem sempre no sentido do enfraquecimento do Estado, e se detém no caso da União Européia, única exceção de êxito na construção, ainda incompleta, de configuração pós-nacional. ; Notwithstanding recent studies about the alleged weakening of some basic functions of nation-states on account of globalization, national states have been showing remarkable resiliency, that is, flexibility and adaptability to change. Starting from the perspective of international relations, the article undertakes a review of contemporary world's political geography, pointing out some of the reasons that explain the creation, during the XXth century, of 150 out of a total number of 200 existing national states. It analyses the ambivalent nature of some of the forces for change, not always towards national state weakening, and devotes special attention to the European Union, the only example of a still unfinished construction of a post-national configuration.