Suchergebnisse

Nova platforma Europass-a (https://europa.eu/europass/hr) od srpnja 2020. godine dostupna je kao besplatni online instrument za prikazivanje postignutih ishoda učenja, planiranje ili pripremu karijere u Europi, te služi kao potpora građanima Europske unije kako bi lakše prolazili kroz svoj profesionalni razvoj. Kroz platformu Europass-a korisnici mogu izraditi svoj profil, jednostavno pretraživati različite mogućnosti za učenje ili zapošljavanje diljem Europe, primati individualne prijedloge obrazovnih programa ili poslova koji odgovaraju njihovom profilu i interesima, izrađivati, uređivati i pohranjivati životopise, motivacijska pisma i prijave za posao, pohranjivati digitalne vjerodajnice, dijeliti svoj profil s poslodavcima, obrazovnim ustanovama ili karijernim savjetnicima, te koristiti brojne druge usluge. Od navedenih mogućnosti korištenja platforme Europass-a posebno se ističu Europske digitalne vjerodajnice za učenje (Europass Digital Credentials for learning, EDC), odnosno digitalne datoteke koje pojedincima dodjeljuje odgovarajuće obrazovne ustanova, primjerice sveučilišta, kako bi se potvrdio i pružio dokaz o postignutim ishodima učenja. Europske digitalne vjerodajnice za učenje mogu se koristiti za postignuća kroz sve oblike učenja, formalna, neformalna i informalna. Digitalne vjerodajnice imaju jednaku pravnu vrijednost kao potvrde, diplome i druge vjerodajnice u papirnatom obliku, a visokoškolskim ustanovama omogućuju besplatno i sigurno izdavanje. Platforma Europass-a omogućuje sigurnu pohranu i dijeljenje digitalnih vjerodajnica. Besplatnim i sigurnim sustavom Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje upravlja Europska komisija. Ideja o uključivanju Sveučilišta u Splitu u procese razvoja i provedbe platforme za Europske digitalne vjerodajnice za učenje javila se u vrijeme jasnog interesa rektora, prof. dr. sc. Dragana Ljutića, i njegovih suradnika za jačanje internacionalizacije, relevantnosti i kvalitete studijskih programa i znanstvenih istraživanja. U suradnji s partnerskim sveučilištima Europskog sveučilišta mora (European University of the Seas, SEA-EU), razvijene su projektne aktivnosti za testiranje i provedbu za neformalna i informalna učenja, kao i za dodjelu diploma stečenih kroz sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije. Kroz aktivnosti Europskog sveučilišta mora, Europske digitalne vjerodajnice za učenje povezuju se s drugim europskim inicijativama u visokom obrazovanju, kao što su osiguravanje kvalitete i automatsko priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i dijela studiranja. Prednosti Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje proizlaze iz brzog i pouzdanog izdavanja diploma i drugih vjerodajnica, njihovog pregleda, pohrane i dijeljenja s poslodavcima i drugim pojedincima i institucijama. Glavna prednost za sva sveučilišta, pa tako i za Sveučilište u Splitu, povezana je s potencijalnim povezivanjem s mjerljivim pokazateljima provedbe osiguravanja kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja, tj. povezivanjem s Bazom podataka rezultata vanjskog osiguravanja kvalitete (DEQAR). Visokoškolskim ustanovama, posebno sveučilištima u okviru Europskih sveučilišta mora, Europske digitalne vjerodajnice za učenje donose niz prednosti koje se mogu koristiti za olakšavanje mobilnosti studenata, izgradnji fleksibilnijeg učenja usmjerenog na studente, poticanju cjeloživotnog učenja, stvaranju snažnijih veza s poduzetnicima i izgradnji boljih veza između obrazovanja, istraživanja i inovacija. Tijekom 2021. godine, Sveučilište u Splitu uspješno je dodijelilo nekoliko stotina pojedinačnih Europskih digitalnih vjerodajnica za sudjelovanja u nekoliko neformalnih i informalnih aktivnosti, čime je postalo prvo visokoškolsko učilište koje je uspješno koristilo platformu Europass-a za dodjelu Europskih digitalnih vjerodajnica za učenje. ; The new Europass platform (https://europa.eu/europass/en) is available as a free online tool from July 2020 for documenting learning outcomes, planning and career preparation in Europe, and serves to support the citizens of the European Union in managing their professional development. Through the Europass platform, users can create their own profile, easily search for different learning or employment opportunities across Europe, receive proposals for educational programmes or jobs that match their profile and interests, create, edit, and store CVs, cover letters and job applications, store digital credentials, share their profile with employers, educational institutions, or career counsellors, and use many other services. Among the mentioned possibilities of using the Europass platform, European digital learning credentials stand out (Europass Digital Credentials for learning, EDC), i.e., digital files assigned to individuals by appropriate educational institutions, such as universities, to validate and provide evidence of learning outcomes. Europass digital learning credentials can be used for achievements in all forms of learning, formal, non-formal and informal. Digital credentials have the same legal value as certificates, diplomas and other credentials in paper form, and allow higher education institutions to issue them free and securely. The Europass platform enables secure storage and sharing of digital credentials. The free and secure Europass Digital Learning Credentials system is managed by the European Commission. The idea of involving the University of Split in the processes of development and implementation of the platform for Europass digital learning credentials arose at a time of a strong interest of the Rector, prof. Dragan Ljutić, PhD, and his associates in strengthening the internationalization, relevance and quality of study programmes and scientific research. In collaboration with the partner universities of the European University of the Sea (European University of the Seas, SEA-EU) the project activities for testing and implementation for non-formal and informal learning have been developed, as well as for the award of diplomas obtained in university undergraduate, graduate, and postgraduate study programmes. Through the activities of the European University of the Sea, European digital learning credentials are linked to other European initiatives in higher education, such as quality assurance and automatic recognition of higher education qualifications and periods of study. The benefits of European digital learning credentials stem from the rapid and reliable issuing diplomas and other credentials, their review, storage and sharing with employers and other individuals and institutions. The main advantage for all universities, including the University of Split, is related to the potential association with measurable indicators of quality assurance implementation in the European Higher Education Area, i.e., connection with the External Quality Assurance Results Database (DEQAR). For higher education institutions, especially the European Maritime Universities, the Europass Digital Credentials for Learning bring many benefits that can be used to facilitate student mobility, build more flexible student-centred learning, foster lifelong learning, build stronger links with entrepreneurs, and build better links between education, research, and innovation. During 2021 the University of Split successfully issued several hundred Europass Digital Credentials to participants in several informal and informal activities, making it the first higher education institution to successfully use the Europass platform to issue Europass Digital Credentials for Learning.

The health of officers (as well as the entire army) is exposed to additional risks due to the performance of various life-threatening tasks for the needs of the state. Therefore, it is not unusual for the state to take care of the health of its officers (as well as the army) through a system of Vojvodina medical care or specialised society through the construction of military or officer health resorts [Militärkurhaus / Offizierskurhaus] with the provision of medical/ health services. The subject of this paper is the relationship between architecture and the provision of military-medical services of officer/military health resorts built by the Society of the White Cross [Gesellschaft vom Weißen Kreuze] in Kvarner at the end of the 19th and the beginning of the 20th century. The research is based on data collected from Austrian architectural, medical and tourist magazines and yearbooks of Austrian Society of the White Cross. The results of the research contribute to a better understanding of the improvement of the health of officers, the development of the architecture of health buildings [Kurhaus] and the entire history of medicine and health tourism in the Croatian Adriatic. ; Zdravlje časnika (kao i cijele vojske) izloženo je dodatnim rizicima zbog izvršavanja različitih za život opasnih zadaća i to za potrebe države. Stoga nije neobično da država vodi brigu o zdravlju svojih časnika (kao i vojske) kroz sustav vojnomedicinske skrbi ili specijaliziranih društava koji pružaju medicinske/zdravstvene usluga u vojnim, odnosno časničkim lječili- štima [Militärkurhaus/Offizierskurhaus]. Predmet ovog rada je međuodnos arhitekture i pružanja vojnomedicinskih usluga časničkih/vojnih lječilišta koje je izgradilo Društvo Bijeli križ [Gesellschaft vom Weißen Kreuze] na Kvarneru krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Istraživanje se temelji na podacima prikupljenim iz austrijskih arhitektonskih, medicinskih i turističkih časopisa te godišnjaka austrijskog Društva Bijeli križ. Rezultati istraživanja pridonose boljem poznavanju ...

Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedinstvene. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene čimbenike koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Istražujući stanje u društvu, nastoji se pronaći takve oblike društvenoga života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest: kako stil života, spol, dob, rasa, društveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Osnovni cilj ovih istraživanja jest učiniti te spoznaje pristupačnima svim slojevima stanovništa, bez obzira na društveni položaj. Na taj su se način društvene znanosti, posebice sociologija medicine, etablirale kao akademska disciplina u zapadnim razvijenim državama (SAD-u, Njemačkoj itd.), gdje su se razvile odgovarajuće metode istraživanja koje postižu nedvojbene rezultate o stanju, razvoju i projekcijama društva. U realizaciji socioloških istraživanja zdravlja i bolesti u hrvatskim društvenim znanostima potrebno je afirmirati sociološki teorijsko-metodološki pristup primjeren ekonomskim, kulturnim, pravnim, etičkim i političkim promjenama u Hrvatskoj na pragu XXI. stoljeća. Služeći se bogatim iskustvima sociologije medicine zapadnih zemalja, prije svega SAD-a, hrvatski sociolozi medicine trebaju pratiti stanje zdravlja tranzicijskoga društva u kojemu dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva i nemezis. Na taj način društvene znanosti pomoći će u spoznaji društva o sebi i potrebnim mjerama u njegovoj izgradnji tijekom složenoga procesa tranzicije, što ima izravan utjecaj na zdravstvene, ali i na općedruštvene ishode. ; There is no idea of sickness and health which would be the same for all people. Different ways of understanding sickness and health are directly ...

Istraživanje je poduzeto radi svrhe prikazivanja odnosa moći između različitih aktera koji su sudjelovali u formulaciji dopunskog osiguranja. Cilj je utvrditi tko su bili najutjecajniji/najmoćniji akteri u tom procesu kako bi se unaprijedilo znanje o akterima hrvatske zdravstvene politike i pokazalo tko su jedni od najvažnijih aktera u toj hrvatskoj politici. U radu autor se vodio pretpostavkom pluralizma kako je moć široko distribuirana među različitim akterima te da im se na temelju toga omogućava sudjelovanje, zastupanje interesa i utjecaj na spomenuti proces. U skladu s time autor je razvio mrežu interakcije između aktera, a moć se mjerila pomoću 4 indikatora: javne ovlasti, uloga u procesu, medijska zastupljenost te percepcija aktera o distribuciji moći. Svi indikatori upućuju na to da su najutjecajniji akteri bili formalni, odnosno državni te da moć nije bila široko distribuirana. Nadalje, iako su akteri razvili svojevrsnu mrežu odnosa, ona se ne može u potpunosti objasniti pristupom mreža javnih politika jer je kao prvo, postojao jedan centar moći oko kojeg se strukturirala interakcija i kao drugo, civilno društvo je bilo nedovoljno zastupljeno. ; Research was conducted for purposes of explaining the relations of power between various actors which have participated in the formulation of supplementary health insurance. The goal was to determine who were the most inflental/powerful actors in that process in order to advance knowledge about Croatian health policy actors and to show which actors are the most relevant in that policy. In this paper the author took the assumption of pluralism as a theory which holds that power is widely distributed among different actors and thus enables them to take part in the policy process, representing their interests and influencing policy. Accordingly, the author developed a network of interaction between actors, and power was measured by four indicators: public authority, role in the policy process, media representation, and actors perception of power distribution. All ...

The paper analyses Art. 12 of the Convention on the Rights of Persons with Disabilities and its implications for the position of persons with mental disabilities. The new concept of legal capacity contained in Art. 12 should ensure that fundamental human rights of these persons are no longer "a dead letter on paper". However, once the Convention came into force, the implementation of this provision has proved to be problematic for States Parties. Diane Kingston, former Vice-Chairperson of the Committee on the Rights of Persons with Disabilities, best expressed the scale of the problem in October 2015 when she emphasized that no country had until that point fully met the requirements contained in Art. 12. Given that the Convention is a document that prescribes the fundamental human rights, the statement that no national legislation is consistent with its key provision is confusing and worrying. Therefore, a special attention should be paid to Art. 12 and its implementation in practice ; U radu se analizira odredba čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te njezin utje- caj na položaj osoba s duševnim smetnjama. Nova koncepcija poslovne sposobnosti sadržana u čl. 12. trebala bi osigurati da temeljna ljudska prava osoba s duševnim smetnjama više ne budu mrtvo slovo na papiru. No, nakon što je Konvencija stupila na snagu, implementacija ove odredbe pokazala se problematičnom za države stranke. O razmjerima problema najbolje govori izjava Diane Kingston, bivše potpredsjednice Odbora za prava osoba s invaliditetom, iz listopada 2015., kako dotad nijedna zemlja nije u potpunosti udovoljila zahtjevima sadržani- ma u čl. 12. S obzirom na to da je Konvencija dokument koji propisuje temeljna ljudska prava, izjava kako nijedno nacionalno zakonodavstvo nije usklađeno s njegovom ključnom odredbom zbunjujuća je i zabrinjavajuća te zahtijeva da se odredbi čl. 12. posveti posebna pozornost.

U radu se analizira koncepcija etnografskog filma iz rakursa dviju institucija s početka 20. stoljeća: Etnološkog seminara pri Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta i Škole narodnog zdravlja. Pritom se poseban naglasak u analizi stavlja na etnografičnost filmskih proizvoda dviju različitih institucija koje u svojim filmovima direktno i indirektno reprezentiraju kulturu sela. Raznolika filmska produkcija, nerijetko nekritički svedena pod zajednički nazivnik etnografskog filma, preispitat će se analizom filmskog sadržaja te problematiziranjem naknadnih preispisivanja njihova značenja i recepcije u onodobnom društveno-političkom kontekstu. ; This paper analyses the concept of ethnographic film from the position of two institutions from the beginning of the 20th century: Ethnological Seminar at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb and the School of Public Health. This analysis explains the importance of ethnographic qualities of films made by these two different institutions that (in)directly represent the culture of the village. Diverse film production, very often uncritically brought under the common denominator of ethnographic film, will be reassessed by analysing the content of the film and discussing additional rewritings of their meaning and reception in the social and political context of the time.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava kao temeljni instrument Vijeća Europe za zaštitu građanskih i političkih prava ne jamči pravo na zdravstvenu zaštitu. Međutim, Europski sud za ljudska prava široko tumači Konvencijska prava te je unutar konteksta čl. 2., 3. i 8. Konvencije dao određene naznake da bi se mogao početi baviti i pitanjem zdravstvene zaštite. Bez ulaženja u detalje svih spomenutih članaka, u ovom radu bit će analizirani predmeti u kojima se Sud bavio pitanjem povrede čl. 3. zbog nepružanja zdravstvene skrbi i to izvan konteksta zadržavanja. Naime, unutar konteksta zadržavanja postoji jasna obveza državama na pružanje zdravstvene skrbi koju je Sud utvrdio djelomično se oslanjajući i na izvješća i Odbora za sprječavanje mučenja, neljudskog i ponižavajućeg ponašanja. Ono što smatramo značajnim istaknuti jest praksa Suda u odnosu na pružanje zdravstvene skrbi izvan konteksta zadržavanja, s obzirom na socijalni karakter prava na zdravstvenu zaštitu koji izlazi iz okvira građansko-političkog karaktera Konvencije. ; The European Convention on Human Rights, as a main Council of Europe instrument for the protection of civil and political rights, does not guarantee the right to health care. However, the European Court of Human Rights broadly interprets Convention rights, and within the context of Articles 2, 3 and 8 of the Convention it gave certain indications that it might start dealing with the issue of health care. Without going into details of all the mentioned articles, this paper will analyse cases where the Court dealt with the issue of violation of Article 3 due to non-provision of health care outside the context of detention. Namely, within the context of detention, there is a clear obligation for states to provide health care, and the Court often relies on the reports of the Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment. What we consider important to point out is the Court's case-law on providing health care outside the context of detention, ...

Procjenjuje se da u Europi oko 10 % odraslih osoba (75 milijuna) ima početni stupanj kronične bubrežne bolesti. Kod velikog broja pacijenata bubrežna bolest otkrije se tek u uznapredovalom stupnju, često praćenom komplikacijama i drugim bolestima koje uvelike umanjuju kvalitetu pacijentova života te povećavaju smrtnost i troškove liječenja. Učestalost primjene pojedinih metoda nadomjesnog bubrežnog liječenja razlikuje se između europskih država, no sveobuhvatni podaci o učinku tih metoda manjkavi su ili nedostupni. Projekt EU-a EDITH ima za cilj istražiti čimbenike koji utječu na odabir metoda nadomjesnog bubrežnog liječenja u državama Europske unije (EU) te analizirati ishode liječenja i troškove za svaku od pojedinih metoda, kako bi se mogao usporediti njihov učinak na pacijente i zdravstvene sustave. Praćenje zdravstvenog stanja primatelja presatka i ishoda transplantacije kao najučinkovitije metode nadomjesnog bubrežnog liječenja planira se provesti uspostavom nacionalnih i zajedničkog Europskog registra. Za pouzdanu procjenu rizika povezanog s darovanjem bubrega potrebno je dugoročno i sveobuhvatno praćenje zdravstvenog stanja (živih) darovatelja bubrežnog presatka kroz jedinstveni registar na (nacionalnoj) i europskoj razini. Sveobuhvatna analiza i usporedba učinka pojedinih metoda nadomjesnog bubrežnog liječenja, u pogledu uspješnosti odnosno ishoda, kao i troškova liječenja, preduvjet su za kreiranje učinkovitih strategija i održivih javno-zdravstvenih politika na nacionalnoj i/ili razini EU-a. Očekuje se da će rezultati ovog projekta dati snažan poticaj široj stručnoj zajednici, nadležnim tijelima i pacijentima za zajedničko djelovanje u cilju unapređenja preventivnih mjera te ujednačavanja dostupnosti optimalnih modaliteta liječenja bubrežnih pacijenata na razini EU-a. ; In Europe, early stages of chronic kidney disease (CKD) are present in nearly 10% of adult persons (75 million). In most of the patients, however, CKD is discovered at an advanced stage, often leading to complications and comorbidity ...

Uz pomoć relevantne literature u radu se analiziraju društveni aspekti starenja i obolijevanja. Autor zaključuje da ni jedna znanstvena teorija izdvojeno ne sadrži ključ rješenja za istraživanja tih složenih procesa i položaja osoba starije životne dobi u suvremenom društvu te da je najprimjereniji interdisciplinarni pristup. Da bi se ostvario zadani cilj ovoga članka, u tekstu se raspravlja: a) o teorijama koje pomažu upoznavanju starosti i starenja te omogućuju definiranje socijalne i zdravstvene politike u konkretnim uvjetima, što izravno utječe na odnos pojedinca, obitelji i društva prema sve većoj grupi starijih i bolesnih osoba, te b) o spoznaji starosti i starenja kroz prošlost i sadašnjost koja pomaže afirmaciji onih obrazaca ponašanja i aktivnosti koji su alternativa jednostranom, stigmatiziranom, ponekada i segregacijskom odnosu prema osobama starijim od 65 godina. To može pomoći da institucionalno vođene reforme socijalne skrbi i zdravstvenoga sustava omoguće kvalitativno drukčiji, u nekim segmentima i posve različit odnos prema starijima kako se taj dio društva ne bi osjećao suvišnim i odbačenim od obitelji i društva u inače teškim uvjetima tranzicije te kako bi se našli odgovori na sve složenija i aktualnija socijalna, zdravstvena, pravna, ekonomska i etička pitanja koja su u nas: a) aktualna, b) nedovoljno obrađena, c) bez sustavnoga i sveobuhvatnoga prikaza. ; With the help of relevant literature the paper analyses social aspects of ageing and getting ill. The author concludes that none of the scientific theories by themselves hold the solution for studying these complex processes and the position of old people in the modern society, and that the interdisciplinary approach is the best. To accomplish the set goal, the article discusses: a) theories that help us understand old age and ageing, and allow us to define social and healthcare policies in everyday conditions, which directly affects the attitude of individuals, families and the society towards the constantly growing group of old and ill ...

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ustanovljena 1962.god. je najznačajnija javna politika na koju odlazi velik dio proračuna Europske unije. Nakon 30 godina stabilnosti, ZPP prolazi kroz prvu značajnu reformu 1992., poznatijom kao MacSharryjeva reforma. Zatim slijede Agenda 2000 (1999.), Srednjoročni pregled (eng. Mid-Term Review, MTR 2003.), Zdravstveni pregled (eng. Health-Check, 2008.), Reforma ZPP-a 2013.-2020. i Reforma nakon 2020. Početkom 1990.-ih, kroz trgovinske pregovore u sklopu GATT-a (današnjeg WTO-a) na međunarodnoj razini se postiže dogovor, Sporazum o poljoprivredi, čime su se postavile prihvatljive i neprihvatljive mjere agrarne politike. Promjenom stavova društva o poljoprivredi i njezinom financiranju, unazad 30-ak godina, mijenjali su se i ciljevi agrarne politike, te oni sada obuhvaćaju zaštitu okoliša, krajobraz, dobrobit životinja, kvalitetu i sigurnost hrane. ; The Common Agricultural Policy (CAP) established in 1962 is the most important public policy to which a large part of the European Union budget goes. After 30 years of stability, the CAP is undergoing its first significant reform in 1992, better known as the MacSharry reform. This is followed by Agenda 2000 (1999), Mid-Term Review (MTR 2003), Health-Check (2008), CAP reform 2013-2020. and CAP post 2020 reform. In the early 1990s, through trade negotiations under the GATT (today's WTO), an agreement was reached at the international level, the Agreement on Agriculture, which set out acceptable and unacceptable agricultural policy measures. With the change in society's attitudes towards agriculture and its financing, over the past 30 years, the goals of agricultural policy have changed, and they now include environmental protection, landscape, animal welfare, quality and food safety.

Pandemijska kriza uzrokovala je mnoge izazove na globalnoj razini. Europska unija pokušala je pravovremeno i optimalno odgovoriti na neke od izazova koji su zahvatili njezino područje, a autorica je uočila sljedeće: ekonomski pad; kriza zdravstvenog sektora; nepostojanje cjepiva; smanjenje mobilnosti građana unutar i izvan državnih granica; širenje dezinformacija te pitanje očuvanja europskih vrijednosti i propadanja demokracije. Uz to što će prikazati reakciju EU na pojedine izazove u 2020. godini, analizirat će i strategije triju država članica koje su primijenile različite pristupe borbi protiv virusa – strategiju Njemačke, Švedske i Mađarske. Autorica će doći do zaključka da je EU uspješno odgovorila na jedan dio navedenih izazova, dok je na drugi dio ipak mogla čvršće reagirati. U borbi s izazovima nije pomogla niti različitost strategija država članica, a neke od njih pronašle su i nove saveznike izvan EU. ; The pandemic crisis has caused many challenges on a global level. The European Union tried to respond in a timely and optimal manner to some of the challenges that affected its area, and the author detected the following: economic decline; health sector crisis; lack of vaccine; reducing the mobility of citizens inside and outside national borders; spreading misinformation and the issue of preserving European values and the decline of democracy. In addition to showing the EU's response to certain challenges in 2020, the strategies of the three member states that have applied different approaches to fighting the virus - strategies of Germany, Sweden and Hungary - will be analyzed. The author will come to the conclusion that the EU has successfully responded to one part of these challenges, while it could have reacted more strongly to the other part. The various strategies of the member states did not help in the fight against the challenges, and some of them even found new allies outside the EU.

CILJ ISTRAŽIVANJA: Cilj je ovog specijalističkog rada sustavnim pregledom dostupne literature prikazati specifičnosti razvoja i odobravanja biosličnog lijeka u Europskoj uniji prema znanstveno-regulatornom principu usporedivosti s referentnim biološkim lijekom. Predloženo istraživanje nastojat će razjasniti i pregledno prikazati povijesni razvoj regulatorne osnove, specifičnih zahtjeva i smjernica za odobravanje biosličnih lijekova te centraliziranog postupka davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet. Istraživanje će pružiti detaljan uvid u odobrene bioslične lijekove na području EU, a s naglaskom na ocjenu kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti primjene te dokaza sličnosti biosličnog lijeka s referentnim lijekom. Također će se razmatrati aktualne teme vezane uz primjenu biosličnih lijekova, kao što je potencijalna imunogeničnost, ekstrapolacija indikacija, zamjenjivost te tržišno natjecanje s izvornim biološkim lijekovima. MATERIJAL I METODE: Pretraživanje znanstvenih, stručnih i preglednih radova o razvoju i proizvodnji biosličnih lijekova obavljeno je elektroničkim putem, pretraživanjem bibliografske baze podataka (PubMed) i baze podataka s cjelovitim tekstom (Science Direct). Postupci davanja odobrenja za stavljanje u promet biosličnih lijekova na području Europske unije analizirani su korištenjem raspoloživih baza lijekova Agencije za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED) i Europske agencije za lijekove (EMA). Pravni dokumenti (uredbe, direktive, zakoni, pravilnici) preuzeti su s mrežnih stranica Narodnih novina i Europske komisije. Za analizu razvojnih strategija i ekonomskih aspekata na tržištu bioloških/biosličnih lijekova korišteni su podaci s mrežnih stranica proizvođača takvih lijekova te Instituta IMS Health koji provodi analize tržišta lijekova.IVREZULTATIBioslični lijekovi odobravaju se prema znanstveno-regulatornom principu usporedivosti, koji se temelji na dokazu sličnosti s referentnim lijekom u kakvoći, djelotvornosti i sigurnosti primjene. EMA, koju slijede i ostala ...

Suradnja kemičara, liječnika i urologa s Instituta Ruđer Bošković Zagreb, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb te Kliničke bolnice Osijek (danas Kliničkoga bolničkoga centra Osijek) započela je prije više od tridesetak godina na projektima povezanim s nastankom urolitijaze. Sama istraživanja pridonijela su novim spoznajama o različitim faktorima važnim za nastajanje kamenaca, dijagnosticiranje i liječenje urolitijaze. Više radova objavljeno je u znanstveno-stručnom časopisu Medicinski vjesnik (1984. i 1985.) te u knjizi Urolitijaza (1989.). U radu V. Babić-Ivančić i sur., objavljenom u Medicinskom vjesniku 2004. godine, danje detaljan pregled bazičnih, primijenjenih i kliničkih istraživanja do 2004. godine na zajedničkim projektima financiranim iz Hrvatske (MZOŠ) i na međunarodnim projektima (EZ, USA, TEMPUS) provedenim u trima suradnim ustanovama čiji su rezultati objavljeni u znanstvenim časopisima i/ili prezentirani na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. U ovome radu dat će se osvrt na rezultate istraživanja, te suradnju u vremenskom razdoblju od 2004. godine do danas (2010.). Iz ranijih istraživanja te istraživanja u zadnjih šest godina dat će se viđenje o istraživanjima te problematike u budućnosti. ; Collaboration between chemists, physicians and urologists from the Ruđer Bošković Institute, the Institute for Medical Research and the Occupational Health and Clinical Hospital Osijek, has started more than 30 years ago through the projects in the filed of urolithiasis. Those investigations have contributed to new understandings of risk factors for kidney stones formation and also for diagnostic and therapy of urolithiasis. Several articles have been published in the journal "Medicinski vjesnik (1984 and 1985) and in the book "Urolitijaza (1989.). The article published in 2004 (Babić-Ivančić V, et al; Medicinski vjesnik presented the review of basic and clinical investigations which results have been published in scientific journals or presented at the scientific conferences til 2004 and financed by the Croatian Ministry of Science, European Union, USA or TEMPUS. This article presents the results of investigations from 2004 until today and also gives a vision about future scope in this issue.

U radu se prikazuju rezultati istraživanja ustroja i djelovanja Izvršnog vijeća Sabora SRH u ustavnom razdoblju 1963-1974. Rad Izvršnog vijeća prati se kroz četiri mandatna razdoblja: četvrto 27. lipnja 1963.-11. svibnja 1967, peto 11. svibnja 1967.-9. svibnja 1969, šesto 9. svibnja 1969.-7. siječnja 1972. te sedmo 7. siječnja 1972.-8. svibnja 1974. Rezultati istraživanja temelje se na analizi arhivskog gradiva fondova Izvršno vijeće Sabora SRH 1953-1990. i Sabor SRH 1945-1982. u Hrvatskom državnom arhivu, te propisa i drugih akata objavljenih u službenim listovima. U radu se donosi sistematizirani pregled svih članova po mandatnim razdobljima, pregled propisima definirane nadležnosti i unutarnjeg ustroja te analiza obilježja i rezultata rada Izvršnog vijeća u promatranom razdoblju. ; The article presents Executive Council of Parliament of Socialist Republic of Croatia (1963-1974), as one of the central governing institutions, with special interest in its organization, functions and activity. The first chapter gives an overview of the provisions about constitution and procedure of members' election. Four mandate periods were established within which the activity of the Executive Council should be monitored: The fourth mandate from 27th June 1963 till 11th May 1967, the fifth mandate from 11th May 1967 till 9th May 1969, the sixth mandate from 9th May 1969 till 7th January 1972 and the seventh mandate from 7th January 1972 till 8th May 1974. The same chapter brings the list of all members organized according to mandates. The second chapter gives an overview of the functions defined in regulations. The next chapter gives an analysis of its organization, divided in four parts: guidance of Executive Council, working bodies (boards, commissions, workgroups), councils and committees, and administrative and professional service. The last chapter gives an analysis of the activity of Executive Council. It is concluded that the most of the activity concerns the discussion of questions related to economy and finances, organization of central Republic's institutions, republican and regional (local) governing bodies, as well as system of justice, security and home affairs. As well, follow questions related to education, science and culture, health care system and social policy, labour relations, foreign affairs and international relations.