Suchergebnisse

U članku su obrađeni oni radovi povjesničara, svećenika i sveučilišnog profesora Karla Horvata (1874–1920) koji se odnose na hrvatsku povijest ranoga novog vijeka. Naglasak je stavljen na Horvatove članke i monografije o razdoblju hrvatske povijesti od 16. do 18. stoljeća. Ti radovi nastali su na temelju arhivskih dokumenata pohranjenih u europskim arhivima, koje je Horvat priredio i objavio na hrvatskom jeziku, čime je ostavio značajan doprinos za daljnje proučavanje tog dijela hrvatske prošlosti. ; This article deals with those works of a historian, priest and university professor Karlo Horvat (1874–1920) that refer to the Croatian history of the early modern age. It focuses on Horvat's articles and monographs about the period of Croatian history from the 16th to the 18th century. Those works were based on archive documents stored in European archives, which Horvat prepared and published in the Croatian language, leaving a significant contribution for further studies of that part of the Croatian past.

Polazeći od nekih ranijih rekonstrukcija nastanka sociologije u kojima se isticala izmiješanostmodernističkih i konzervativnih elemenata, pa čak i dominantnija prisutnost potonjih, u člankuse argumentira u prilog tezi da je sociologija bitno modernistički utemeljena. Pri tome je osobitoistaknuto kako je navodna bliskost rane sociologije s tezom konzervativaca o prvenstvu društvanad pojedincem dovedena u kontekst nastojanja da se novouspostavljena znanost o društvu isvojim predmetom proučavanja omeđi u odnosu na ostale društvene znanosti, a ne kako bi sesuprotstavilo modernističkoj vrijednosti individualizma. Prisutnost nekih elemenata ideologijamoderne – liberalizma, konzervativizma i socijalizma – u većoj ili manjoj mjeri prepoznaje se i udjelima istaknutih protagonista klasičnog razdoblja sociologije, ali je njihova osnovna intencijada izbjegnu spekulaciju i moraliziranje, te da primjenom vlastitih znanstvenih metoda pristupesvom predmetu izučavanja, društvu i društvenim promjenama. Osim znanstvenosti sociologijaje moderna znanost i zbog toga što razvoj društva vidi u okviru temeljnih dimenzija promjenainiciranih političkom i industrijskom revolucijom, dakle, daljnjim napretkom znanosti, industrijei političke demokracije. ; Starting from some earlier reconstructions of the emergence of sociology which emphasized themixture of modernist and conservative elements, and even the domination of the latter, in thisarticle we argue in favour of the idea that sociology is essentially modernist. Particular emphasisis given to how the supposed closeness of early sociology with the thesis of conservatives on theprecedence of society over the individual when brought into the context of the newly establishedscience of society and its subject of research is restricted in relation to other social sciences, andnot to oppose the modernist values of individualism. The presence of some elements of modernideologies – liberalism, conservatism and socialism – can be recognized more or less in the worksof the prominent leading names from the classical age of sociology, but their primary intentionwas to avoid speculation and moralization, and that by applying their own scientific methodsthey approach their subject of study, society and social changes. Sociology is a modernist sciencealso because it sees the development of society within the framework of the basic dimensions ofchanges initiated by the political and industrial revolution, and as such, the further progress ofscience, industry and political democracy.