Suchergebnisse

Važnost stabilnosti financijskog sustava najbolje je pokazala nedavna globalna financijska kriza. Slom financijskih tržišta i poremećaji u radu institucija ozbiljno su zaprijetili financijskim sustavima širom svijeta i doveli u pitanje njihovu ulogu u posredovanju pri razmjeni viškova kapitala i njihova usmjeravanja prema deficitarnim subjektima. Mnoge financijske institucije našle su se na rubu propasti, a države širom svijeta pokrenule su ekspanzivne mjere i uložile golema sredstva u spašavanje svojih tržišta. Kako financijske i bankarske krize uvijek uzrokuju fiskalne presije, važnost nadogradnje financijskog sustava preventivnim mjerama koje će očuvati povjerenje javnosti u njegovu sigurnost i zaštititi gospodarstvo od velikih gubitaka u interesu je vlada širom svijeta. Cilj ovih mjera, koje se nazivaju sigurnosne mreže financijskog sustava, je stvoriti kontrolirane uvjete za slabije informirane sudionike tržišta i zaštititi ih od gubitka. Sustavi osiguranja depozita prepoznati su kao jedan od ključnih elemenata preventivnih sigurnosnih mreža financijskog sustava. Najvažniji cilj organiziranog sustava osiguranja depozita je zaštita sredstava tzv. malih štediša odnosno potrošača koji nisu u mogućnosti samostalno procijeniti rizik institucije u koju polažu svoje viškove sredstava. Cilj ovoga rada je obrazložiti ulogu organiziranog sustava osiguranja depozita s posebnim osvrtom na sustav u Republici Hrvatskoj. ; The importance of financial system stability is best demonstrated by the recent global financial crisis. The slump in the financial markets and institutional disturbances have threatened seriously the financial systems around the world and questioned their role in mediating the exchange of capital surplus and their targeting to deficit entities. Many financial institutions have found themselves on the verge of collapse, and countries around the world have launched expansionary measures and invested huge resources in rescuing their markets. As financial and banking crises always cause fiscal pressure, the importance of upgrading the financial system through preventive measures that will preserve public confidence in its security and protect the economy from major losses is surely in the interest of governments worldwide. The goal of these measures, referred to as the financial system security grids, is to create controlled conditions for less informed market participants and protect them from loss. Deposit insurance systems have been recognized as one of the key elements of the financial system preventive security grids. The most important goal of the organized deposit insurance system is to protect the assets of so-called "small savers" or consumers unable to independently assess the risk of the institution in which they relocate their surplus funds. The aim of this paper is to explain the role of an organized deposit insurance system with special attention to the system in the Republic of Croatia.

Istraživanje je poduzeto radi svrhe prikazivanja odnosa moći između različitih aktera koji su sudjelovali u formulaciji dopunskog osiguranja. Cilj je utvrditi tko su bili najutjecajniji/najmoćniji akteri u tom procesu kako bi se unaprijedilo znanje o akterima hrvatske zdravstvene politike i pokazalo tko su jedni od najvažnijih aktera u toj hrvatskoj politici. U radu autor se vodio pretpostavkom pluralizma kako je moć široko distribuirana među različitim akterima te da im se na temelju toga omogućava sudjelovanje, zastupanje interesa i utjecaj na spomenuti proces. U skladu s time autor je razvio mrežu interakcije između aktera, a moć se mjerila pomoću 4 indikatora: javne ovlasti, uloga u procesu, medijska zastupljenost te percepcija aktera o distribuciji moći. Svi indikatori upućuju na to da su najutjecajniji akteri bili formalni, odnosno državni te da moć nije bila široko distribuirana. Nadalje, iako su akteri razvili svojevrsnu mrežu odnosa, ona se ne može u potpunosti objasniti pristupom mreža javnih politika jer je kao prvo, postojao jedan centar moći oko kojeg se strukturirala interakcija i kao drugo, civilno društvo je bilo nedovoljno zastupljeno. ; Research was conducted for purposes of explaining the relations of power between various actors which have participated in the formulation of supplementary health insurance. The goal was to determine who were the most inflental/powerful actors in that process in order to advance knowledge about Croatian health policy actors and to show which actors are the most relevant in that policy. In this paper the author took the assumption of pluralism as a theory which holds that power is widely distributed among different actors and thus enables them to take part in the policy process, representing their interests and influencing policy. Accordingly, the author developed a network of interaction between actors, and power was measured by four indicators: public authority, role in the policy process, media representation, and actors perception of power distribution. All ...

Odabrana tema jednako je aktualna koliko i značajna, jer se odnosi na sektor koji je nositelj velikog broja zaposlenih koji spadaju u kategoriju deficitarnih zanimanja. Istraživanje se temelji ne samo na povijesnoj i komparativnoj metodi, nego i na teorijskim metodama kao što su metoda analize i sinteze te induktivna i deduktivna metoda. Temeljni cilj koji se želi postići izradom rada je nastojati objasniti i povezati, kroz upravljački aspekt, na koji način je poslovima osiguranja izvoza Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) doprinijela oporavku hrvatske brodogradnje. Analizom položaja upravljačke ekonomike brodogradnje u sklopu nacionalne ekonomije, otkrivaju se modeli kojima država utječe na oporavak brodogradnje: financijska potpora, restrukturiranje, privatizacija i osiguranje izvoza. Osiguranje izvoza ima velik utjecaj na oporavak domaće brodogradnje uzme li se u obzir prisutnost visokog stupnja rizika u izvozu. Temeljni cilj osiguranja izvoza je povećanje konkurentnosti hrvatskih brodogradilišta u inozemstvu. ; The topic of the paper is of a high importance and interest for Croatia since it covers the sector which provides many jobs in professions with a shortage of workers. Besides historical and comparative methods, theoretical methods such as analysis, synthesis, induction and deduction were also used in this research. The main objective was to describe and explain the way the Export Credit Insurance division of Croatian Bank for Reconstruction and Development (HBOR) has contributed to the Croatian shipbuilding industry's recovery through managerial aspect. Analysis of the shipbuilding managerial economics in the scope of national economy reveals different models of government influence on recovery of the industry: financial support, restructuring, privatization, and export credit insurance. Considering a high degree of risk present in export, export credit insurance has a major impact on the domestic shipbuilding recovery. The main goal of export credit insurance is to increase the competitiveness of Croatian shipyards abroad.

U radu se proučavaju odrednice potražnje za proizvodima životnih osiguranja u trinaest zemalja Europske unije. Očekivane determinante potražnje čini šesnaest faktora koji su podijeljeni na makroekonomske, demografske, socijalne i institucionalne varijable. Osnovni je cilj rada identificirati varijable koje najbolje objašnjavaju varijacije u potražnji za životnim osiguranjem te zaključiti mogu li nositelji ekonomske politike doprinijeti razvoju tržišta životnog osiguranja. U tu se svrhu procjenjuje neuravnoteženi panel model s fiksnim efektom za razdoblje od 1995. do 2014. godine. Najznačajnijim varijablama pokazale su se makroekonomske varijable, posebice bruto domaći proizvod po stanovniku. Pri kreaciji svojih proizvoda, društva za osiguranje će trebati uzeti u obzir demografska kretanja i gospodarsko stanje u zemljama, ali kako je i analiza pokazala, uložiti napore da educiraju stanovništvo o beneficijama životnog osiguranja te o potrebi za dugoročnom štednjom. ; The paper analyzes determinants of demand for life insurance products in thirteen countries of the European Union. The expected demand determinants cover sixteen factors divided into macroeconomic, demographic, social and institutional variables. The main aim of the paper is to identify the variables that best explain variations in demand for life insurance and to draw a conclusion as to whether policy makers can contribute to the development of the life insurance market. For this purpose, an unbalanced panel model with a fixed effect for the period from 1995 to 2014 was estimated. The most important variables were macroeconomic ones, especially gross domestic product per capita. Insurance companies need to take into account demographic trends and existing economic situations in the respective economies when developing their products, and as analysis indicates, they have to make efforts in educating the population concerning the benefits of life insurance and the need for long-term savings.

Mirovinski sustav ima različite zadaće koje su ponekad i međusobno suprotstavljene. Usprkos očitom poboljšanju materijalnog položaja starijih osoba, sustav međugeneracijske solidarnosti ima i neke neželjene učinke − izobličuje ponudu rada i oblike naknade, povećava gubitke mrtvog tereta doprinosa, uvjetuje pretjeranu preraspodjelu i stvara dugoročno neodrživ pritisak na javne financije. Stoga je u Hrvatskoj provedena mirovinska reforma i uveden sustav osobnih računa. Njegovo moguće zamrzavanje ili ukidanje imalo bi vrlo nepovoljne gospodarske učinke, a dovelo bi i do razbijanja povjerenja u taj sustav štednje. Ono bi samo nakratko ublažilo proračunski deficit, a državi bi stvorilo velike dugotrajne poteškoće u ispunjavanju obveza prema osobama koje su ostvarile mirovinska prava. Cilj ovog rada je pojasniti važnost očuvanja obveznog kapitaliziranog mirovinskog osiguranja (drugog stupa) u Hrvatskoj. U radu se pojašnjavaju njegova najznačajnija obilježja te navode mogućnosti poboljšanja i unapređenja. ; The pension system has different demanding tasks that may sometimes be mutually in conflict. Despite the apparent improvement in the financial position of older people, the intergenerational solidarity system also has some adverse effects. It could distort labour supply and forms of compensation, increase the loss of dead weight effect of social insurance contributions, exaggerate redistribution in the system and create long-term unsustainable pressure on public finances. Therefore, a pension reform was implemented in Croatia and a funded system with personal accounts was introduced. Possible freezing or cancellation of the funded system would have highly unfavourable economic effects and would lead to a breakdown of trust in this savings system. It would only briefly mitigate the budget deficit, while simultaneously it would create great long-lasting difficulties for the government in meeting the obligations towards persons who had acquired pension rights. The purpose of this text is to clarify the importance of preserving compulsory funded (capitalized) pension insurance (the second pillar) in Croatia. The paper explains the most significant features of the funded pension insurance and offers possibilities for improvements.

U članku se analiziraju pojedina dvojbena pravna pitanja koja se javljaju u praksi prekograničnoga poslovanja društava za osiguranje na jedinstvenom unutarnjem tržištu Europske unije s aspekta važećega pravnog uređenja u Republici Hrvatskoj. Analiza se ponajprije odnosi na pitanja koja se javljaju u praktičnoj primjeni pravila o slobodi pružanja usluga osiguranja predviđenih propisima Europske unije koja se u hrvatski pravni sustav prenose Zakonom o osiguranju. Cilj je rada ukazati na izazove koje za industriju osiguranja u Republici Hrvatskoj donosi liberalizacija tržišta osiguranja zajamčena pravnom stečevinom Europske unije te pružiti određene preporuke koje bi hrvatskim osigurateljima i ostalim pružateljima usluga osiguranja mogle biti korisne kod donošenja poslovne odluke o mogućem prekograničnom obavljanju poslova osiguranja. ; The paper analyses certain legal dilemmas that arise in relation to the provision of cross-border insurance services on the European union single market, particularly in the context of the Croatian legal framework. The analysis covers several issues arising in relation to the practical application of the EU rules on freedom to provide insurance services as implemented in the Croatian national law by the Croatian Insurance Act. Special consideration is given to certain specific legal issues that appear in practice as dubious when it comes to insurance of certain types of risk with a cross-border element, The aim is to point at the challenges that the liberalisation of the insurance market places in front of the Croatian insurance industry, and to make certain recommendations that could be useful to the Croatian insurers and other insurance service providers when deciding on the possibility of carrying on crossborder insurance business.

Šteta nastala upotrebom vozila jedna je od pretpostavki nastanka obveze za osiguratelja od automobilske odgovornosti. Sadržaj pojma "upotreba vozila" nije posebno određen (definiran) u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu niti u direktivama Europske unije koje se odnose na obvezna osiguranja u prometu. To je razlog nastanka mnogobrojnih sporova iz pokrića osiguranja od automobilske odgovornosti. U radu se nastoji prikazati sadržaj pojma "upotreba vozila" koji je proizišao iz domaće i europske sudske prakse uz istodobno upozoravanje na neke razlike u njegovu shvaćanju koje se vezuju uz tendenciju proširenja obveze osiguratelja od automobilske odgovornosti. ; Damage caused by or arising from the use of a vehicle is a prerequisite for the emergence of obligations on the part of car insurers. The scope of the term "vehicle use" is not precisely defined either by the Compulsory Car Insurance Act, or by the EU directives on compulsory traffic-related insurance, which explains numerous car insurance disputes. The paper aims to shed light on the scope of the term "vehicle use" in Croatian and EU case law, as well as shift attention to the term's varying interpretations, because of which car insurers tend to meet more obligations.

Predstavljeno istraživanje ima dva usko povezana cilja. Prvi, pokazati da je destimulativan zakonski okvir i u tom kontekstu izostanak financijskih poticaja članovima primarni uzrok neuspjeha dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u Crnoj Gori. Drugi, da se u granicama postavljenog metodološkog okvira potvrdi da financijski poticaji predstavljaju jedan od bitnih faktora utjecaja na uspjeh sustava dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Istraživanje je postavljeno na način da iskoristi dvije ključne okolnosti: da Crna Gora predstavlja vrlo rijedak primjer zemlje u kojoj ne postoje financijski poticaji članovima, te da su pokazatelji ostalih ključnih faktora utjecaja na uspjeh dobrovoljnih mirovinskih fondova u Crnoj Gori i zemljama bivše Jugoslavije koje su predmet poredbene analize približno istih vrijednosti. Zahvaljujući tomu, autori su istraživanjem uspjeli izdvojiti snažno negativno djelovanje izostanka financijskih poticaja na poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u Crnoj Gori. Time su u bitnome potvrđene početne hipoteze o uzroku neuspjeha crnogorskog sustava, te značaju financijskih poticaja za razvoj dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. ; This paper presents a research having two closely related aims. First, to prove that the destimulative regulatory framework, and in that context the absence of financial incentives for members in particular, is the principal cause for the failure of voluntary pension insurance in Montenegro. Second, to establish within the given methodological framework that financial incentives are one of the key success factors of voluntary pension insurance schemes. The research itself was structured so as to exploit two key circumstances. One being that Montenegro is a rare example of a country providing no financial incentives for investing in voluntary pension funds and the other being that the indicators of the remaining key success factors of voluntary pension funds - both in Montenegro and the rest of the ex-Yugoslav countries being the object of comparative analysis – are of approximately similar values. Thanks to this, in the research the authors manages to isolate a strong negative effect of the absence of regulatory incentives on the success of voluntary pension scheme in Montenegro. In doing so, they managed to confirm the primary two hypotheses about the cause for the failure of the Montenegrin system and the relevance of financial incentives for the development of voluntary pension insurance.