Suchergebnisse

U ovom diplomskom radu analizira se provođenje ekonomske politike unutar političkog ciklusa, odnosno pokušava se analizirati način primjene ekonomske teorije u stvarnim društvenim okolnostima na primjeru provođenja politike štednje u zemljama članicama EU koje su to postale od 2004. godine. Ekonomska teorija služi kao smjernica za provođenje određene ekonomske politike, no na njezino provođenje utječu različite okolnosti. Kao najvažnija egzogena odrednica (okolnost) može se navesti izborni ciklus gdje, u demokratskim zemljama, političari, koji su zaduženi za provođenje ekonomske politike, moraju biti ponovno izabrani na svoju dužnost. Stoga izbori predstavljaju svakako najvažniju odrednicu u radu određenog političara. Radi toga izborni ciklus služi kao dobra orijentacija za analizu utjecaja društvenih okolnosti na provođenje ekonomske politike prema danoj teoriji. U tu će svrhu biti pružen povijesni pregled razvoja teorije politike štednje, kao i prikaz njezinog provođenja u ekonomskoj politici. Nakon toga će biti dan pregled teorije javnog izbora i političkih ciklusa koji pružaju teorijski okvir za objašnjenje važnosti samih izbora u životu racionalnih ekonomskih agenata. Na osnovu dane analize moći će se provesti ekonometrijska analiza pomoću koje će se pokušati odrediti značaj političkog ciklusa u provođenju politike štednje, posebno u kontekstu razdoblja Velike recesije. Metodološki, panel analiza čini temelj empirijske analize diplomskog rada i bit će provedena nad uzorkom od 11 novih zemalja članica EU u vremenskom razdoblju 2004.-2019. ; This Master's Thesis analyzes the implementation of economic policy within the political cycle, i.e. attempts to analyze the application of economic theory in the condition of real social circumstances by using the example of the implementation of austerity policy in EU member states that have become so since 2004. Economic theory serves as a guideline for the implementation of a particular economic policy, but its implementation is influenced by different circumstances. ...

The author looks into the problem of the sovereignty of the nation-state in the era of globalization. States have lost a number of their attributes & are no longer particularly efficient. Although states are still the primary actors in international relations, they have lost some of their sovereignty, functions & powers. International institutions now usurp the right to appraise & restrict what states do on their own territory. Despite this, in the near future the state is to remain the dominant political form in international relations. It still maintains an army, conducts diplomacy, negotiates agreements, wages wars, supervises international organizations & influences production & trade. The author points out that states are capable of adjusting to the imperatives of international political economy & claims that the state in the 2lst century will probably perform indispensable political social-economic functions since no other organization has emerged as its genuine rival able to replace it. 1 Table, 18 References. Adapted from the source document.

Political Geography is the leading journal for political geography and research on spatial dimensions of politics. Themes in the journal also include quantitative methodologies and spatial analyses based on GIS. ; Political Geography je vodeći časopis za političku geografiju i istraživanja o prostornim dimenzijama politike. Među temama koje se u časopisu objavljuju navedene su i kvantitativne metodologije i prostorne analize temeljene na GIS-u.

Rad smjera pokazati značaj i relevantnost poststrukturalnog pogleda na ekonomiju kako trasiranjem sada već općih konceptualnih mjesta tog pristupa tako i prakticiranjem te teorijske pozicije u konkretnoj analizi zaduženosti financijskog sustava. Kratkotrajna i lokalizirana, ali značajna tradicija poststrukturalnog problematiziranja kategorije ekonomije ovdje se prezentira preko tri ključne discipline – governmentality studies, ekonomske sociologije i međunarodne političke ekonomije. Nakon opisa dometa i ograničenja tih disciplina ulazimo u drugi dio rada gdje analiziramo aparaturu standardifikacije i validacije kreditnog rizika kod banaka, točnije Basel kapitalne uvjete i prakse sekuritizacije. Pružanjem genealogije tih tehnika interpretiramo domenu financija kao diskurzivni prostor (re)artikuliran preko skupa normaliziranih mehanizama i praksi koji zajednički tvore racionalnost vladanja. Na taj način ukazujemo na važnost performativnih, simboličkih, relacijskih, decentriranih i kontingentnih momenata u kritičkom poimanju (financijske) ekonomije, odnosno pokazujemo da kritika ekonomije ne mora nužno biti organizirana i provedena kroz matricu kapital – klasa – ideologija. ; This paper aims to demonstrate the significance and relevance of the poststructural gaze towards the economy by both tracing the conceptual commonplaces of this approach as well as practicing this theoretical position in the concrete analysis of indebtedness of the financial system. A brief and localized, but nonetheless significant tradition of the poststructural problematizing of the category of economy is here presented through three key disciplines: governmentality studies, economic sociology and international political economy. After portraying the contributions and limitations of those disciplines, the second part of the paper analyzes the apparatus of standardification and validification of credit risk within banks, namely the Basel Capital Accord and practices of securitisation. By offering a genealogy of those techniques, we interpret finance as a discursive space (re)articulated through an aggregate of normalized mechanisms and practices which collectively form a rationality of governance. In this way, we point out the importance of performative, symbolic, relational, decentered and contingent moments in the critical conception of (financial) economy, as well as show that the critique of economy does not necessarily have to be organized and conducted through the capital – class – ideology matrix.

Tema ovog diplomskog rada je razmotriti određene političke aspekte Međunarodne nogometne federacije (FIFA-e) kroz okvire institucija, njihovog međuodnosa, probleme klijentelizma i korupcije te način na koji obliku FIFA-u. Također se nastoje ispitati korijeni samog nastanka FIFA-e te razvijanja organizacije koja u sve učestalijim slučajevima izlazi izvan okvira udruge kako je službeno definirana te kroz takvo djelovanje postaje organizacijom koja igra ozbiljnu ulogu na sceni međunarodnih odnosa. FIFA kao organizacija je globalni akter te putem utjecajnih kanala oblikuje politike oko nas. Tome za zahvaliti je činjenica što je nogomet ima toliko visoku razinu popularnosti u svijetu da ga se ne može smatrati samo igrom, već katalizatorom politike. Zbog intenzivnog razvoja u relativno kratkom roku, FIFA nije razvijala svoju unutarpolitički sustav te zbog toga došla do zida zbog kojeg uništava samu sebe iskorištavanjem loše definiranih međuinstitucijskih odnosa. Ona ima različite učinke kako na nogomet, tako i na društvo što često dovodi do nesrazmjera i izrazito polariziranoj slici FIFA-e u javnosti. U ovom radu možemo razaznati zašto je FIFA toliko jedinstven pojam kada govorimo o politici i međunarodnim odnosima, s obzirom na to da je njezina moć koju legitimno posjeduje izuzetno diskutabilan pojam. Kroz definiciju političkih aspekata FIFA-e, nastojim istražiti izlazi li FIFA iz okvira udruge civilnog društva, ponajviše zbog sve učestalijih slučajeva korupcije, klijentelizma, ali i pojave organiziranog kriminala. ; The topic of this thesis is to consider certain political aspects of the International Football Federation (FIFA) through the framework of institutions, their interrelationships, problems of clientelism and corruption, and the way in which they shape FIFA. This thesis tries also to examine the roots of the very origin of FIFA and the development of an organization that in more and more cases goes outside the framework of an association as FIFA is officially defined. Through such activities, FIFA becomes ...