Suchergebnisse

Završetkom Hladnog rata otvorio se prostor za razvoj odnosa u međunarodnoj zajednici koji pogoduju stvaranju globalnog partnerstva. Iako članak 5. ostaje brand Saveza, nužno je moderniziranje odnosa na relaciji SAD – EU, kao i s ostalim važnim čimbenicima međunarodnih odnosa poput UN-a, OESS-a, Rusije, ali i Kine. Kako su se mijenjali međunarodni odnosi, tako je i Sjevernoatlantski savez tijekom desetljeća svog postojanja prošao različite faze razvoja – od Hladnog rata do pokušaja stvaranja globalnog partnerstva. Djelujući globalno, nameće se potreba za jasnijim definiranjem legitimnosti operacija izvan prostora država članica sukladno međunarodnom pravu. U tom smislu članci 4. i 7. Ugovora dobivaju posebno značenje. Zapravo, imajući u vidu jedinu preostalu misiju tzv. tradicionalnog Saveza u Europi, Lisabonski samit predstavlja velik korak u pravcu završetka NATO-ove vlastite posthladnoratovske tranzicije, ali i doprinos daljnjem procesu izgradnje mira i povjerenja u Jugoistočnoj Europi. ; The end of the Cold War opened the space for developing new relationships in the international community that are conducive to creating global partnerships. Although Article 5 remains the brand of NATO, it is necessary to modernize the relationship between the U.S. and the EU as well as with other important actors in international relations such as the UN, OSCE, Russia and China. With changed international relations through past sixty years, the North Atlantic Alliance has changed itself simultaneously over decades. The Alliance passed through different stages of its own development – from the Cold War era to attempting to create a global partnership. Acting globally, there is a need for defining the legitimate operations outside the territory of Member States under International law. In this sense, Articles 4 and 7 have a special meaning. In fact, bearing in mind the mission of "old" and traditional NATO, the Lisbon Summit represents a major step toward completion of NATO's post-Cold War transition, but also contributes to the process of building long-lasting peace and confidence in Southeast Europe.

Članak donosi pregled ključnih pitanja vezanih za vanjsku politiku i teorije vanjske politike u širem kontekstu političke znanosti. Raspravljajući o izvorima i razvoju analize vanjske politike, kao i znanstvenim radovima na tu temu, autorica utvrđuje da analiza vanjske politike danas obuhvaća cijeli niz teorijskih pristupa i modela. Zajedničko im je razumijevanje da se ishodi vanjske politike ne mogu u potpunosti razumjeti ako se analiza ograniči na razinu cijelog sustava. Nadalje, rad konceptualizira vanjsku politiku kroz njezinu usporedbu s drugim tipovima policyja. Iako se u razdoblju Hladnoga rata vanjska politika poistovjećivala s vanjskom sigurnosnom politikom, autorica naglašava da je u današnjem globaliziranom svijetu sigurnosna politika tek jedna od njezinih dimenzija. Vanjska je politika proširila svoj opseg pa obuhvaća brojna druga pitanja, poput trgovine, ljudskih prava i okoliša. Sve veći broj unutarnjopolitičkih, međunarodnih i transnacionalnih pitanja, zainteresiranih aktera i doprinosa procesu stvaranja vanjske politike čini formulaciju i provedbu koherentne vanjske politike izazovnom zadaćom. ; This paper provides an overview of key issues related to foreign policy and foreign policy theories in the wider context of political science. Discussing the origins and development of foreign policy analysis (FPA), as well as scholarly work produced over time, it argues that today FPA encompasses a variety of theoretical approaches, models and tools. These share the understanding that foreign policy outputs cannot be fully explained if analysis is confined to the systemic level. Furthermore, this paper conceptualizes foreign policy by comparing it to other types of policy. Although during the Cold War period foreign policy was equated with foreign security policy, in today's world, security policy is only one dimension. Foreign policy's scope has expanded to cover other issues such as trade, human rights and the environment. The growing number of domestic, international and transnational issues, ...