Search results

Međunarodni kazneni sud novo je međunarodno tijelo kojem je glavni cilj istraga i suđenje slučajeva genocida, ratnih zločina, te zločina protiv čovječnosti u zemljama članicama. Iako su Sjedinjene Američke Države u 2000. potpisale Rimski statut, međunarodnu povelju iz 1998. koja predstavlja osnovicu Međunarodnog kaznenog suda, Busheva vlada napravila je velik zaokret godinu dana kasnije, potpuno se ograđujući od svake ideje o suđenju Amerikancima izvan zemlje. Tekst analizira glavne argumente američke vanjske politike povezane s Međunarodnim kaznenim sudom, od navodne pristranosti Suda, te odnosa između Suda i Ujedinjenih naroda, pa sve do pitanja američkog suvereniteta. Također, ponuđena je i međunarodnopravna politička kritika nedavnih poteza američke vlade, koji štete i američkim nacionalnim interesima, i međunarodnoj sigurnosti. ; The International Criminal Court is a new international body constituted with the aim of prosecuting and trying cases of genocide, war crimes, and crimes against humanity. Although in 2000 the United States signed the 1998 Rome Statute, which is the foundation of the International Criminal Court, the Bush Administration took a radically different position the following year, protecting itself from any idea of trying American citizens abroad. This text analyses the main U.S. foreign policy arguments pertaining to the ICC, from the alleged impartiality of the Court and the relationship between the Court and the United Nations, to the question of American sovereignty. In addition, the text offers an international legal and political critique of the recent U.S. policy actions, which harmed both American national interests, as well as international security.

Ovaj rad pokušava prikazivanjem međunarodnog sustava za sprječavanje financiranja terorizma odgovoriti na pitanje uspješnosti tog sustava. Terorizam je jedan od najsloženijih fenomena današnjeg svijeta te zasigurno najizazovnija pojava društva u kojem živimo i kao takav zahtijeva dubinsku analizu svih svojih aspekata u svrhu što učinkovitije borbe protiv istoga. U prvom djelu rada prikazan je način na koji se terorističke organizacije financiraju: izvori njihovih sredstava, načini prijenosa tih sredstava te je prikazano na što sve terorističke organizacije i teroristi troše ta sredstva. Drugi dio rada prikazuje međunarodni okvir za sprječavanje financiranja terorizma i to: UN-ove konvencije i rezolucije, FATF-ove Posebne preporuke i europsko zakonodavstvo o sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma. Na kraju je prikazan zakonodavni i institucionalni okvir Republike Hrvatske za sprječavanje financiranja terorizma. Zaključuje se kako je međunarodna borba protiv financiranja terorizma i dalje daleko od potpunog uspjeha zbog činjenice da se terorističke organizacije bez većih problema konstantno prilagođavaju novonastalim uvjetima i novim oblicima financiranja. ; This paper attempts to show international system for prevention of the financing of terrorism and to answer the question of its efficiency. Terrorism is one of the most complex phenomena of today's world and certainly the most challenging phenomena of society in which we live, and as such requires an in-depth analysis of all its aspects in order to ensure a more efficient fight against it. In the first part of the paper it is showen the way in which terrorist organizations are being financed: sources of their funds, methods of transfer of these funds, and it shows on what the terrorist organizations and terrorists spend these funds. In the second part of the paper it is showen the international framework for the prevention of terrorist financing: UN conventions and resolutions, FATF Special recommendations and ...

In this article I will examine the powers and activities of NATO-led Kosovo forces (KFOR) and their impact on human rights protection in Kosovo. Through this examination, I seek to answer the following questions: which KFOR actions affected the human rights of Kosovars? Does KFOR carry out responsibilities and abide by the obligations normally imposed upon nation-states? And is there a solution available when the alleged violator is KFOR? KFOR is responsible for carrying out military tasks and for 'shouldering' UNMIK and local security forces in some civilian peace-building tasks. In the course of the exercise of its mandate, there were alleged complaints of human rights violations by KFOR. The legal implications of these alleged complaints against KFOR (in)actions will also be discussed. ; In this article I will examine the powers and activities of NATO-led Kosovo forces (KFOR) and their impact on human rights protection in Kosovo. Through this examination, I seek to answer the following questions: which KFOR actions affected the human rights of Kosovars? Does KFOR carry out responsibilities and abide by the obligations normally imposed upon nation-states? And is there a solution available when the alleged violator is KFOR? KFOR is responsible for carrying out military tasks and for 'shouldering' UNMIK and local security forces in some civilian peace-building tasks. In the course of the exercise of its mandate, there were alleged complaints of human rights violations by KFOR. The legal implications of these alleged complaints against KFOR (in)actions will also be discussed.

Ovaj rad se sastoji od pet poglavlja. U prvom poglavlju rad se bavi pregledom pojma neutralnosti, povijesnog razvoja instituta trajne neutralnosti, glavnih razlika između privremene i trajne neutralnosti te modusa osnivanja trajne neutralnosti na međunarodnom polju. U drugom poglavlju rada analiziraju se prava i dužnosti neutralnih država uz poseban naglasak na postojanje distinkcije između onih prava i dužnosti koje se odnose kako na trajno neutralne tako i na privremeno neutralne države te onih koji vrijede isključivo za trajno neutralne države. Fokus trećeg poglavlja sastoji se u obradi pitanja članstva u međunarodnim organizacijama, naročito analize problematike glede članstva trajno neutralnih država u organizacijama s ustrojenim sustavima kolektivne sigurnosti. U ovom poglavlju daje se pregled različitih reakcija i stajališta koje su pojedine trajno neutralne države zauzimale prilikom odlučivanja o pristupanju pojedinim međunarodnim organizacijama te se daje osvrt na njihov današnji položaj unutar međunarodne zajednice. Četvrto poglavlje prvenstveno se bavi Švicarskom, Austrijom i Maltom kao primjerima trajno neutralnih država. U ovom poglavlju analizira se povijesni kontekst stjecanja svojstva trajne neutralnosti, njegov razvoj, specifičnosti te prava i obveze koje vežu ove tri države. Konačno, u posljednjem petom poglavlju daje se osvrt na ulogu trajno neutralnih država u očuvanju mira i stabilnosti u međunarodnoj zajednici uslijed sve kompliciranijih odnosa između subjekata međunarodnog prava. ; This thesis consist of of five chapters. In the first chapter the thesis examines the concept of neutrality, the historical development of the institute of permanent neutrality, the main differences between temporary and permanent neutrality, and the mode of establishment of permanent neutrality in the international field. In the second chapter of the paper the rights and duties of neutral states are analyzed with special emphasis on the existence of a distinction between those rights and duties that apply to ...

Protectionism is a system of measures used for the purpose of protecting domestic manufacturers from foreign competition. It has emerged simultaneously with the international exchange of goods. The contemporary protectionist policy and practice imposes the necessity of studying this phenomenon in the light of the current situation and conditions. Agricultural protectionism seems to be a particularly significant issue in the international exchange of commodities. ; Protekcionizam označava sustav mjera ekonomske države sa ciljem zaštite domaće proizvodnje u odnosu na konkurenciju inozemnih proizvođača. Javlja se nakon pojave međunarodne razmjene. Međutim, suvremena protekcionistička politika i praksa obavezuje da se istražuje fenomen protekcionizma u suvremenim uvjetima. Posebno je u suvremenoj teoriji za međunarodnu razmjenu značajan agrarni protekcionizam.