Suchergebnisse

Summary
I discuss the dilemma of humanities in the digital age to record interpretations of data, which creates more data that needs to be interpreted. Humanities researchers and machines are tangled in a complex interpretation process: machines mimicking human behaviour and applying this to massive amounts of data. Studying and analysing this process sheds new lights on human interpretation but also on humanities as a discipline.

Rad istražuje načine na koje su rodni odnosi izraženi kroz specifičnu komunikativnu infrastrukturu grada – nazive javnih prostora i urbane plastike – čija svrha, tvrdimo, nadilazi funkcionalnu (orijentir; komemoracija verzije nacionalne povijesti) i su-određuje odnose moći u sferi roda. Analizirajući obrasce označavanja, oblikovanja i pozicioniranja imena, ploča i spomenika u Zagrebu, kombinacijom statističke obrade, mapiranja i istraživačke šetnje, pokazujemo da urbano znakovlje glavnog grada Hrvatske, u vremenu širenja debate o rodnoj ravnopravnosti, zadržava dominantno patrijarhalno uređenje koje je nasljeđeno iz perioda posvemašnjeg rasta, s kraja 19./početka 20. i sredinom 20. stoljeća, i znatno preferira muškarce kao aktere i tumače javnog prostora i povijesti. Usvojena prostorna analiza obuhvaća ne samo učestalost nego i prostornu distribuciju te tipove reprezentacije žena u urbanom znakovlju (imena, ploče, spomenici) Zagreba. Dobiveni rezultati propituju se pod lupom kritičke i konstruktivističke škole kulturnih studija i kontekstualiziraju procesima medijske posredovanosti gradova i urbanog života tranzicijskih društava. ; This paper investigates the ways in which gender relations are articulated through a particular communicative urban infrastructure, such as names of public spaces and public art. We argue that their selective design and distribution suggest meanings beyond functional purposes (to serve as orientation points or as national commemorative sites) and co-constitute gendered power relations. Reading the patterns of signification, formulation and positioning of names, plaques and statues in Zagreb, through our raft of statistical analysis, mapping, and ethnographic walks, we show that the urban signage of the capital of Croatia, in a time of increased debates about gender equality and identity, continues to uphold the patriarchy inherited from earlier periods of city growth, namely the late 19th/early 20th centuries and mid-20th century. Our spatial analysis concerns not only the frequency but also spatial distribution and forms of representation of women in the names of public spaces and commemorative plaques and statues. The research presented here suggests that Zagreb's public urban signage significantly prefers men to women as actors in public space and nation's history. We discuss our findings from the perspective of critical and constructivist approaches in cultural studies and contextualise them with reference to the ways in which contemporary urban spaces are said to be 'mediated cities'.

Ovaj rad nastoji istražiti koje su odrednice europskih programa volontiranja za mlade koje pridonose izgradnji europskog identiteta i europske solidarnosti. Europski programi volontiranja mehanizam su povezivanja i osnaživanja mladih europskih volontera. Kroz aktualni program Europske snage solidarnosti mladi neosporno rade na svojim vještinama. Ipak, naglasak je na preventivnom ili kurativnom, a uvijek solidarnom djelovanju. Volontiranje je usmjereno na krizu zajednice i tako dotiče mnogobrojne dimenzije ekspresije europskog identiteta. Proces provedbe volonterskih programa za mlade prolazi višestruku koordinaciju između europske i nacionalne razine. Uredba Europske unije temelj je za provedbu programa, koji uvelike djeluje po načelima europske Strategije za mlade, čime se pokazuje da legislativna i provedbena strana europskih programa volontiranja zajednički djeluje na koncepciju europskog identiteta. Istraživanje putem intervjua sa stručnjacima, provedeno za potrebe ovog rada ukazuje na brojne sličnosti i komplementarnost koncepata koji čine odrednice europskih programa volontiranja i europskog identiteta, poput osjećaj pripadnosti zajednici, međunarodnih bliskih, prijateljskih odnosa, zajedničkih aktivnosti, kao i standardizacije te regulacije politika za mlade na europskoj razini. Dijeljenje iskustava mladih Europljana koji su odrednice europskih programa volontiranja za mlade i europskog identiteta praktično povezali i primjenili u vlastitim životima može imati dugoročno pozitivne učinke na budućnost EU. ; This paper seeks to explore what are the determinants of the European youth volunteering programs that contribute to the building of the European identity and European solidarity. European volunteering programs are the mechanism for connecting and empowering young European volunteers. Through the current program, the European Solidarity Corps, young people are indisputably working on their skills. However, the emphasis is on preventative or curative, but always solidarity action. Volunteering has focused ...