Franz Helm und sein "Buch von den probierten Künsten": ein handschriftlich verbreitetes Büchsenmeisterbuch in der Zeit des frühen Buchdrucks
In: Imagines medii aevi Bd. 9
20 Ergebnisse
Sortierung:
In: Imagines medii aevi Bd. 9
World Affairs Online
In: Forum Sozialgeschichte 4
O srebrnjaku od 5 kuna iz godine kovanja 1934. pisalo se u više navrata te je o njemu donijeto nekoliko, katkad oprečnih, zaključaka. Izvorni dokumenti iz Beograda, dostupni u obliku mikrofilmova u Hrvatskom državnom arhivu, rasvjetljavaju mnoge pojedinosti o djelovanju Ustaškoga pokreta u Italiji kojemu je bio cilj uvođenje novčane jedinice "kune" (koja se trebala dijeliti na 100 banica). Odredbe Glavnoga ustaškoga stana objavljene 1934. godine govore o razlozima uvođenja navedenih naziva, opisuju kovanice od 5 kuna, donose tečajnu listu u odnosu na glavne svjetske valute onoga doba, ali i točno određuju koliku plaću u kunama trebaju dobiti dužnosnici, dušobrižnici te vojni i upravni časnici. Zaključuje se da su kovanice doista izdane 1934. godine, ali ne kao uspomena na atentat na kralja Aleksandra, nego kao prvi korak k uvođenju nove valute, najprije u redove Ustaškoga pokreta, a zatim, u tada još nedefiniranoj budućnosti, u Hrvatsku. Dokumenti, s druge strane, potvrđuju da se s tim novcem, bez obzira na detaljne upute, nije provodila nikakva kupoprodaja i nisu se uistinu isplaćivale plaće u kunama, nego su kovanice kupovali članovi Ustaškoga pokreta kao uspomenu. Daljnju izradu kuna i banica spriječila je reakcija Italije koja je nakon atentata na kralja Aleksandra internirala Antu Pavelića, a kasnije i onemogućila rad cjelokupne ustaške organizacije. ; Writers about the 5 kuna silver coin, minted in 1934, drew different conclusions, some of them contradictory. The original documents kept in Belgrade, accessible on microfilm in the Croatian State Archives, shed light on many details of the activities of the Ustasha Movement in Italy aimed at actually introducing the "kuna" monetary unit (which was to be divided in 100 "banicas"). The Ustasha Headquarters published provisions in 1934 about the reasons for introducing the above names. These provisions also described the 5 kuna coin, brought a list of exchange rates with the main world currencies of the time, and laid down the exact pay in kunas for officials, priests and military and administrative officers. The conclusion is that the coins really had been minted in 1934, not to commemorate the assassination of King Aleksandar but as the first step towards introducing the new currency, first among members of the Ustasha Movement and then, in the as yet undefined future, in Croatia itself. On the other hand, documents confirm that no purchases or sales were made using this money and, despite the detailed instructions, salaries were not in fact paid in kunas, but members of the Ustasha Movement bought the coins as souvenirs. The further production of kunas and banicas was prevented by Italy's reaction to the assassination of King Aleksandar, when Ante Pavelić was interned and later the activities of the whole Ustasha organisation banned.
BASE
In: Studije i monografije Instituta za Povijest Umjetnosti 42
In: Biblioteka priručni
World Affairs Online
U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje. ; In this paper, we analyse the impact of macroeconomic policies on manufacturing production in Croatia. We use multiple regressions in order to assess how personal consumption, investments, interest rates, the real effective exchange rate, government consumption, fiscal deficit and foreign demand affect the output of 22 manufacturing sectors. The analysis is conducted on quarterly data from 1998:1q to 2008:3q. The results suggest that changes in fiscal conditions, the real effective exchange rate and personal consumption mostly affect low technological intensity industries. Production in high technological intensity industries is, in general, elastic to changes in investments, foreign demand and fiscal policy. Fiscal policy seems particularly important for manufacturing output, both in terms of the magnitude of fiscal elasticities and shorter time lags. Production in low technological intensity industries on average increases with the exchange rate depreciation, while in high and medium-high technological intensity industries it contracts as a result of depreciation.
BASE