The question of the legal nature of the European Union (hereafter: the EU) has been left unanswered to date. Determining the legal nature is important for predicting the consequences, limits and ways of action of any organization, including the EU. Today, the EU is most often defined as a sui generis organization. Given the limited analytical value of the term sui generis, it is important to determine its content. For this purpose, it is necessary to analyze, along with the political aspect of the community, the formal and legal ones, which includes the analysis of federal, international and other elements contained in the legal and political system of the EU. Also, a comparison between the formal and political elements of the EU and a typical federal society such as the United States of America will be made, with the aim of determining the specific features of the EU which prevent it from being called "the United States of Europe". The most prominent definitions of the EU offered by prominent theorists will be briefly addressed in this article.
Pokrovčeva knjiga Slobodno stvaranje prava: Herman U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (2018) nameće pitanje izraženo naslovom ovog rada na koje rad odgovara u tri koraka: prvo, pretpostavkom da je pitanje odgovorivo samo idealnim tipovima pravnih disciplina / funkcija; drugo, upućivanjem na kontekst Kantorowiczevih gledišta, osobito na objavu presuda; treće, ocjenom da je Kantorowicz podijelio pravnu znanost u prepletene funkcije a ne u odvojene discipline. U tu svrhu rad nudi idealne tipove disciplina i funkcija pravne dogmatike, pravne historije, pravne teorije i, kao najsloženiji i najkorisniji skup funkcija, pravnopolitičku analizu. Pretpostavka je, koja se ne dokazuje, da ne postoji ni oštra granica između pravne znanosti i susjednih znanosti: sociologije, ekonomije, psihologije, filozofije. ; Is Herman U. Kantorowicz's classification of legal disciplines - which includes general legal science, legal dogmatics, legal history, sociology of law, philosophy of law, and legal policy - a division of scholarly knowledge of law into distinct disciplines/sciences or into intertwined functions of a single scholarly discipline/science? The question is prompted by the book written by Zoran Pokrovac entitled Slobodno stvaranje prava: Hermann U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (Free Law: Hermann U. Kantorowicz and the Free Law Movement ) and published by "Breza" and the Faculty of Law of the University of Split in 2018. Answering this question may assist Croatian legal scholars in finding standards of scholarly excellence, especially of research de lege ferenda. This paper offers an answer in three steps. The first is the recognition that scholarly practices differ considerably, which means that the question may be answered only by construing and correlating ideal types of legal disciplines / functions that are compatible with Kantorowicz's general ideas, prominent interpretations of legal scholarship, and Croatian mainstream legal scholarship since. The second step provides a context of Kantorowicz's ...
Europsku uniju danas čini 27 država. U 19 država te zajednice zakonsko je sredstvo plaćanja zajednička valuta - euro (europodručje) i te države tvore Europsku ekonomsku i monetarnu uniju, a u 8 država članica zakonska sredstva plaćanja jesu nacionalne valute. Postojanje dvojnog monetarnog rješenja u Europskoj uniji omogućava postupnost u procesu uvođenja zajedničke valute sukladno mogućnostima i spremnosti pojedinih država članica za zamjenu nacionalne valute eurom i slijedom toga, u konačnici, takvim rješenjem osiguran je i pristup monetarnoj uniji. Potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji svaka država obvezuje se uvesti zajedničku valutu, ali autonomno odlučuje o trenutku započinjanja toga složenog procesa.1 Nakon toga slijedi ispunjavanje uvjeta konvergencije i dvogodišnje razdoblje pridržavanja propisanih kriterija i potom uvođenje zajedničke valute Unije. ; The European Union today comprises 27 member states, 19 of which share a common currency - the euro (euro area). These states form the European Economic and Monetary Union, the eurozone, and in the remaining 8 member states the legal tender is the national currency. The existence of a dual monetary solution in the European Union enables a gradual transition in introducing the common currency in accordance with the possibilities and readiness of individual member states to replace the national currency with the euro, and consequently, this solution ensures access to the monetary union. When each state signed the Treaty of Accession to the European Union, it committed to introduce the common currency, autonomously deciding on when to start this complex process. Then followed meeting the convergence conditions and a two-year period of keeping to the criteria prescribed, after which came the introduction of the Union's common currency.
Predmet ovog rada jest pravo na branitelja, i to pravo na branitelja na teret države (formalna obrana siromašnih okrivljenika) kao njegov element te kako proizlazi iz Direktive (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga i Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima tijekom trajanja oduzimanja slobode. Kroz analizu mjerodavne prakse Europskog suda za ljudska prava cilj je pokazati u kojoj mjeri praksa pristupa branitelju i hrvatsko odvjetništvo odgovaraju zahtjevima direktiva. Spomenuta praktična implementacija direktiva o pravu na pristup branitelju i pravnoj pomoći u hrvatskom odvjetništvu predstavlja posebni dio rada. U tom se dijelu rada analiziraju obveze koje iz direktiva proizlaze za odvjetništvo, a poseban se naglasak stavlja na cjeloživotno obrazovanje odvjetnika, njihovu organizaciju putem braniteljskih lista unutar odvjetničkih zborova, kao i na učinkovit sustav disciplinske odgovornosti odvjetnika. ; The subject of this paper is the right to a lawyer, specifically, a lawyer financed by the state (formal defence of persons lacking sufficient means), as regulated by Directive (EU) 2016/1919 of the European Parliament and of the Council of 26 October 2016 on legal aid for suspects and accused persons in criminal proceedings and for requested persons in European arrest warrant proceedings, and by Directive 2013/48/EU of the European Parliament and of the Council of 22 October 2013 on the right of access to a lawyer in criminal proceedings and in European arrest warrant proceedings, and on the right to have a third party informed upon deprivation of liberty and to communicate with third persons and with consular authorities while deprived of liberty. By analysing the relevant jurisprudence of the European Court of Human Rights, we aim to demonstrate the degree of compliance of the Croatian lawyers` approach with the Directives. The practical implementation of the mentioned Directives is a specific part of this work. In this respect, we analyse the obligations for lawyers stemming from the directives, with an emphasis on the education of lawyers, their organisation via specific lists, as well as an effective system of disciplinary responsibility.
Pravno uređenje imovinskih odnosa u obitelji znatno se razlikuje u pojedinačnim europskim pravnim sustavima. Prvi će dio rada stoga biti posvećen analizi imovinskih odnosa u braku, u izvanbračnim zajednicama te u životnim partnerstvima osoba istog spola u hrvatskome obiteljskom pravu s ciljem određivanja pravnog okvira. Nadalje, pokušat će se odgovoriti na pitanje jesu li na imovinskopravna rješenja djelovala određena poredbenopravna rješenja i/ili izvori soft lawa, poput Načela europskoga obiteljskog prava u području imovinskih odnosa bračnih drugova. U drugom će se dijelu rada nastojati razmotriti kako bi sekundarno pravo EU-a moglo utjecati na domaće obiteljsko pravo nakon što se u Republici Hrvatskoj budu primjenjivale Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima i Uredba Vijeća (EU) 2016/1104 o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava. Na kraju, autorica će ponuditi završna razmatranja glede usporedbe između postojećih nacionalnih pravnih rješenja i europskih trendova u području imovinskih odnosa u obiteljskom pravu. ; The legal regulation of patrimonial relations in the family differs from one European legal system to another. The first part of the paper will be dedicated to the analysis of the patrimonial relations in the marriage, in the de facto cohabitations and in the same-sex registered partnerships in the Croatian family law in order to define the legal framework. The paper will go on to deal with the question of whether the national family law has been influenced by some legal solutions from other legal systems or by sources of soft law such as the Principles of European Family Law regarding Property Relations between Spouses. The second part of the paper will deal with the possible impact of the EU secondary legislation on the national family law after the ...
Od financiranja lokalne samouprave zavisi provođenje njenih nadležnosti. Bez adekvatnog financiranja ne možemo očekivati kvalitetnu lokalnu samoupravu za građane kao krajnje korisnike usluga. Financiranje lokalne samouprave predstavlja važan princip koji je zajamčen i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Bez značajnije financijske i materijalne autonomije, cjelokupan koncept i funkcioniranje lokalne samouprave gube na značaju. Cilj ovog članka jest predstavljanje osnovnih pitanja o financiranju lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, odnosno njenim entitetima Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Analiza predstavlja međunarodnopravne odredbe o financiranju lokalne samouprave sadržane u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi i pravne odredbe iz nacionalnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta. ; The financing of local self-government influences the capacities of local units to perform their tasks. One cannot expect to receive high quality local services unless local units have sufficient financial means and are able to provide a wide range of services. The principle of local self-government financing is a basic principle guaranteed by the European Charter of Local Self-Government. The whole concept of local self-government and its functioning lose on their importance if there is not sufficient financial autonomy. The paper aims at presenting the basic issues of local self-government financing in the Federation of Bosnia and Herzegovina and Republic of Srpska. Some of the main international legal norms related to the financing of local self-government from the European Charter and national legal regulation of Bosnia and Herzegovina and its entities are analysed in the paper. The analysis has shown that the funds allocated to Bosnian local self-government are far from sufficient. Furthermore, there is a significant difference in local self-government funding between the Federation of Bosnia and Herzegovina, which spends 8.42 per cent of its budget on local finances, and the Republic of Srpska, which spends 24 per cent.
U radu se analiziraju neki problemi upravnih sudova koji se javljaju u praksi Europskog suda za zaštitu ljudskih prava te sudova nekih država članica Europske unije. Posebna pažnja posvećena je pravu na suđenje u razumnom roku, izvršenju sudskih odluka, pravu na hitne sudske mjere i suspenzivnom učinku tužbe. Zaključuje se da se glavna problematika znanstvenog istraživanja, kada je riječ o upravnom sporu, bavi pitanjem, osim očitog trenda europeizacije načela upravnog spora usmjerenog prema europeizaciji postupovnog prava u cjelini, je li moguće uočiti konvergencijske trendove u odnosu na pravne učinke odluka upravnih sudova u Europskoj uniji. ; Certain problems of administrative courts appearing in the jurisprudence of the European Court for the Protection of Human Rights and of some EU member states are analysed in the paper. Particular stress is on the right to trial within reasonable time, execution of court decisions, right to emergency court measures, and suspending effect of the lawsuit. There is an obvious trend of Europeanization of the principles of administrative dispute, which is consistent with general Europeanization of administrative law.It is concluded that scientific research in the field of administrative dispute is mainly concerned with the question of whether it is possible to spot convergence trends with regard to legal effects of administrative courts' decisions in the European Union.
Članak prikazuje recentne studije o novcu kao pravnom fenomenu, putem čijeg kreiranja različiti "stakeholderi" uređuju raspodjelu resursa i odnose između pojedinih dijelova društva. U ovoj koncepciji novac formira tržište, a ne obratno. Na primjeru "slobodnog kovanja" karakterističnog za Englesku od 12. do 14. stoljeća analizira se dilema nominalizam – metalizam, te tri ograničenja robnog novca u kojima se očituje Greshamov zakon, odnosno kontroverza likvidnosti. U članku se ne analizira na koje proturječnosti nailazi nominalistička politika novca. Pokazuje se da se ni u suvremenoj koncepciji robnog novca, eksplicitnoj u Hayekovoj studiji The Denationalization of Money, zbog proturječja likvidnosti ne može – u kreiranju i održanju novčanog sustava – izbjeći uloga društvenih, izvantržišnih faktora, uz ostalo i prava. Kako mnogi autori zaključuju da je i zajednička europska valuta koncipirana po uzoru na zlatni standard (robni novac), slijedi da i uspjeh njezina dizajna i funkcioniranja ne može biti prepušten samo tržišnom mehanizmu, nego ovisi o društvenoj, političkoj i pravnoj potpori. ; The paper describes money as a legal phenomenon, which means that stakeholders use money to allocate resources and manage social relations. In this understanding money creates markets and not vice versa. The system of money creation called free minting, which was common in England from the 12th to the 14th century, is described. Three constraints of commodity money are explained and the nominalism – metalism dilemma is analysed. The focus of the analysis is on Gresham's law and the problem of liquidity of commodity money. The similarity between medieval commodity money and a modern concept of commodity money in the book The Denationalization of Money by Friedrich von Hayek is shown. The conclusion is that the market mechanism cannot solve the problem of liquidity without social agents not included in the market exchange. Since the common European currency is to some degree similar to the gold standard, the same conclusion works for the euro.
Organizacija i razvoj pravosudnih tijela i odgovarajućega pravnog okvira u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata bila je nezaobilazna sastavnica ustrojavanja ukupne nove vlasti na ovim prostorima. Rad analizira okolnosti i uvjete u kojima se uspostavljaju sudski sustav (okružni i kotarski sudovi te "specijalni sudovi") i tužiteljstvo u Hrvatskoj te zadaci koji su stavljani pred poslijeratno sudstvo. Naglasak je stavljen i na pitanje zakonskoga kontinuiteta, koji je osim za osiguranje legaliteta iskorišten i u svrhu izgradnje i stabilizacije nove vlasti. ; The organisation of the new government in the immediate aftermath of the war in Croatia encompassed and largely relied on the formation and development of judicial institutions and the accompanying legal regulations. This paper analyses the circumstances and conditions in which the judicial system was established and the tasks set before the post-war judiciary. It was essential to review how the regulations were standardised and how regular (circuit and district) courts and short-lived 'special' courts, whose consequences were far-reaching, operated. It is important to highlight the significance of public prosecutors in Croatia. Through analysing archival sources and the available literature, an attempt was made to determine the extent that the legal vacuum that appeared after the severance of all ties with the pre-war laws made it easier to implement the new system, which sought to secure not only its own legality, but also the legitimacy of its authority.
U ovom se članku govori o političkome kontekstu i pravnome okviru za uspostavu suvereniteta Republike Hrvatske te se ukazuje na legalnost vojno-redarstvenih akcija s obzirom na odredbe tuzemnoga i međunarodnoga prava. Riječ je i o političkome i pravnome okviru u kojemu su nastale srpske autonomne oblasti, odnosno paradržavna tvorevina Republika Srpska Krajina na državnome teritoriju Republike Hrvatske. ; This paper speaks about political context and legal framework for establishing sovereignty of the Republic of Croatia. It points out legality of military-police actions with regard to provisions of domestic and international law. The subject is also political and legal framework in which Serbian autonomous territories were established or parastate creation Republic of Serbian Krajina in the state territory of the Republic of Croatia.
Kaspijsko jezero najveća je vodom ispunjena depresija na svijetu. Prije raspada SSSR-a dijelile su ga samo dvije države, a nakon 1991. na njegovim obalama nalazi se pet država. Ovaj rad pokazuje da postoji uzročno-posljedični odnos između sukobljenih interesa država regije i svjetskih sila te regionalne nestabilnosti. Sukobljeni interesi prouzročili su nemogućnost postizanja dogovora o pravnom statusu jezera, doveli do militarizacije jezera te izazvali sukob oko iskorištavanja i transporta nafte i plina. Rješavanje dijela tih problema u najnovije vrijeme povećalo je stabilnost regije, ali je i izvedeno na takav način da je povećalo međunarodni utjecaj Rusije i spriječilo ulazak izvanjskih sila u regiju. ; Caspian Sea is the largest water filled depression in the world. Before the dissolution of the Soviet Union it was shared by only two countries, but, since 1991, it has been shared by five states. This essay shows that there is a causal relation between regional instability, and the conflicting interests of countries of the region and world powers. These conflicting interests have caused the inability to reach an agreement on the legal status of the body of water, led to its militarization; and caused the conflict over the exploitation and transportation of oil and gas. Solving part of these problems in recent times has increased the stability of the region, but was also carried out in such a way that it increased the international influence of Russia, and prevented the entry of external forces into the region.
Srpska demokratska stranka (akr. SDS) bila je radikalna, etnonacionalistička stranka srpskoga puka koja je osnovana 17. veljače 1990. na platou ispred Željezničkoga kolodvora u Kninu, a 6. ožujka 1990. upisana je u Registar društvenih organizacija SR Hrvatske. Osnivačkoj skupštini nazočilo je sedam tisuća građana srpske nacionalnosti koji su aklamacijom podržali pročitani programski dokument. SDS osnovao je akademik Jovan Rašković, šibenski psihijatar, pod "dirigentskom palicom" srbijanske Službe državne bezbednosti (akr. SDB), na čijem se čelu u to vrijeme nalazio haški optuženik Jovica Stanišić, vjerni Miloševićev sljedbenik. SDS je imao vodeću političku ulogu u ratnim događanjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Njezini su članovi organizirali naoružavanje Srba, podržavali ubijanje, protjerivanje i druge ratne zločine protiv pripadnika nesrpskoga puka na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Općinski je odbor SDS-a za Općinu Podravska Slatina na čelu s Milunom Karadžićem na području Općine Podravska Slatina organizirao naoružavanje srpskoga puka, iskazao građanski neposluh i blokirao rad Općinske skupštine Podravska Slatina. Nakon SDS-ove blokade rada Izvršnoga vijeća Općinske skupštine Podravska Slatina reagirao je ministar pravosuđa i uprave Branko Babac. On je 24. srpnja 1991. donio Naredbu o poduzimanju posebnih mjera u općini Podravska Slatina kojom je raspuštena Skupština Općine Podravska Slatina, a istovremeno je imenovao povjerenika Vlade Republike Hrvatske. ; The Serbian Democratic Party (SDS) was a radical ethnic-nationalist Serbian party, founded on the platform in front of the railway station in Knin on February 17, 1990 and registered in the Register of Social Organizations of the Socialist Republic of Croatia on March 6, 1990. The Founding Assembly was attended by seven thousand citizens of Serbian nationality, who gave their support to the program document by acclamation. Academician Jovan Raskovic, a psychiatrist from Sibenik, founded SDS under control of the Serbian State Security Sevice ("SDB"), at that time led by the Hague indictee Jovica Stanisic, a faithful Milosevic follower. SDS had a leading political role in war events in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Its members organized the arming of Serbs, supported killing, expelling and other war crimes against non-Serbs in the territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina. SDS Municipal Committee for the Municipality of Podravska Slatina headed by Milun Karadic organized the arming of Serbs in the area of the Municipality of Podravska Slatina, expressed civil disobedience and blocked the functioning of the Municipal Assembly of Podravska Slatina. After SDS had blocked the function of the Executive Council of the Municipal Assembly of Podravska Slatina, a reaction came from the Justice and Administration Minister Branko Babac. On July 24, 1991 he issued the Order to take special measures in the Municipality of Podravska Slatina, whereupon the Assembly of the Municipality of Podravska Slatina was dissolved and a Commissioner of the Croatian Government was appointed at the same time.
U radu se analizira koliko pripadnici različitih pravničkih profesija u Hrvatskoj i Srbiji imaju povjerenja u institucije pravosudnih sustava i koliko su zadovoljni funkcioniranjem njihovih važnih dijelova. U prvom dijelu rada predstavljaju se argumenti kulturalističkog i institucionalnog pristupa u objašnjenju temelja povjerenja u institucije, određuju se karakteristike "dobrog" pravosuđa u kontekstu koncepta demokratske vladavine prava i daje se društveni kontekst provedbe pravosudnih reformi u obje zemlje u posljednjih dvadesetak godina. U drugom, empirijskom dijelu rada daje se prikaz rezultata analize podataka prikupljenih online anketnim istraživanjem provedenim 2018. godine u Hrvatskoj i Srbiji. Rezultati u obje zemlje pokazuju i nisku razinu povjerenja u institucije pravosudnog sustava i duboko nezadovoljstvo općim stanjem u pravosuđu i funkcioniranjem njegovih važnih dijelova. Pokazujući povezanost između (ne)povjerenja u institucije i (ne)zadovoljstva njihovim radom, analiza ide u prilog pretpostavkama institucionalne perspektive. Zaključujemo da dobiveni rezultati ukazuju na "unutarnju" krizu povjerenja u pravosuđu u obje zemlje koja prati evidentnu "izvanjsku" krizu srpskog pravosuđa i latentne napetosti u i oko hrvatskog pravosuđa. ; In this paper we analyze attitudes of members of the legal professions in Croatia and Serbia with regards to the judicial systems – the trust in judicial institutions and satisfaction with their performance. In the first part of the paper we present arguments of the cultural and institutional approach to explaining the foundations of trust in institutions, then define the characteristics of a "good" judiciary in the context of the democratic rule of law, and present the socio-political context of judicial reform in both countries over the last twenty years. In the second, empirical part of the paper we analyze the data collected through the online survey conducted among members of the legal professions in 2018 in Croatia and Serbia. The results from both countries show a low level of trust in judiciary and deep dissatisfaction with the functioning of judiciary on a list of dimensions. Our analysis confirms the link between (dis)trust in institutions and (dis)satisfaction with their work and thus also the assumptions of the institutional perspective on trust. We conclude that the obtained results point to an "internal" crisis of trust in judiciary in both countries, which accompanies the evident "external" crisis of the Serbian judiciary and the latent tensions in and around the Croatian judiciary.