Suchergebnisse

The Net Generation, a generation which grew up with digital media, differ from older generations which entered the world of digital media and the Internet afterwards. The Internet itself opened new possibilities of communication and participation in the sphere of politics as well. Research was conducted among students at the Faculty of Teacher Education in Zagreb and Baltazar Zaprešić Polytechnic in order to establish the degree to which students, the so called "digital natives", use the Internet for the purposes of political information, communication, and participation. Over two thirds of participants, young voters, voted in the parliamentary elections in Croatia in 2015, and in order to obtain information on political matters, they prefer using the Internet, but also use television to almost the same extent. According to the research results, the majority of the participants are ready to express their political opinions over the Internet. Half of the participants in no way show readiness to engage in political life by joining a political party, and a very small percentage of them are ready to take part in protest gatherings. In the segment of political participation, members of the Net Generation do not show a statistically significant difference when compared to older students of a non-teacher education polytechnic. ; Net-generaciji, generaciji koja je odrasla s digitalnim medijima, pripisuju se značajke koje ih razlikuju od pripadnika starijih generacija koja su u svijet digitalnih medija i interneta ušle naknadno. Internet je pak otvorio nove mogućnosti komunikacije i participacije i u sferi politike. Među studentima Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i Veleučilišta Baltazar Zaprešić provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja u kojoj se mjeri studenti, tzv. "digitalni urođenici", koriste internetom s ciljem političke informiranosti, političke komunikacije i participacije. Nešto više od dvije trećine ispitanika, mladih birača, glasovalo je na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2015. godine. Oni preferiraju internet kako bi se informirali o političkim zbivanjima, ali u gotovo istoj mjeri preferiraju i televiziju. Prema rezultatima istraživanja, ispitanici su u najvećem broju spremni iskazati svoje političko mišljenje putem interneta, polovina ispitanika nikako ne pokazuje spremnost da se angažiraju kao članovi političke stranke, a u vrlo malom postotku spremni su sudjelovati u protestnim okupljanjima. Pripadnici net-generacije u segmentu političke participacije ne pokazuju statistički značajnu razliku u usporedbi sa studentima neučiteljskog fakulteta starije životne dobi.

Since its declaration of independence Kosovo has clearly postured itself towards Euro-Atlantic integration with NATO, keeping its door open towards Western Balkan states. This integration process faces major challenges stemming from different dimensions: NATO's internal unity and its stance towards Kosovo's political status having direct impact in consensual decision making processes; current geopolitical tensions from a global perspective, particularly between the West and Russia; and Kosovo's ability to fulfil NATO's standards and criteria. These challenges might prove very difficult to overcome at least in the current global political and security environment. The objective of this paper is to discuss from legal and geopolitical perspectives the relations between Kosovo and NATO and the challenges, dynamics and perspective of NATO opening a formal integration process for Kosovo. ; Since its declaration of independence Kosovo has clearly postured itself towards Euro-Atlantic integration with NATO, keeping its door open towards Western Balkan states. This integration process faces major challenges stemming from different dimensions: NATO's internal unity and its stance towards Kosovo's political status having direct impact in consensual decision making processes; current geopolitical tensions from a global perspective, particularly between the West and Russia; and Kosovo's ability to fulfil NATO's standards and criteria. These challenges might prove very difficult to overcome at least in the current global political and security environment. The objective of this paper is to discuss from legal and geopolitical perspectives the relations between Kosovo and NATO and the challenges, dynamics and perspective of NATO opening a formal integration process for Kosovo.

Ruski inozemni turizam poznat je na svjetskom turističkom tržištu. Izvoz turističkih usluga u Rusiju zabranjen je sankcijama za ekonomije mnogih zemalja. U današnje vrijeme prisutne su nove tendencije koje bi trebale radikalno promijeniti strukturu ruskog domaćeg turizma i utjecati na inozemni turizam. Za to postoje vanjski i unutarnji tržišni i politički razlozi. U Rusiji država potiče razvoj domaćeg turizma različitim programima i strategijom njegova razvoja. Poduzetničke aktivnosti, konkurencija, investicija u turizam i turistička infrastruktura također su u porastu. U današnjoj Rusiji vidljiva je promjena od "inozemnog turizma" prema "domaćem turizmu". Ovo posljednje donosi dodatne prihode ruskim regijama. Sadašnja ekonomska i politička situacija doprinosi tom procesu. Pad prihoda uzrokovan ekonomskom krizom prisiljava Ruse da manje putuju u inozemstvo, a raste broj putnika u domaće jeftinije destinacije. Suočena s ekonomskim sankcijama ruska državna tijela traže unutrašnje investicije i mogućnosti smanjenja troškova uvoza. Počeli su više pažnje posvećivati domaćem turizmu. Pod sloganom "supstitucija uvoza" i "protusankcije" neke restrikcije koje utječu na međunarodni turizam, preferencije prema domaćem turizmu i stimulacija potražnje elaborirane su u ovom radu. Također i restrikcije inozemnog turizma kao i zabrana stranim kompanijama da djeluju na ruskom turističkom tržištu postali su politički faktor. Pad ruskog inozemnog turizma jača konkurenciju među svojim destinacijama, a povezano je i s Republikom Hrvatskom. Broj ruskih turista u Hrvatskoj pada iz godine u godinu. S jedne strane to može imati negativan utjecaj na hrvatsko turističko tržište, a s druge strane može otvoriti nove mogućnosti za pronalaženje načina da se privuče više posjetitelja iz Hrvatske. Smatramo da to može biti u interesu Hrvatske. ; Russian outbound tourism is well noticed in the World Tourist Market. Exporting tourist services to Russia has been the boon for the economies of many countries. Nowadays new tendencies are being revealed which should radically change the structure of Russian national tourism and influence the International tourism. There are outer and inner, market and political reasons for that. In Russia the government supports the inner and inbound tourism by means of programs and the strategy of its development. Entrepreneurial activities, competition, investment in tourism and tourist infrastructure are growing as well. In nowadays Russia the shift from "The industry of outbound tourism" to "The industry of national tourism" is well seen. The latter brings additional revenues to Russian regions. Current economic and political situation is contributing to this process. The economic-crisis-related decline in incomes pushes Russians to travel abroad less and instead increases the number of travelers within the country to cheaper destinations. Facing economic sanctions Russian authorities search for inner investment and the possibilities to reduce the cost of import. They started paying more attention to inner tourism. Under the slogans of "import-substitution" and "counter-sanctions" some restrictions on outbound tourism, preferences for the national tourism industry, and stimulation of consumers' demand were elaborated in this paper. Also the outbound tourism restrictions, prohibition for some foreign companies to act on Russian tourist market became a political factor. The decline of Russian outbound tourism strengthens the competition among its destinations. It is related to Republic of Croatia. The number of Russian visitors to Croatia declines from year to year. On the one hand it may have negative influence on Croatian tourist market, on the other – it opens new possibilities to find ways to attract more visitors from Russia. We suppose that it may be in the interest of Croatia.

Otoci sjevernog Hrvatskog primorja prebogati arheološkim nasljeđem od paleolitika do kasnog srednjovjekovlja već dulje vrijeme predmetom su znanstvenog interesa arheologa. U kontekstu tog interesa zapaženo mjesto pripada skupini spomenika koje pripisujemo vremenu prve bizantske vladavine u ovom dijelu istočnog Jadrana. Riječ je o pojavi čitavih urbanih kompleksa, ali i o pojedinačnim objektima vojnog graditeljstva primjerenog vremenu rekonkviste bizantskog cara Justinijana I. (527.-565.) i uspostavljanju talasokracije Bizanta na Jadranu nakon istočnogotsko-bizantskog ratovanja (535.-539.). Autor donosi tri izdvojena primjera ranosrednjovjekovnog bizantskog vojnog graditeljstva na otocima Pagu (Sv. Juraj iznad grada Paga), Rabu (rt Kaštelina kod Kampora) i Krku (Korintija kod Baške). I dok je urbani sklop nastao na rtu Sokolu na Krku idealan primjer geneze malog bizantskog grada s akropolom i podgrađem, dotle su novootkrivena nalazišta ranobizantskog graditeljstva, koja su predmetom autorove podrobnije analize, primjeri nastanka kastra duž pomorske transverzale prema sjevernom Jadranu na putu prema Raveni i Akvileji. U svim analiziranim primjerima autor prepoznaje niz značajnih sadržaja i detalja, koji doprinose cjelovitijem poznavanju samih arhitektonskih sklopova kao dijelova jedinstvenog sustava svjetovnog i duhovnog graditeljstva tijekom 6. st. prisutnog na čitavom Jadranu.

Using several sources that have not been referred to often in Croatian historiography, such as Ivo Frank's brochure A revízió és a Horvátság (Croats and the Revision), this paper analyses Frank's interwar positions on Croatian-Hungarian relations and the Treaty of Trianon, with the accompanying historiographical contextualisation. Using an analytical approach, an attempt was made to determine the reasons why Frank abandoned his originally anti-Hungarian political activity in favour of political cooperation with the Hungarians, and to present his vision of future Croatian-Hungarian relations within the frame of Central Europe. As a politician active in the period before the collapse of Austria-Hungary, Frank was a typical Frankist Rightist, even participating in the famous tearing down of the Hungarian flag near the Zagreb railway station in 1895. However, due to the changed geopolitical situation, and following experiences gained in Graz and Vienna, and later while living in Budapest, he made a tactical manoeuvre in the post-war years, attempting to achieve the goals he had set down earlier. He believed that the Croatian Question in monarchist Yugoslavia, as well as the long-term foreign policy of a potential independent Croatian state, could hardly be resolved without cooperation with Hungary, which he considered the central factor of the Central European political order, and this can be clearly seen in the brochure A revízió és a Horvátság. In addition to the sources and other relevant literature, the analysis presented in the paper is based on certain Hungarian interwar newspapers (Pester Lloyd and Pesti Napló) and periodical publications (Budapesti Szemle and Magyar Szemle), which were found by searching digitised materials. The addendum contains a complete translation of Frank's brochure from Hungarian to Croatian. ; U članku se na temelju nekoliko izvora koji su dosad slabije korišteni u hrvatskoj historiografiji, poput brošure Ive Franka A revízió és a Horvátság (Hrvati i revizija), iznosi analiza ...

Krajem prošlog stoljeća je došlo do značajnih promjena u komunističkoj Europi. Mijenjali su se cjelokupni sustavi vrijednosti. Te promjene nisu zaobišle ni visoko obrazovanje. Nakon mnogo godina uvriježene ideje o besplatnom školovanju došlo je do uvođenja prvih školarina i s njima ostalih stavki karakterističnih za moderne sustave visokog obrazovanja. Istražuje se kako su tranzitna društva snašla u prihvaćanju liberalnijeg visokog obrazovanja. Analiza kreće teorijskim dijelom u kojem se prikazuju radovi i zaključci drugih radova na istu i sličnu temu. Teorijski dio također sadrži analizu sustava visokih obrazovanja komunističkih odnosno postkomunističkih društava. Naglasak analize je stavljen na prikaz školarina i javnih potpora u navedenim državama. Za kraj teorija daje pogled ekonomske teorije na problem istraživanja. Drugi empirijski dio, temeljem regresijske analize ustvrđuje je li prisutan negativan utjecaj neto troškova na potražnju za visokim obrazovanjem. Za neto troškove se koriste varijable školarina, javnih potpora i oportunitetnih troškova studiranja. Na temelju uzorka od 14 država u 2013. godini djelomično se prihvaća hipoteza o isključivom negativnom utjecaju neto troškova na zavisnu varijablu. Navedeno je posljedica pozitivnog predznaka školarina koje mogu imati dvosmjeran efekt na zavisnu varijablu, neznačajnosti oportunitetnog troška mjerenog općom stopom nezaposlenosti te očekivanog pozitivnog utjecaja javnih potpora na zavisnu varijablu, mjerenu relativnim brojem upisanih studenata. ; At the end of the last century there were significant changes in communist Europe. The whole system of values has changed. These changes are not by-passed by higher education either. After many years of entertaining ideas about free schooling, the introduction of the first tuition fees and other items characteristic for modern higher education systems were introduced. Iti s being studied how transitional societies accepted a more liberal higher education. The analysis starts with theoretical part in which the ...

Krajem prošlog stoljeća je došlo do značajnih promjena u komunističkoj Europi. Mijenjali su se cjelokupni sustavi vrijednosti. Te promjene nisu zaobišle ni visoko obrazovanje. Nakon mnogo godina uvriježene ideje o besplatnom školovanju došlo je do uvođenja prvih školarina i s njima ostalih stavki karakterističnih za moderne sustave visokog obrazovanja. Istražuje se kako su tranzitna društva snašla u prihvaćanju liberalnijeg visokog obrazovanja. Analiza kreće teorijskim dijelom u kojem se prikazuju radovi i zaključci drugih radova na istu i sličnu temu. Teorijski dio također sadrži analizu sustava visokih obrazovanja komunističkih odnosno postkomunističkih društava. Naglasak analize je stavljen na prikaz školarina i javnih potpora u navedenim državama. Za kraj teorija daje pogled ekonomske teorije na problem istraživanja. Drugi empirijski dio, temeljem regresijske analize ustvrđuje je li prisutan negativan utjecaj neto troškova na potražnju za visokim obrazovanjem. Za neto troškove se koriste varijable školarina, javnih potpora i oportunitetnih troškova studiranja. Na temelju uzorka od 14 država u 2013. godini djelomično se prihvaća hipoteza o isključivom negativnom utjecaju neto troškova na zavisnu varijablu. Navedeno je posljedica pozitivnog predznaka školarina koje mogu imati dvosmjeran efekt na zavisnu varijablu, neznačajnosti oportunitetnog troška mjerenog općom stopom nezaposlenosti te očekivanog pozitivnog utjecaja javnih potpora na zavisnu varijablu, mjerenu relativnim brojem upisanih studenata. ; At the end of the last century there were significant changes in communist Europe. The whole system of values has changed. These changes are not by-passed by higher education either. After many years of entertaining ideas about free schooling, the introduction of the first tuition fees and other items characteristic for modern higher education systems were introduced. Iti s being studied how transitional societies accepted a more liberal higher education. The analysis starts with theoretical part in which the ...